6.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    6.8 ° C
    7.2 °
    6.8 °
    99 %
    1kmh
    100 %
    sub
    8 °
    ned
    15 °
    pon
    17 °
    uto
    18 °
    sri
    17 °

    Predstavljeni monitoring izvještaji o radu Vlade i Skupštine ZDK

    Predstavljeni monitoring izvještaji o radu Vlade i Skupštine ZDK

    Nakon izuzetno loših rezultata u prvom kvartalu, Skuština ZDK značajno je intenzivirala svoj rad u drugom kvartalu 2016. godine.
    Sa svega 2 održane sjednice u 1. kvartalu, intenzitet rada u drugom je podignut na 5 održanih sjednica. Pri tome, najviše se radilo u aprilu, u kome su održane 3 sjednice.

    POJAČAN INTENZITET RADA, U DRUGOM KVARTALU, REZULTIRAO JE I ADEKVATNIM POVEĆANJEM PRODUKTIVNOSTI.
    Sa svega 16 mjera, razmotrenih u prva tri mjeseca ove godine, rezultat se do kraja polugodišta popeo na 53 razmotrene mjere. Pozitivan pomak ostvaren je isključivo zahvaljujući pomenutom povećanom intenzitetu rada u aprilu – dok je u ostala 4 mjeseca u kojima su održane sjednice Skupštine razmotreno tek po 8 mjera svaki put, na 3 sjednice u aprilu razmotreno ih je 21.

    SA SKUPŠTINAMA UNSKO-SANSKOG, SARAJEVSKOG I BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA, SKUPŠTINA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA SPADA U KANTONALNE SKUPŠTINE ČIJI JE INTENZITET RADA, U PRVIH 6 MJESECI 2016. GODINE, PREŠAO PROSJEK OD JEDNE SJEDNICE MJESEČNO.
    I što se tiče produktivnosti, Skupština ZDK je na gornjoj polovini kantonalne ljestvice, ali više zahvaljujući generalno lošim rezultatima po kantonalnim skupštinama nego vlastitom radu.

    U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, USVOJENA JE SAMO JEDNA STRATEGIJA.
    Na samom početku godine usvojena je Strategija razvoja ZDK za period 2016-2020. čime je ZDK prestao biti jedan od kantona bez vlastite strategija razvoja. S druge strane, dvije takođe vrlo značajne strategije – Strategija o borbi protiv korupcije u ZDK i Strategija omladinske politike na području ZDK – koje su, po programu rada, trebale biti utvrđene još prošle godine, još uvijek nisu realizovane.

    MOŽDA JE NAJZNAČAJNIJI REZULTAT KOJI JE SKUPŠTINA ZDK OSTVARILA U POSMATRANOM PERIODU ONAJ VEZAN ZA BROJ USVOJENIH ZAKONA.
    Sa svega 2 usvojena zakona u prijedlogu i 2 prihvaćena u nacrtu, u prvom kvartalu 2016. Skupština je kraj prve polovine 2016. dočekala sa 10 usvojenih prijedloga i 2 prihvaćena nacrta. To je za samo 1 prijedlog i jedan nacrt manje od realizacije u čitavoj prethodnoj godini. Istovremeno, to je treći najbolji rezultat, u prvoj polovini 2016. među svim kantonalnim skupštinama, odmah iza Skupština KS i TK.

    PROGRAM RADA SKUPŠTINE ZDK PONOVO NIJE DONESEN NA VRIJEME.
    Program rada Skupštine ZDK za 2016. godinu usvojen je 23.02.2016., što znači da je prekršen Poslovnik o radu Skupštine koji precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Ovu poslovničku obavezu Skupština ZDK nije ispunila nijednom u zadnjih 10 godina.

    REALIZACIJA PLANIRANIH OBAVEZA IZ PROGRAMA RADA SKUPŠTINE, U PRVOJ POLOVINI 2016, NIJE ZADOVOLJAVAJUĆA.
    Od 125 mjera Programom rada Skupštine ZDK planiranih za realizaciju u 2016. godini, u periodu 01.01.2016.-30.06.2016. realizovano je tek njih 37, odnosno 29.6%. Realizacija planiranih zakona je, s druge strane, mnogo bolja – razmotreno je 53% zakonodavnih akata planiranih u 2016. godini i usvojeno, u finalnom obliku, 42%.

    UZ SKUPŠTINU USK, SKUPŠTINA ZDK JE JEDINA KANTONALNA SKUPŠTINA BEZ POTPUNO NEAKTIVNIH POSLANIKA, U POSMATRANOM PERIODU.
    Samo jedna poslanica Skupštine ZDK – Emira Drnda-Čičeklić (SDA) – u posmatranom periodu nije uzela učešće u diskusiji ni po jednoj tačci dnevnog reda, ali je postavila tri poslanička pitanja.

    U POSMATRANOM PERIODU, POSLANICI SKUPŠTINE ZDK PODNIJELI SU INICIJATIVU ZA PROMJENU USTAVA, U CILJU UKLANJANJA DISKRIMINACIJE.
    Početkom mjeseca maja, tekuće godine, grupa od 17 poslanika Skupštine ZDK, podnijela je službenu Inicijativu za izmjenu Ustava ZDK, s ciljem uklanjanja diskriminacije iz Ustava i uspostavljanja istih prava za sve građane, odnosno omogućavanja i pripadnicima nekonstitutivnih naroda da budu birani na određene pozicije u vlasti i da imaju iste mehanizme zaštite svojih interesa kao što ih imajui konstitutivni narodi.

    SKUPŠTINA ZDK JE KONAČNO USTALA U ZAŠTITU VLASTITOG DIGNITETA. Na 27. sjednici Skupštine ZDK, održanoj 28.04.2016, poslanici su, kao tačke dnevnog reda, razmatrali jednu inicijativu i jedno pitanje poslanika Hasana Handžića (SBiH), na koja poslanik Handžić nije dobio odgovor u roku propisanom Poslovnikom. Ovo predstavlja prvi slučaj u dosadašnjem radu Skupštine ZDK da se na ovaj način reaguje na
    nepoštovanje rokova za odgovore na poslanička pitanja, od strane Vlade.
    Nakon obimne rasprave i diskusija na ovu temu, istaknuta je potreba poštovanja digniteta poslanika Skupštine, a Skupština je donijela i određene zaključke, kojima je Vladu obavezala na određene aktivnosti i dala joj precizne rokove za njihovo izvršavanje.

    SKUPŠTINA ZDK JE I DALJE JEDINA INSTITUCIJA ZAKONODAVNE VLASTI, U BIH, ČIJI NIJEDAN
    POSLANIK, UKLJUČUJUĆI I RUKOVODSTVO, NIJE ZAPOSLEN U SKUPŠTINI.
    Od svojevremeno jednoglasno donesene odluke, poslanici (uključujući i rukovodstvo Skupštine) ne primaju platu u Skupštini. Primaju samo poslanički paušal i naknade za putne troškove i prisustvo na sjednicama Skupštine i njenih radnih tijela. Podsjetimo da su poslanici Skupštine ZDK, još 2014. godine, podnijeli inicijativu Federalnom parlamentu za ukidanje tzv. Bijelog hljeba, a Jasmin Duvnjak, poslanik u Skupštini ZDK i bivši poslanik Parlamenta FBiH se istog odrekao, ne čekajući formalno-pravni razlog za to. U tom kontekstu, treba pomenuti da su i neki „dojučerašnji“ ministri u Vladi ZDK pokazali visok nivo socijalne osjetljivosti. Bivši ministri u Vladi ZDK iz Demokratske fronte (Goran Bulajić, Bojan Gvozdenović i Hajrudin Žilić), koji su smijenjeni nakon uspostavljanja nove skupštinske većine (kada je SBB ušao u vlast umjesto DF-a), odbili su da primaju tzv. ”Bijeli hljeb” i svi su vratili svojim bivšim poslovima i aktivnostima na kojima su ranije bili angažovani, uštedivši tako Zeničko-dobojskom kantonu, preko 100.000 KM budžetskog novca. Na žalost, pozitivni primjeri iz Skupštine i Vlade ZDK, još uvijek su izuzetak a ne pravilo u bh institucijama.

    NAKON PADA PRODUKTIVNOSTI U PRVOM KVARTALU, VLADA ZDK JE, U DRUGOM KVARTALU 2016. GODINE, ZNAČAJNO POVEĆALA SVOJU EFIKASNOST, OSTVARIVŠI TAKO DRUGI NAJBOLJI KVARTALNI REZULTAT, U OVOM MANDATU.

    Sa 372 mjere razmotrene u posljednjem kvartalu 2015. godine, Vlada je pala na svega 257 mjera u prvom kvartalu (pad od 31%), što je jedan od najlošijih kvartalnih rezultata u ovom mandatu. No u drugom kvartalu, razmotrivši 92 mjera više, sa jednom održanom sjednicom manje, nego u prvom kvartalu, Vlada je po drugi put, u aktuelnom mandatu, razmotrila više od 300 mjera (tačno 349).

    REZULTAT VLADE ZDK, U PRVOM POLUGODIŠTU 2016, OTPRILIKE JE NA SREDINI SVIH POLUGODIŠNJIH REZULTATA OVE VLADE, U POSLJEDNJIH 6 GODINA. 606 razmotrenih mjeru u prvom polugodištu 2016. znatno su bolji rezultat od 361 mjere razmotrene u drugom polugodištu 2014, ali i znatno lošiji od 891 mjere razmotrene u drugom polugodištu 2012. godine.

    „ZLATNE SREDINE“ VLADA ZDK SE DRŽI I POREDEĆI REZULTATE SA DRUGIM KANTONALNIM VLADAMA, U PRVOJ POLOVINI 2016.
    Po broju razmotrenih mjera, u posmatranom periodu, zauzima 5 mjesto na kantonalnoj ljestvici.

    JEDINO JE PO REALIZACIJI ZAKONA U KANTONALNOM VRHU. Vlada ZDK je, u prvih 6 mjeseci 2016. godine, utvrdila 11 prijedloga i 1 nacrt zakona i sa vladama KS i TK spada u jedine koje su utvrdile dvocifren broj zakona, u ovom periodu. S druge strane…

    VLADA ZDK, U PRVOM POLUGODIŠTU 2016. GODINE NIJE UTVRDILA NIJEDAN STRATEŠKI DOKUMENT.
    Jedina strategija koja se pojavila na sjednicama Vlade, u ovom periodu – Strategija razvoja Univerziteta u Zenici za period 2015-2020. godina – vraćena je na doradu. Pri tome, neglasimo, radi se (odnosno, trebalo je da se radi) o strategiji za period 2015(!) do 2020.

    VLADA ZDK JE, KAO I SVAKI PUT U POSLJEDNJIH 10 GODINA, PREKRŠILA VLASTITI POSLOVNIK O RADU I PROGRAM RADA DONIJELA SA ZAKAŠNJENJEM.
    Program rada Vlade ZDK za 2016, naime,usvojen je tek 18.03.2016., iako Poslovnik o radu Vlade, precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Ovo je ujedno i jedno od najvećih kašnjenja, među kantonalnim
    vladama, ne računajući dvije koje svoje programe uopšte nisu donijele ni do kraja prvog polugodišta 2016. godine.

    FORMALNO ZADOVOLJAVANJE OBAVEZE DONOŠENJA GODIŠNJEG PROGRAMA RADA, U SITUACIJI ZNAČAJNOG KAŠNJENJA, DOVODI DO PROBLEMA SA STRUKTUROM PROGRAMA RADA, POZNATOG KAO „RETROAKTIVNO PLANIRANJE“.
    Naime, iako je Program rada Vlade ZDKusvojen tek sredinom marta, on sadrži i plan realizacije za – januar i februar. Još veći problem je što su u Program rada unesene i neke mjere koje su u trenutku usvajanja Programa već bile realizovane. Naime, gotovo trećina mjera (36 od 115) iz Programa rada koje su kraj prvog pologodišta završile kao realizovane, u tom se programu nisu trebale nalaziti, jer su na Vladi usvojene prije nego je Program Vlade donesen čime su u značajnoj mjeri kompromitovani statistički podaci o realizaciji planiranih obaveza Vlade ZDK u ovoj godini.

    U ZDK JE, U POSMATRANOM PERIODU, REGISTROVAN BLAGI PAD NEZAPOSLENIH OSOBA.
    Premapodacima Službe za zapošljavanje, u ZDK je, u proteklih 6 mjeseci broj nezaposlenih osoba, sa 69.523 pao na 66.917. Na ovaj pad, uticalo je, između ostalog, i realizacija nekoliko programa podsticaja za zapošljavanje, kojima se daje podrška poslodavcima za novo zapošljavanje, kao i osobama koje realiziraju projekte samozapošljavanja.

    SASTAVOM VLADE ZDK KRŠI SE ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA.
    Vlada ZDK, ni u svomrekonstruisanom obliku, u svom sastavu nema nijednu ženu, iako Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže.

    Nakon izuzetno loših rezultata u prvom kvartalu, Skuština ZDK značajno je intenzivirala svoj rad u drugom kvartalu 2016. godine.
    Sa svega 2 održane sjednice u 1. kvartalu, intenzitet rada u drugom je podignut na 5 održanih sjednica. Pri tome, najviše se radilo u aprilu, u kome su održane 3 sjednice.

    POJAČAN INTENZITET RADA, U DRUGOM KVARTALU, REZULTIRAO JE I ADEKVATNIM POVEĆANJEM PRODUKTIVNOSTI.
    Sa svega 16 mjera, razmotrenih u prva tri mjeseca ove godine, rezultat se do kraja polugodišta popeo na 53 razmotrene mjere. Pozitivan pomak ostvaren je isključivo zahvaljujući pomenutom povećanom intenzitetu rada u aprilu – dok je u ostala 4 mjeseca u kojima su održane sjednice Skupštine razmotreno tek po 8 mjera svaki put, na 3 sjednice u aprilu razmotreno ih je 21.

    SA SKUPŠTINAMA UNSKO-SANSKOG, SARAJEVSKOG I BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA, SKUPŠTINA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA SPADA U KANTONALNE SKUPŠTINE ČIJI JE INTENZITET RADA, U PRVIH 6 MJESECI 2016. GODINE, PREŠAO PROSJEK OD JEDNE SJEDNICE MJESEČNO.
    I što se tiče produktivnosti, Skupština ZDK je na gornjoj polovini kantonalne ljestvice, ali više zahvaljujući generalno lošim rezultatima po kantonalnim skupštinama nego vlastitom radu.

    U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, USVOJENA JE SAMO JEDNA STRATEGIJA.
    Na samom početku godine usvojena je Strategija razvoja ZDK za period 2016-2020. čime je ZDK prestao biti jedan od kantona bez vlastite strategija razvoja. S druge strane, dvije takođe vrlo značajne strategije – Strategija o borbi protiv korupcije u ZDK i Strategija omladinske politike na području ZDK – koje su, po programu rada, trebale biti utvrđene još prošle godine, još uvijek nisu realizovane.

    MOŽDA JE NAJZNAČAJNIJI REZULTAT KOJI JE SKUPŠTINA ZDK OSTVARILA U POSMATRANOM PERIODU ONAJ VEZAN ZA BROJ USVOJENIH ZAKONA.
    Sa svega 2 usvojena zakona u prijedlogu i 2 prihvaćena u nacrtu, u prvom kvartalu 2016. Skupština je kraj prve polovine 2016. dočekala sa 10 usvojenih prijedloga i 2 prihvaćena nacrta. To je za samo 1 prijedlog i jedan nacrt manje od realizacije u čitavoj prethodnoj godini. Istovremeno, to je treći najbolji rezultat, u prvoj polovini 2016. među svim kantonalnim skupštinama, odmah iza Skupština KS i TK.

    PROGRAM RADA SKUPŠTINE ZDK PONOVO NIJE DONESEN NA VRIJEME.
    Program rada Skupštine ZDK za 2016. godinu usvojen je 23.02.2016., što znači da je prekršen Poslovnik o radu Skupštine koji precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Ovu poslovničku obavezu Skupština ZDK nije ispunila nijednom u zadnjih 10 godina.

    REALIZACIJA PLANIRANIH OBAVEZA IZ PROGRAMA RADA SKUPŠTINE, U PRVOJ POLOVINI 2016, NIJE ZADOVOLJAVAJUĆA.
    Od 125 mjera Programom rada Skupštine ZDK planiranih za realizaciju u 2016. godini, u periodu 01.01.2016.-30.06.2016. realizovano je tek njih 37, odnosno 29.6%. Realizacija planiranih zakona je, s druge strane, mnogo bolja – razmotreno je 53% zakonodavnih akata planiranih u 2016. godini i usvojeno, u finalnom obliku, 42%.

    UZ SKUPŠTINU USK, SKUPŠTINA ZDK JE JEDINA KANTONALNA SKUPŠTINA BEZ POTPUNO NEAKTIVNIH POSLANIKA, U POSMATRANOM PERIODU.
    Samo jedna poslanica Skupštine ZDK – Emira Drnda-Čičeklić (SDA) – u posmatranom periodu nije uzela učešće u diskusiji ni po jednoj tačci dnevnog reda, ali je postavila tri poslanička pitanja.

    U POSMATRANOM PERIODU, POSLANICI SKUPŠTINE ZDK PODNIJELI SU INICIJATIVU ZA PROMJENU USTAVA, U CILJU UKLANJANJA DISKRIMINACIJE.
    Početkom mjeseca maja, tekuće godine, grupa od 17 poslanika Skupštine ZDK, podnijela je službenu Inicijativu za izmjenu Ustava ZDK, s ciljem uklanjanja diskriminacije iz Ustava i uspostavljanja istih prava za sve građane, odnosno omogućavanja i pripadnicima nekonstitutivnih naroda da budu birani na određene pozicije u vlasti i da imaju iste mehanizme zaštite svojih interesa kao što ih imajui konstitutivni narodi.

    SKUPŠTINA ZDK JE KONAČNO USTALA U ZAŠTITU VLASTITOG DIGNITETA. Na 27. sjednici Skupštine ZDK, održanoj 28.04.2016, poslanici su, kao tačke dnevnog reda, razmatrali jednu inicijativu i jedno pitanje poslanika Hasana Handžića (SBiH), na koja poslanik Handžić nije dobio odgovor u roku propisanom Poslovnikom. Ovo predstavlja prvi slučaj u dosadašnjem radu Skupštine ZDK da se na ovaj način reaguje na
    nepoštovanje rokova za odgovore na poslanička pitanja, od strane Vlade.
    Nakon obimne rasprave i diskusija na ovu temu, istaknuta je potreba poštovanja digniteta poslanika Skupštine, a Skupština je donijela i određene zaključke, kojima je Vladu obavezala na određene aktivnosti i dala joj precizne rokove za njihovo izvršavanje.

    SKUPŠTINA ZDK JE I DALJE JEDINA INSTITUCIJA ZAKONODAVNE VLASTI, U BIH, ČIJI NIJEDAN
    POSLANIK, UKLJUČUJUĆI I RUKOVODSTVO, NIJE ZAPOSLEN U SKUPŠTINI.
    Od svojevremeno jednoglasno donesene odluke, poslanici (uključujući i rukovodstvo Skupštine) ne primaju platu u Skupštini. Primaju samo poslanički paušal i naknade za putne troškove i prisustvo na sjednicama Skupštine i njenih radnih tijela. Podsjetimo da su poslanici Skupštine ZDK, još 2014. godine, podnijeli inicijativu Federalnom parlamentu za ukidanje tzv. Bijelog hljeba, a Jasmin Duvnjak, poslanik u Skupštini ZDK i bivši poslanik Parlamenta FBiH se istog odrekao, ne čekajući formalno-pravni razlog za to. U tom kontekstu, treba pomenuti da su i neki „dojučerašnji“ ministri u Vladi ZDK pokazali visok nivo socijalne osjetljivosti. Bivši ministri u Vladi ZDK iz Demokratske fronte (Goran Bulajić, Bojan Gvozdenović i Hajrudin Žilić), koji su smijenjeni nakon uspostavljanja nove skupštinske većine (kada je SBB ušao u vlast umjesto DF-a), odbili su da primaju tzv. ”Bijeli hljeb” i svi su vratili svojim bivšim poslovima i aktivnostima na kojima su ranije bili angažovani, uštedivši tako Zeničko-dobojskom kantonu, preko 100.000 KM budžetskog novca. Na žalost, pozitivni primjeri iz Skupštine i Vlade ZDK, još uvijek su izuzetak a ne pravilo u bh institucijama.

    NAKON PADA PRODUKTIVNOSTI U PRVOM KVARTALU, VLADA ZDK JE, U DRUGOM KVARTALU 2016. GODINE, ZNAČAJNO POVEĆALA SVOJU EFIKASNOST, OSTVARIVŠI TAKO DRUGI NAJBOLJI KVARTALNI REZULTAT, U OVOM MANDATU.

    Sa 372 mjere razmotrene u posljednjem kvartalu 2015. godine, Vlada je pala na svega 257 mjera u prvom kvartalu (pad od 31%), što je jedan od najlošijih kvartalnih rezultata u ovom mandatu. No u drugom kvartalu, razmotrivši 92 mjera više, sa jednom održanom sjednicom manje, nego u prvom kvartalu, Vlada je po drugi put, u aktuelnom mandatu, razmotrila više od 300 mjera (tačno 349).

    REZULTAT VLADE ZDK, U PRVOM POLUGODIŠTU 2016, OTPRILIKE JE NA SREDINI SVIH POLUGODIŠNJIH REZULTATA OVE VLADE, U POSLJEDNJIH 6 GODINA. 606 razmotrenih mjeru u prvom polugodištu 2016. znatno su bolji rezultat od 361 mjere razmotrene u drugom polugodištu 2014, ali i znatno lošiji od 891 mjere razmotrene u drugom polugodištu 2012. godine.

    „ZLATNE SREDINE“ VLADA ZDK SE DRŽI I POREDEĆI REZULTATE SA DRUGIM KANTONALNIM VLADAMA, U PRVOJ POLOVINI 2016.
    Po broju razmotrenih mjera, u posmatranom periodu, zauzima 5 mjesto na kantonalnoj ljestvici.

    JEDINO JE PO REALIZACIJI ZAKONA U KANTONALNOM VRHU. Vlada ZDK je, u prvih 6 mjeseci 2016. godine, utvrdila 11 prijedloga i 1 nacrt zakona i sa vladama KS i TK spada u jedine koje su utvrdile dvocifren broj zakona, u ovom periodu. S druge strane…

    VLADA ZDK, U PRVOM POLUGODIŠTU 2016. GODINE NIJE UTVRDILA NIJEDAN STRATEŠKI DOKUMENT.
    Jedina strategija koja se pojavila na sjednicama Vlade, u ovom periodu – Strategija razvoja Univerziteta u Zenici za period 2015-2020. godina – vraćena je na doradu. Pri tome, neglasimo, radi se (odnosno, trebalo je da se radi) o strategiji za period 2015(!) do 2020.

    VLADA ZDK JE, KAO I SVAKI PUT U POSLJEDNJIH 10 GODINA, PREKRŠILA VLASTITI POSLOVNIK O RADU I PROGRAM RADA DONIJELA SA ZAKAŠNJENJEM.
    Program rada Vlade ZDK za 2016, naime,usvojen je tek 18.03.2016., iako Poslovnik o radu Vlade, precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Ovo je ujedno i jedno od najvećih kašnjenja, među kantonalnim
    vladama, ne računajući dvije koje svoje programe uopšte nisu donijele ni do kraja prvog polugodišta 2016. godine.

    FORMALNO ZADOVOLJAVANJE OBAVEZE DONOŠENJA GODIŠNJEG PROGRAMA RADA, U SITUACIJI ZNAČAJNOG KAŠNJENJA, DOVODI DO PROBLEMA SA STRUKTUROM PROGRAMA RADA, POZNATOG KAO „RETROAKTIVNO PLANIRANJE“.
    Naime, iako je Program rada Vlade ZDKusvojen tek sredinom marta, on sadrži i plan realizacije za – januar i februar. Još veći problem je što su u Program rada unesene i neke mjere koje su u trenutku usvajanja Programa već bile realizovane. Naime, gotovo trećina mjera (36 od 115) iz Programa rada koje su kraj prvog pologodišta završile kao realizovane, u tom se programu nisu trebale nalaziti, jer su na Vladi usvojene prije nego je Program Vlade donesen čime su u značajnoj mjeri kompromitovani statistički podaci o realizaciji planiranih obaveza Vlade ZDK u ovoj godini.

    U ZDK JE, U POSMATRANOM PERIODU, REGISTROVAN BLAGI PAD NEZAPOSLENIH OSOBA.
    Premapodacima Službe za zapošljavanje, u ZDK je, u proteklih 6 mjeseci broj nezaposlenih osoba, sa 69.523 pao na 66.917. Na ovaj pad, uticalo je, između ostalog, i realizacija nekoliko programa podsticaja za zapošljavanje, kojima se daje podrška poslodavcima za novo zapošljavanje, kao i osobama koje realiziraju projekte samozapošljavanja.

    SASTAVOM VLADE ZDK KRŠI SE ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA.
    Vlada ZDK, ni u svomrekonstruisanom obliku, u svom sastavu nema nijednu ženu, iako Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže.

    Posljednje objavljeno