1.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Predstavnički dom PSBiH u petak o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH

    Predstavnički dom PSBiH u petak o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) trebali bi da u petak, 29. decembra, na hitnoj sjednici razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH čiji su predlagači poslanici Kluba SDA.

    Jedan od predlagača poslanik Edin Ramić izjavio je Srni da prijedlog Kluba SDA predstavlja pokušaj da domaći politički akteri nađu rješenja bez intervencija OHR-a.

    “Prijedlog se odnosi na integritet izbornog procesa i manji dio članova koji su manje-više bili usaglašeni prilikom razgovora u Neumu. Nije neka sveobuhvatna intervencija u Izborni zakon i riječ je više o tehničkim izmjenama koje štite integritet izbornog procesa. Bilo bi praktičnije i bolje nego nametanje jer su manje-više svi isticali da žele fer i korektne izbore”, naglasio je Ramić.

    Zahtjev za razmatranje po hitnom postupku podnijeli su predlagači ovog zakonskog akta poslanici Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.

    Poslanik SNSD-a Milorad Kojić izjavio je Srni da nema osnova za upućivanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH po hitnoj proceduri s obzirom na to da u tekstu ovog zakonskog akta piše da će se nove tehnologije primjenjivati od izbora 2026. godine.

    On je rekao i da se prilikom stavljanja u proceduru ovog prijedloga nije vodilo računa o tome da nisu ispunjeni ni uslovi Jedinstvenih pravila za izradu propisa s obzirom na obim izmjena i dopuna teksta zakona.

    Kojić je rekao da SNSD jeste za izmjene Izbornog zakona koje će donijeti i usaglasiti predstavnici parlamentarnih partija, a ne neko nametnuti sa strane.

    “Stvara se potpuno opravdana sumnja da su ove izmjene i dopune pisane u OHR-u, a SDA ih je stavio u parlamentarnu proceduru”, istakao je Kojić.

    On je rekao da izmjene ovog zakona, čiji osnovni tekst ima više od 220 članova, podrazumijevaju izmjene i dopune 133 člana, a Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH predviđaju da ako izmjene i dopune prelaze polovinu osnovnog teksta zakona, mora da biti donesen novi zakon.

    Kojić je ukazao da ne treba zanemariti ni činjenicu da je od 2001. godine i osnovnog teksta zakona bilo više od 20 izmjena i dopuna Izbornog zakona.

    “To znači da formalno ne može ući u proceduru izmjene i dopune, već bi morao biti donesen sasvim novi zakon. Vidimo da se kroz primjenu novih tehnologija uglavnom poziva da će to biti uređeno pravilnicima koje će donijeti Centralna izborna komisija (CIK) BiH. To znači da se CIK-u daju veća ovlaštenja od Parlamentarne skupštine BiH, odnosno zakonodavca koji treba da donese novi zakon, što je suprotno svim pravnim standardima”, naglasio je Kojić.

    On je pojasnio da se podzakonskim aktima ne može propisati više prava nego što je propisano samim tekstom zakona, te naveo da bi osnove primjene uvođenja novih tehnologija morale biti propisane zakonom, a podzakonskim aktima bi se te osnove mogle razraditi.

    “Bez obzira što oni to nazivaju tehničke izmjene i dopune, nismo za Šmitov, niti bilo koga drugog, već da se donese zakon koji će biti usaglašen na nivou predstavnika parlamentarnih partija”, poručio je Kojić.

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit zatražio je u utorak, 19. decembra, da Parlament BiH izglasa izmjene Izbornog zakona BiH. On je Parlamentu BiH dao rok za izmjene, i to u dijelu koji se odnosi na takozvani integritet izbora, elektronsko brojanje glasova i identifikaciju glasača, a ako se to ne desi zaprijetio je da će on to uraditi nametanjem.

    Početak hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazan je za petak, 29. decembar, u 10.00 časova.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) trebali bi da u petak, 29. decembra, na hitnoj sjednici razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH čiji su predlagači poslanici Kluba SDA.

    Jedan od predlagača poslanik Edin Ramić izjavio je Srni da prijedlog Kluba SDA predstavlja pokušaj da domaći politički akteri nađu rješenja bez intervencija OHR-a.

    - Reklama -

    “Prijedlog se odnosi na integritet izbornog procesa i manji dio članova koji su manje-više bili usaglašeni prilikom razgovora u Neumu. Nije neka sveobuhvatna intervencija u Izborni zakon i riječ je više o tehničkim izmjenama koje štite integritet izbornog procesa. Bilo bi praktičnije i bolje nego nametanje jer su manje-više svi isticali da žele fer i korektne izbore”, naglasio je Ramić.

    - Reklama -

    Zahtjev za razmatranje po hitnom postupku podnijeli su predlagači ovog zakonskog akta poslanici Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.

    - Reklama -

    Poslanik SNSD-a Milorad Kojić izjavio je Srni da nema osnova za upućivanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH po hitnoj proceduri s obzirom na to da u tekstu ovog zakonskog akta piše da će se nove tehnologije primjenjivati od izbora 2026. godine.

    On je rekao i da se prilikom stavljanja u proceduru ovog prijedloga nije vodilo računa o tome da nisu ispunjeni ni uslovi Jedinstvenih pravila za izradu propisa s obzirom na obim izmjena i dopuna teksta zakona.

    Kojić je rekao da SNSD jeste za izmjene Izbornog zakona koje će donijeti i usaglasiti predstavnici parlamentarnih partija, a ne neko nametnuti sa strane.

    “Stvara se potpuno opravdana sumnja da su ove izmjene i dopune pisane u OHR-u, a SDA ih je stavio u parlamentarnu proceduru”, istakao je Kojić.

    On je rekao da izmjene ovog zakona, čiji osnovni tekst ima više od 220 članova, podrazumijevaju izmjene i dopune 133 člana, a Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH predviđaju da ako izmjene i dopune prelaze polovinu osnovnog teksta zakona, mora da biti donesen novi zakon.

    Kojić je ukazao da ne treba zanemariti ni činjenicu da je od 2001. godine i osnovnog teksta zakona bilo više od 20 izmjena i dopuna Izbornog zakona.

    “To znači da formalno ne može ući u proceduru izmjene i dopune, već bi morao biti donesen sasvim novi zakon. Vidimo da se kroz primjenu novih tehnologija uglavnom poziva da će to biti uređeno pravilnicima koje će donijeti Centralna izborna komisija (CIK) BiH. To znači da se CIK-u daju veća ovlaštenja od Parlamentarne skupštine BiH, odnosno zakonodavca koji treba da donese novi zakon, što je suprotno svim pravnim standardima”, naglasio je Kojić.

    On je pojasnio da se podzakonskim aktima ne može propisati više prava nego što je propisano samim tekstom zakona, te naveo da bi osnove primjene uvođenja novih tehnologija morale biti propisane zakonom, a podzakonskim aktima bi se te osnove mogle razraditi.

    “Bez obzira što oni to nazivaju tehničke izmjene i dopune, nismo za Šmitov, niti bilo koga drugog, već da se donese zakon koji će biti usaglašen na nivou predstavnika parlamentarnih partija”, poručio je Kojić.

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit zatražio je u utorak, 19. decembra, da Parlament BiH izglasa izmjene Izbornog zakona BiH. On je Parlamentu BiH dao rok za izmjene, i to u dijelu koji se odnosi na takozvani integritet izbora, elektronsko brojanje glasova i identifikaciju glasača, a ako se to ne desi zaprijetio je da će on to uraditi nametanjem.

    Početak hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazan je za petak, 29. decembar, u 10.00 časova.

    IzvorSrna
    Zenica
    broken clouds
    1.1 ° C
    1.1 °
    1.1 °
    97 %
    1.2kmh
    53 %
    pon
    13 °
    uto
    18 °
    sri
    13 °
    čet
    12 °
    pet
    7 °