U povodu dugoočekivane premijerne izvedbe predstave „Romeo i Julija“ u režiji Selme Spahić, danas, 26. marta održana je konferencija za medije na kojoj su govorili direktor Hazim Begagić, umjetnička direktorica Lajla Kaikčija, rediteljica Selma Spahić, autorski tim predstave, te glumice i glumci iz ansambla predstave.

Direktor Begagić je istakao da je ovo 723. premijerna izvedba u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, koja će biti upriličena u utorak, 27. marta sa početkom u 19.30 sati kao festivalska premijera u okviru 23. međunarodne kulturne manifestacije „Zeničko proljeće“, a u povodu Svjetskog dana pozorišta, Dana BNP-a Zenica i u znaku obilježavanja 40 godina od useljenja u sadašnju pozorišnu zgradu. Begagić se zahvalio rediteljici, autorskoj ekipi i ansamblu predstave na predanom radu, te je pozvao publiku na premijeru i na reprizne izvedbe, naglasivši da je ovo četvrta predstava u historiji zeničkog BNP-a rađena prema djelima Williama Shakespearea, a prva nakon gotovo četiri decenije.

Umjetnička direktorica Lajla Kaikčija je čestitala ekipi predstave „Romeo i Julija“, koja je smjelo pristupila radu na predstavi, čiji finalni proizvod je hvale vrijedan i po svemu sudeći sasvim drugačiji od svih Shakespearovih adaptacija i dosadašnjih postavki na pozorišnim scenama regiona. Kaikčija je, također, istakla kako predstava istražuje međugeneracijski jaz, koji je u uskoj vezi sa tehnološkim napretkom i dinamiku razvoja ljubavnog odnosa između mladih ljudi koji je danas podjednako zastupljen u virtuelnom i realnom prostoru.

Kako je rediteljica, Selma Spahić kazala, predstava je nastala iz želje da se približimo generaciji od 16 do 25 godina, koja živi u vremenu masovnih virtuelnih komunikacija i koja je sve više lišena sposobnosti iskazivanja svojih osjećaja. Spahić je naglasila da se u ovoj predstavi prvi put profesionalno pojavljuje glumica Lidija Kordić u ulozi Julije, a koja je mlada i talentirana glumica, studentica Akademije scenskih umjetnosti koju tek čekaju ozbiljna glumačka iskustva.

Dramatizaciju predstave potpisuje Dario Bevanda koji je naglasio kako je bio veliki izazov raditi sa zanimljivom i predanom ekipom, koja je dva mjeseca provela radeći u želji da se stvori sasvim novo i drugačije tumačenje ove najpoznatije Shakespeareove tragedije.

U ulozi prvog zeničkog Romea, publika će gledati višestruko nagrađivanog mladog glumca BNP-a Zenica Enesa Salkovića, koji je naglasio da ovaj projekat želi posvetiti mladim ljudima koji danas odrastaju, a koji su u društvu zaboravljeni i osuđeni na odrastanje u moru društvenih anomalija.

U predstavi igraju glumice i glumci iz ansambla Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, kao i gostujuće glumice i glumci: Lidija Kordić, Enes Salković, Muhamed Bahonjić, Uranela Agić-Burina, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Nusmir Muharemović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović, Selma Mehanović i Alban Ukaj. U predstavi „Romeo i Julija“, pored glumaca i glumica učestvuje i devetnaest mladih osoba iz Zenice koje su odabrane procesom audicije i koje donose sasvim novi pogled na teme ove drame.

Scenografiju predstave potpisuje Mirna Ler, scenski pokret je povjeren Thomasu Steyaertu, a kostimografija Hatidži Nuhić. Kompozitor predstave je Draško Adžić, profesor na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu i član Beogradske filharmonije.

Predstava „Romeo i Julija“ je već ušla u zvaničnu selekciju jednog od najvećih ljetnih teatarskih festivala u regionu, Grad teatra Budva.

BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA
&
XXIII MEĐUNARODNA KULTURNA MANIFESTACIJA „ZENIČKO PROLJEĆE“

Velika scena
Sezona 2017/18 (LXVIII) Premijera 723.

William Shakespeare, Arthur Brooke
ROMEO I JULIJA

Naslov originala: Romeo and Juliet
Prijevod i adaptacija prijevoda: Aida Spahić*

Režija: SELMA SPAHIĆ; Dramaturgija: DARIO BEVANDA; Scenografija: MIRNA LER; Kostimografija: HATIDŽA NUHIĆ; Muzika: DRAŠKO ADŽIĆ; Sintisajzer i dodatna muzika: BENJAMIN BAJRAMOVIĆ; Scenski pokret: THOMAS STEYAERT; Korepeticija: ALMA HUJIĆ; Fizička priprema glumica i glumaca: ELMIN AHMETOVIĆ; Producent: HAZIM BEGAGIĆ; Izvršni producent: DENIS KRDŽALIĆ; Inspicijent: ABIDIN ČOLAKOVIĆ; Lektorica: MERIMA HANDANOVIĆ; Asistent rediteljice u radu s mladima: BENJAMIN BAJRAMOVIĆ; Organizator u radu s mladima: HARIS MUJČIĆ; Stručna saradnica za rad sa osobama sa poteškoćama u razvoju: BILJANA TRIFKOVIĆ; Bodypainting: NAIDA ĐEKIĆ / EMILA TOPALOVIĆ; Asistentica kostimografkinje: MIRZADA KOBILIĆ; Konsultant za muzičku opremu i scenski ton: IGOR KASAPOVIĆ

* Osim autorskog prijevoda parcijalno su korišteni i prijevodi Živojina Simića i Sime Pandurovića, Aleksandra Saše Petrovića, Senade Kreso (Shakespeare), te prijevod Gordane Platiše (Brooke).

Podjela uloga
Romeo: ENES SALKOVIĆ
Julija: LIDIJA KORDIĆ
Monteki: MUHAMED BAHONJIĆ
Gospođa Monteki: URANELA AGIĆ-BURINA
Kapuleti: SAŠA HANDŽIĆ
Gospođa Kapuleti: SELMA MEHANOVIĆ
Lorenco: ALBAN UKAJ
Dada: FAKETA SALIHBEGOVIĆ-AVDAGIĆ
Merkucio: NUSMIR MUHAREMOVIĆ
Benvolio: ZLATAN ŠKOLJIĆ
Tibalt: ADIS MEHANOVIĆ
Paris: SINIŠA VIDOVIĆ
Knez Dela Skala: BENJAMIN BAJRAMOVIĆ
&
AHMED JAŠAREVIĆ, AJLA SMAJIĆ, AMILA HERALIĆ, AMIR MRKONJIĆ, ANA KULIER, ANES DEDIĆ, BELMA JAGANJAC, EMINA HADŽIĆ, HARIS KESTENOVIĆ, IMAN BUBIĆ, IMRAN MAGLAJLIĆ, ISMAR SPAHIĆ, JALAL ROMANO, LAMIJA SALIHOVIĆ, MAHIRA BEGANOVIĆ, MUAMERA HOROZOVIĆ, NEJRA MULIĆ, SAUDIN GAK, VILDANA BAŠIĆ

LJUBAV KAO REVOLUCIJA

Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat.
Olja Savičević Ivančević

Naša inscenacija Šekspirove tragedije o zabranjenoj ljubavi između djevojke i mladića koji pripadaju dvjema zavađenim porodicama prvenstveno se obraća mlađoj generaciji. Mladićima i djevojkama rođenim nakon ratova devedesetih, odraslim u konzervativnom društvu podignutom na temeljima tranzicijskog kapitalizma, nacionalnih podjela i masovnih grobnica. Generaciji koja nikada nije dočekala obećavanu budućnost. Iz tog razloga u ovom projektu surađivali smo sa devetnaestero mladih ljudi koji su izabrani na specijalnoj audiciji. Uporedo s redovnim probama s glumcima i glumicama tekao je i kreativni i istraživački proces s mladima. Odgovori iz anonimnog upitnika sprovedenog među njima korišteni su kao materijal za dokumentarne međuscene koje predstavi daju prijeko potrebni kontekst aktuelnog.
Tekst komada je dramaturškim štrihom sveden na njegovu narativno-dramsku suštinu, pri čemu je parcijalno zadržan Šekspirov stih i poetičnost replika koje izgovaraju njegovi likovi. Režijskim rješenjima scene su često izglobljene iz prvobitnih i usmjeravane ka novim značenjima, pri čemu se predstava najviše oslanja na jezik scenskog pokreta i poigravanje s muzičkim znacima (značajan dio muzike izvođen je uživo). Dijelovi Šekspirove drame su ostali na originalnom engleskom kao tekstovi songova, pri čemu njegova poezija na momente zvuči kao vrhunski savremeni pop. Kao tekstualni materijal Romea i Julije korišteni su i dijelovi istoimene poeme Artura Bruka, koja je samom Šekspiru poslužila kao model za njegovu tragediju. U finalu predstave, Šekspirov nijansirani dramski dijalog uzmiče pred Brukovom nazaustavljivom epsko-poetskom naracijom, dok društvo i historija, zajedno s mnoštvom njihovih proturiječnih glasova, prijete da progutaju buntovne ljubavnike i istinu o njima. Da li ljubav može mijenjati svijet, ili barem spasiti one koji vole, pitanje je na koje predstava pokušava dati odgovor.
Ona je i pokušaj iznalaženja subverzivnog potencijala u nečemu što je odavno obilježeno ograničavajućom etiketom književnog kanona i školske lektire. Ako dramskim klasicima ne pristupamo na svjež način, uvijek i iznova propitujući ih iznutra, postoji opasnost da oni ostanu samo mrtvo slovo na papiru. A revolucionarna ljubav Romea i Julije zaslužuje više od toga.
Dario Bevanda

U povodu dugoočekivane premijerne izvedbe predstave „Romeo i Julija“ u režiji Selme Spahić, danas, 26. marta održana je konferencija za medije na kojoj su govorili direktor Hazim Begagić, umjetnička direktorica Lajla Kaikčija, rediteljica Selma Spahić, autorski tim predstave, te glumice i glumci iz ansambla predstave.

Direktor Begagić je istakao da je ovo 723. premijerna izvedba u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, koja će biti upriličena u utorak, 27. marta sa početkom u 19.30 sati kao festivalska premijera u okviru 23. međunarodne kulturne manifestacije „Zeničko proljeće“, a u povodu Svjetskog dana pozorišta, Dana BNP-a Zenica i u znaku obilježavanja 40 godina od useljenja u sadašnju pozorišnu zgradu. Begagić se zahvalio rediteljici, autorskoj ekipi i ansamblu predstave na predanom radu, te je pozvao publiku na premijeru i na reprizne izvedbe, naglasivši da je ovo četvrta predstava u historiji zeničkog BNP-a rađena prema djelima Williama Shakespearea, a prva nakon gotovo četiri decenije.

Umjetnička direktorica Lajla Kaikčija je čestitala ekipi predstave „Romeo i Julija“, koja je smjelo pristupila radu na predstavi, čiji finalni proizvod je hvale vrijedan i po svemu sudeći sasvim drugačiji od svih Shakespearovih adaptacija i dosadašnjih postavki na pozorišnim scenama regiona. Kaikčija je, također, istakla kako predstava istražuje međugeneracijski jaz, koji je u uskoj vezi sa tehnološkim napretkom i dinamiku razvoja ljubavnog odnosa između mladih ljudi koji je danas podjednako zastupljen u virtuelnom i realnom prostoru.

Kako je rediteljica, Selma Spahić kazala, predstava je nastala iz želje da se približimo generaciji od 16 do 25 godina, koja živi u vremenu masovnih virtuelnih komunikacija i koja je sve više lišena sposobnosti iskazivanja svojih osjećaja. Spahić je naglasila da se u ovoj predstavi prvi put profesionalno pojavljuje glumica Lidija Kordić u ulozi Julije, a koja je mlada i talentirana glumica, studentica Akademije scenskih umjetnosti koju tek čekaju ozbiljna glumačka iskustva.

Dramatizaciju predstave potpisuje Dario Bevanda koji je naglasio kako je bio veliki izazov raditi sa zanimljivom i predanom ekipom, koja je dva mjeseca provela radeći u želji da se stvori sasvim novo i drugačije tumačenje ove najpoznatije Shakespeareove tragedije.

U ulozi prvog zeničkog Romea, publika će gledati višestruko nagrađivanog mladog glumca BNP-a Zenica Enesa Salkovića, koji je naglasio da ovaj projekat želi posvetiti mladim ljudima koji danas odrastaju, a koji su u društvu zaboravljeni i osuđeni na odrastanje u moru društvenih anomalija.

U predstavi igraju glumice i glumci iz ansambla Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, kao i gostujuće glumice i glumci: Lidija Kordić, Enes Salković, Muhamed Bahonjić, Uranela Agić-Burina, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Nusmir Muharemović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović, Selma Mehanović i Alban Ukaj. U predstavi „Romeo i Julija“, pored glumaca i glumica učestvuje i devetnaest mladih osoba iz Zenice koje su odabrane procesom audicije i koje donose sasvim novi pogled na teme ove drame.

Scenografiju predstave potpisuje Mirna Ler, scenski pokret je povjeren Thomasu Steyaertu, a kostimografija Hatidži Nuhić. Kompozitor predstave je Draško Adžić, profesor na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu i član Beogradske filharmonije.

Predstava „Romeo i Julija“ je već ušla u zvaničnu selekciju jednog od najvećih ljetnih teatarskih festivala u regionu, Grad teatra Budva.

BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA
&
XXIII MEĐUNARODNA KULTURNA MANIFESTACIJA „ZENIČKO PROLJEĆE“

Velika scena
Sezona 2017/18 (LXVIII) Premijera 723.

William Shakespeare, Arthur Brooke
ROMEO I JULIJA

Naslov originala: Romeo and Juliet
Prijevod i adaptacija prijevoda: Aida Spahić*

Režija: SELMA SPAHIĆ; Dramaturgija: DARIO BEVANDA; Scenografija: MIRNA LER; Kostimografija: HATIDŽA NUHIĆ; Muzika: DRAŠKO ADŽIĆ; Sintisajzer i dodatna muzika: BENJAMIN BAJRAMOVIĆ; Scenski pokret: THOMAS STEYAERT; Korepeticija: ALMA HUJIĆ; Fizička priprema glumica i glumaca: ELMIN AHMETOVIĆ; Producent: HAZIM BEGAGIĆ; Izvršni producent: DENIS KRDŽALIĆ; Inspicijent: ABIDIN ČOLAKOVIĆ; Lektorica: MERIMA HANDANOVIĆ; Asistent rediteljice u radu s mladima: BENJAMIN BAJRAMOVIĆ; Organizator u radu s mladima: HARIS MUJČIĆ; Stručna saradnica za rad sa osobama sa poteškoćama u razvoju: BILJANA TRIFKOVIĆ; Bodypainting: NAIDA ĐEKIĆ / EMILA TOPALOVIĆ; Asistentica kostimografkinje: MIRZADA KOBILIĆ; Konsultant za muzičku opremu i scenski ton: IGOR KASAPOVIĆ

* Osim autorskog prijevoda parcijalno su korišteni i prijevodi Živojina Simića i Sime Pandurovića, Aleksandra Saše Petrovića, Senade Kreso (Shakespeare), te prijevod Gordane Platiše (Brooke).

Podjela uloga
Romeo: ENES SALKOVIĆ
Julija: LIDIJA KORDIĆ
Monteki: MUHAMED BAHONJIĆ
Gospođa Monteki: URANELA AGIĆ-BURINA
Kapuleti: SAŠA HANDŽIĆ
Gospođa Kapuleti: SELMA MEHANOVIĆ
Lorenco: ALBAN UKAJ
Dada: FAKETA SALIHBEGOVIĆ-AVDAGIĆ
Merkucio: NUSMIR MUHAREMOVIĆ
Benvolio: ZLATAN ŠKOLJIĆ
Tibalt: ADIS MEHANOVIĆ
Paris: SINIŠA VIDOVIĆ
Knez Dela Skala: BENJAMIN BAJRAMOVIĆ
&
AHMED JAŠAREVIĆ, AJLA SMAJIĆ, AMILA HERALIĆ, AMIR MRKONJIĆ, ANA KULIER, ANES DEDIĆ, BELMA JAGANJAC, EMINA HADŽIĆ, HARIS KESTENOVIĆ, IMAN BUBIĆ, IMRAN MAGLAJLIĆ, ISMAR SPAHIĆ, JALAL ROMANO, LAMIJA SALIHOVIĆ, MAHIRA BEGANOVIĆ, MUAMERA HOROZOVIĆ, NEJRA MULIĆ, SAUDIN GAK, VILDANA BAŠIĆ

LJUBAV KAO REVOLUCIJA

Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat.
Olja Savičević Ivančević

Naša inscenacija Šekspirove tragedije o zabranjenoj ljubavi između djevojke i mladića koji pripadaju dvjema zavađenim porodicama prvenstveno se obraća mlađoj generaciji. Mladićima i djevojkama rođenim nakon ratova devedesetih, odraslim u konzervativnom društvu podignutom na temeljima tranzicijskog kapitalizma, nacionalnih podjela i masovnih grobnica. Generaciji koja nikada nije dočekala obećavanu budućnost. Iz tog razloga u ovom projektu surađivali smo sa devetnaestero mladih ljudi koji su izabrani na specijalnoj audiciji. Uporedo s redovnim probama s glumcima i glumicama tekao je i kreativni i istraživački proces s mladima. Odgovori iz anonimnog upitnika sprovedenog među njima korišteni su kao materijal za dokumentarne međuscene koje predstavi daju prijeko potrebni kontekst aktuelnog.
Tekst komada je dramaturškim štrihom sveden na njegovu narativno-dramsku suštinu, pri čemu je parcijalno zadržan Šekspirov stih i poetičnost replika koje izgovaraju njegovi likovi. Režijskim rješenjima scene su često izglobljene iz prvobitnih i usmjeravane ka novim značenjima, pri čemu se predstava najviše oslanja na jezik scenskog pokreta i poigravanje s muzičkim znacima (značajan dio muzike izvođen je uživo). Dijelovi Šekspirove drame su ostali na originalnom engleskom kao tekstovi songova, pri čemu njegova poezija na momente zvuči kao vrhunski savremeni pop. Kao tekstualni materijal Romea i Julije korišteni su i dijelovi istoimene poeme Artura Bruka, koja je samom Šekspiru poslužila kao model za njegovu tragediju. U finalu predstave, Šekspirov nijansirani dramski dijalog uzmiče pred Brukovom nazaustavljivom epsko-poetskom naracijom, dok društvo i historija, zajedno s mnoštvom njihovih proturiječnih glasova, prijete da progutaju buntovne ljubavnike i istinu o njima. Da li ljubav može mijenjati svijet, ili barem spasiti one koji vole, pitanje je na koje predstava pokušava dati odgovor.
Ona je i pokušaj iznalaženja subverzivnog potencijala u nečemu što je odavno obilježeno ograničavajućom etiketom književnog kanona i školske lektire. Ako dramskim klasicima ne pristupamo na svjež način, uvijek i iznova propitujući ih iznutra, postoji opasnost da oni ostanu samo mrtvo slovo na papiru. A revolucionarna ljubav Romea i Julije zaslužuje više od toga.
Dario Bevanda