Glavni simptom je bolni osjećaj peckanja u grudima. Ponekad je bol jaka kao kada čovjek ima infarkt miokarda (ponekad osobe s infarktom misle da imaju gorušicu). Oba stanja izazivaju bolove u grudima. Obično se razvija u roku od sat vremena nakon jela.

Gotovo da nema čovjeka koji u toku života nije imao iskustvo sa pojavom gorušice. Gorušica ili osjećaj peckanja u grudima javlja se zbog vraćanja (refluksa) želudačne kiseline, a stanje koje nastaje zbog ponovljenih epizoda gorušice naziva se gastroezofagusni refluks ili skraćeno GERB.

Ta bolest je obično posljedica slabosti mišića, donjeg ezofagealnog sfinktera (DES). DES okružuje u obliku prstena donji dio jednjaka. Kod gutanja DES se otvara, omogućavajući prolaz hrane u želudac. Inače, DES mora biti zatvoren kako se kiselina iz želuca ne bi vraćala u jednjak, a ako se to desi javlja se osjećaj pečenja.

Sama bolest krije mnoge opasnosti, jer kod endoskopskog pregleda, čak iako neko ima gorušicu, u 55 % slučajeva nema promjena na jednjaku, dok se one registruju u oko 45 % slučajeva i to može dalje dovesti i do težih oštećenja – Baretov ezofagus, koji je zapravo predkancerozno stanje, u kojem dolazi do metaplazije i pojave želudačnog epitela u jednjaku.

Mnogi uzroci izazivaju opuštanje DES-a: pojedini ljekovi, određena hrana, emocionalni stres, pušenje, brzo jedenje, neodgovarajuće žvakanje ili ležanje nakon jela, pretjerana konzumacija alkohola. Čak i kad je DES čvrst, gorušica se može pojaviti kao posljedica pritiska na mišić od pretjeranog jela, tijesne odjeće, trudnoće ili debljine.

Glavni simptom je bolni osjećaj peckanja u grudima. Ponekad je bol jaka kao kada čovjek ima infarkt miokarda (ponekad osobe s infarktom misle da imaju gorušicu). Oba stanja izazivaju bolove u grudima. Obično se razvija u roku od sat vremena nakon jela.

Ostali simptomi GERB-a uključuju:

• Regurgitacija gorke kisjeline u grlo dok spavate ili se savijate
• Gorak ukus u ustima
• Perzistentni suvi kašalj
• Promuklost (naročito ujutru)
• Osjećaj stezanja u grlu, kao da je zaglavljen komad hrane
• Problem sa gutanjem
• Bolno grlo
• Mučnina
• Bol u stomaku nakon jela.

Prevencija je najbolji način borbe protiv gorušice. Uz nekoliko jednostavnih pravila može se izbjeći ovaj neprijatan problem i u miru uživati u svim blagodetima odmora.

Veliki broj faktora utiče na pojavu ili pogoršalje GERB-a. Najčešći okidači su: prekomjerna upotreba alkohola ili cigareta, gojaznost, loš položaj tijela, masna i pržena hrana, čokolada, bieli luk i crni luk, piće sa kofeinom, kisjela hrana, kao što su agrumi i paradajz, pretjerano začinjena hrana.

Takodje neke loše navike u ishrani kao što je jedenje obilnih obroka, brzo jedenje ili jedenje neposredno prije spavanja mogu uticati na pojavu problema kao što su gorušica ili GERB.

Gastroezofagusna refluksna bolest je često uporna, skrivena, može napraviti veoma ozbiljne komplikacije, a s druge strane, veoma je zahvalna za liječenje zbog mogućnosti pravilne edukacije pacijenata u smislu korekcije stila života i načina ishrane, a zahvalna je i za ljekara u smislu odabira najoptimalnijeg načina liječenja.

Glavni simptom je bolni osjećaj peckanja u grudima. Ponekad je bol jaka kao kada čovjek ima infarkt miokarda (ponekad osobe s infarktom misle da imaju gorušicu). Oba stanja izazivaju bolove u grudima. Obično se razvija u roku od sat vremena nakon jela.

Gotovo da nema čovjeka koji u toku života nije imao iskustvo sa pojavom gorušice. Gorušica ili osjećaj peckanja u grudima javlja se zbog vraćanja (refluksa) želudačne kiseline, a stanje koje nastaje zbog ponovljenih epizoda gorušice naziva se gastroezofagusni refluks ili skraćeno GERB.

Ta bolest je obično posljedica slabosti mišića, donjeg ezofagealnog sfinktera (DES). DES okružuje u obliku prstena donji dio jednjaka. Kod gutanja DES se otvara, omogućavajući prolaz hrane u želudac. Inače, DES mora biti zatvoren kako se kiselina iz želuca ne bi vraćala u jednjak, a ako se to desi javlja se osjećaj pečenja.

Sama bolest krije mnoge opasnosti, jer kod endoskopskog pregleda, čak iako neko ima gorušicu, u 55 % slučajeva nema promjena na jednjaku, dok se one registruju u oko 45 % slučajeva i to može dalje dovesti i do težih oštećenja – Baretov ezofagus, koji je zapravo predkancerozno stanje, u kojem dolazi do metaplazije i pojave želudačnog epitela u jednjaku.

Mnogi uzroci izazivaju opuštanje DES-a: pojedini ljekovi, određena hrana, emocionalni stres, pušenje, brzo jedenje, neodgovarajuće žvakanje ili ležanje nakon jela, pretjerana konzumacija alkohola. Čak i kad je DES čvrst, gorušica se može pojaviti kao posljedica pritiska na mišić od pretjeranog jela, tijesne odjeće, trudnoće ili debljine.

Glavni simptom je bolni osjećaj peckanja u grudima. Ponekad je bol jaka kao kada čovjek ima infarkt miokarda (ponekad osobe s infarktom misle da imaju gorušicu). Oba stanja izazivaju bolove u grudima. Obično se razvija u roku od sat vremena nakon jela.

Ostali simptomi GERB-a uključuju:

• Regurgitacija gorke kisjeline u grlo dok spavate ili se savijate
• Gorak ukus u ustima
• Perzistentni suvi kašalj
• Promuklost (naročito ujutru)
• Osjećaj stezanja u grlu, kao da je zaglavljen komad hrane
• Problem sa gutanjem
• Bolno grlo
• Mučnina
• Bol u stomaku nakon jela.

Prevencija je najbolji način borbe protiv gorušice. Uz nekoliko jednostavnih pravila može se izbjeći ovaj neprijatan problem i u miru uživati u svim blagodetima odmora.

Veliki broj faktora utiče na pojavu ili pogoršalje GERB-a. Najčešći okidači su: prekomjerna upotreba alkohola ili cigareta, gojaznost, loš položaj tijela, masna i pržena hrana, čokolada, bieli luk i crni luk, piće sa kofeinom, kisjela hrana, kao što su agrumi i paradajz, pretjerano začinjena hrana.

Takodje neke loše navike u ishrani kao što je jedenje obilnih obroka, brzo jedenje ili jedenje neposredno prije spavanja mogu uticati na pojavu problema kao što su gorušica ili GERB.

Gastroezofagusna refluksna bolest je često uporna, skrivena, može napraviti veoma ozbiljne komplikacije, a s druge strane, veoma je zahvalna za liječenje zbog mogućnosti pravilne edukacije pacijenata u smislu korekcije stila života i načina ishrane, a zahvalna je i za ljekara u smislu odabira najoptimalnijeg načina liječenja.