12.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Previše konzumiranja slatkiša i gaziranih pića mogu dovesti do bolesti srca i smrti u srednjim godinama?

    Previše konzumiranja slatkiša i gaziranih pića mogu dovesti do bolesti srca i smrti u srednjim godinama?

    Naučnici sa Univerziteta u Oxfordu pratili su prehrambene navike 116.000 ljudi posljednjih 15 godina, te su provjeravali da li u tom periodu bili hospitalizovani li su preminuli.

    Otkrili su da su ljudi koji su redovno konzumirali slatkiše i slatka gazirana pića osim viška kilograma patili i od srčanih bolesti za razliku od onih koji su pazili na svoju ishranu.

    Studija je istakla da su dvije dijete povećale nečiji rizik od razvoja srčanih bolesti. Prva dijeta je bila prehrana bogata visokozasićenim mastima, koja je uključivala čokoladu, maslac i prerađeno meso umjesto svježeg voća, povrća i vlakana, a druga je uključivala hranu sa rafiniranim šećerom, uključujući gazirana pića, voćne sokove i sl., dok se konzumacija sira i maslaca sa visokim udjelom masti rijetko upražnjavala.

    Otkrili su da je kod onih koji su upražnjavali prvu dijetu 7% veća vjerovatnoća da će sredinom života patiti od kardiovaskularnih bolesti, dok je za drugu grupu vjerovatnoća za razvoj istih zdravstvenih problema bio samo 4%.

    Ljudi koji jedu više čokolade, slatkiša, masne hrane i bijelog hljeba uglavnom su muškarci, mlađi od 60 godina, pušači i dolaze iz nižih ekonomskih staleža, pokazalo je istraživanje.

    Poznato je da zasićene masnoće začepljuju arterije, što dovodi do bolesti srca, a istraživanja sugerišu da prerađeni šećeri povećavaju krvni pritisak i mogu potaknuti jetru da unosi štetne masti i u krvotok.

    Oko 7,6 miliona ljudi u Velikoj Britaniji pati od srčanih bolesti od kojih muškarci čine 4 miliona, a žene 3,6 miliona. U SAD-u ta brojka iznosi 30,3 miliona.

    Problemi srčanih bolesti vodeći su uzrok smrti u Velikoj Britaniji. Gotovo svaki četvrti muškarac i svaka peta žena umre od posljedica srčanih problema.

    Naučnici su tražili od sudionika u Engleskoj, Škotskoj i Walesu u dobi od 37 do 73 godine da popune upitnike o svojoj dnevnoj prehrani između 2006. i 2010. godine, a zatim su to uporedili sa brojevima onih koji su bili hospitalizovani ili umrli od 2017. do 2020. godine.

    Doktorica Carmen Piernas sa Sveučilišta Nuffield, Odjel za zdravstvene usluge primarne zdravstvene zaštite, koja je vodila studiju, rekla je da ljudi moraju biti svjesni opasnosti konzumiranja šećera.

    – Kardiovaskularne bolesti su jedan od glavnih uzroka smrti i invalidnosti u Velikoj Britaniji, a loša prehrana najviše doprinosi tome. Najčešće prehrambene smjernice temelje se na hranjivim sastojcima koji se nalaze na ambalaži određene hrane, a ne u samoj hrani, a to može zbuniti javnost. Naša otkrića pomažu u identifikovanju specifične hrane i pića koja se obično jedu u Britaniji, a koja mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti – izjavila je dr. Carmen Piernas.

    Analiza objavljena u BMC Medicine otkrila je da su oni koji su jeli više čokolade, slatkiša, maslaca i bijelog hljeba vjerovatno bili muškarci, mlađi i siromašne pozadine. Oni su također bili pušači, manje fizički aktivni, pretili su, te imaju povišen krvni pritisak. Sudionici koji su konzumirali gazirana pića, voćni sok i hranu iz konzerve imali su povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti iako su bili fizički aktivni. Žene mlađe od 60 godina ili one koje su pretile, imale su veći rizik od kardiovaskularnih bolesti ako su imale sličnu ili istu, prehrambenu naviku.

    Učesnici su regrutovani za UK Biobank projekat između 2006. i 2010. Oni su u dva do pet navrata prijavljivali obroke i grickalice tokom prethodnih 24 sata. Zatim su istraživači identifikovali pojedene hranljive sastojke iz hrane i vrstu hrane.

    Incidencija kardiovaskularnih bolesti i smrtnost izračunavana je pomoću evidencije o prijemu u bolnicu i evidencije smrti do 2017. i 2020. godine.

    – Naše istraživanje sugeriše da se manje jede čokolade, slatkiša, maslaca, hljeba sa malo vlakana, gaziranih pića, voćnog soka, hrane iz konzervi, i svega onoga što bi moglo biti povezano i sa najmanjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti ili smrti tokom srednje dobi – izjavila je dr. Piernas.

    – To je u skladu sa prethodnim istraživanjima koja su sugerisala da je konzumiranje hrane koja sadrži manje šećera i manje kalorija može biti povezano sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Nalazi ove studije mogli bi se koristiti za stvaranje prehrambenih savjeta na bazi hrane koja bi ljudima mogla pomoći da se hrane zdravije i smanje rizik od kardiovaskularnih bolesti – dodala je dr. Piernas.

    – Nalazi se ne odnose samo na šećer već i na masnoću. Mnoge vrste slatkiša, a posebno čokolade, su prepune zasićenih masti. Šećer sam po sebi nije loš – potreban nam je za hranjenje mozga, imunih ćelija i mišića, i bez njega ne možemo živjeti – izjavio je Naveed Sattar, naučnik iz oblasti za kardiovaskularne bolesti i medicine sa Univerziteta u Glasgowu.

    – Nalazi ove studije više-manje se preslikavaju na mnoga druga relevantna istraživanja i zajednički predlažu konzumiranje niskokaloričnog voća koje nema puno šećera u sebi zbog poboljšanja u prehrambenoj navici, tj. radi benefita zdravlja.

    – Mnoge stare prehrambene navike sam promijenio – prebacio sam se na hljeb i žitarice s visokim udjelom vlakana, jeo manje čokolade i zamijenio ju kvalitetnim voćem, povećao unos povrća, a veoma rijetko sam pio gazirana pića. Umjesto toga pijem prirodni voćni sok bez dodatnih šećera, ali se trudim i to smanjiti i najviše konzumirati vodu. Mnoge takve promjene pomažu i smanjenju unosa kalorija, a benefite od uravnotežene tjelesne težine itekako možemo osjetiti. Postoje i blagodati za zdravlje crijeva i potencijalno imunološku funkciju. – izjavio je Sattar.

    – Ono što moramo učiniti kao nacija je ohrabriti mnoge druge koji konzumiraju previše čokolade, slatkiša ili zaslađenih pića itd. Potrebno je napraviti male, održive promjene u ishrani što ponekad može zahtijevati mnogo vremena i discipline, i zbog toga ih trebamo ohrabriti da se probaju mijenjati tijekom određenog vremena kako bi što prije navikli svoj želudac na ove korisne promjene. Gotovo svi to mogu uspješno učiniti uz malo discipline. Osim toga, moramo se potruditi da ljudima prilagodimo cijenu zdrave hrane prema njihovim ekonomskim mogućnostima – dodao je Sattar.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Naučnici sa Univerziteta u Oxfordu pratili su prehrambene navike 116.000 ljudi posljednjih 15 godina, te su provjeravali da li u tom periodu bili hospitalizovani li su preminuli.

    Otkrili su da su ljudi koji su redovno konzumirali slatkiše i slatka gazirana pića osim viška kilograma patili i od srčanih bolesti za razliku od onih koji su pazili na svoju ishranu.

    - Reklama -

    Studija je istakla da su dvije dijete povećale nečiji rizik od razvoja srčanih bolesti. Prva dijeta je bila prehrana bogata visokozasićenim mastima, koja je uključivala čokoladu, maslac i prerađeno meso umjesto svježeg voća, povrća i vlakana, a druga je uključivala hranu sa rafiniranim šećerom, uključujući gazirana pića, voćne sokove i sl., dok se konzumacija sira i maslaca sa visokim udjelom masti rijetko upražnjavala.

    - Reklama -

    Otkrili su da je kod onih koji su upražnjavali prvu dijetu 7% veća vjerovatnoća da će sredinom života patiti od kardiovaskularnih bolesti, dok je za drugu grupu vjerovatnoća za razvoj istih zdravstvenih problema bio samo 4%.

    - Reklama -

    Ljudi koji jedu više čokolade, slatkiša, masne hrane i bijelog hljeba uglavnom su muškarci, mlađi od 60 godina, pušači i dolaze iz nižih ekonomskih staleža, pokazalo je istraživanje.

    Poznato je da zasićene masnoće začepljuju arterije, što dovodi do bolesti srca, a istraživanja sugerišu da prerađeni šećeri povećavaju krvni pritisak i mogu potaknuti jetru da unosi štetne masti i u krvotok.

    Oko 7,6 miliona ljudi u Velikoj Britaniji pati od srčanih bolesti od kojih muškarci čine 4 miliona, a žene 3,6 miliona. U SAD-u ta brojka iznosi 30,3 miliona.

    Problemi srčanih bolesti vodeći su uzrok smrti u Velikoj Britaniji. Gotovo svaki četvrti muškarac i svaka peta žena umre od posljedica srčanih problema.

    Naučnici su tražili od sudionika u Engleskoj, Škotskoj i Walesu u dobi od 37 do 73 godine da popune upitnike o svojoj dnevnoj prehrani između 2006. i 2010. godine, a zatim su to uporedili sa brojevima onih koji su bili hospitalizovani ili umrli od 2017. do 2020. godine.

    Doktorica Carmen Piernas sa Sveučilišta Nuffield, Odjel za zdravstvene usluge primarne zdravstvene zaštite, koja je vodila studiju, rekla je da ljudi moraju biti svjesni opasnosti konzumiranja šećera.

    – Kardiovaskularne bolesti su jedan od glavnih uzroka smrti i invalidnosti u Velikoj Britaniji, a loša prehrana najviše doprinosi tome. Najčešće prehrambene smjernice temelje se na hranjivim sastojcima koji se nalaze na ambalaži određene hrane, a ne u samoj hrani, a to može zbuniti javnost. Naša otkrića pomažu u identifikovanju specifične hrane i pića koja se obično jedu u Britaniji, a koja mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti – izjavila je dr. Carmen Piernas.

    Analiza objavljena u BMC Medicine otkrila je da su oni koji su jeli više čokolade, slatkiša, maslaca i bijelog hljeba vjerovatno bili muškarci, mlađi i siromašne pozadine. Oni su također bili pušači, manje fizički aktivni, pretili su, te imaju povišen krvni pritisak. Sudionici koji su konzumirali gazirana pića, voćni sok i hranu iz konzerve imali su povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti iako su bili fizički aktivni. Žene mlađe od 60 godina ili one koje su pretile, imale su veći rizik od kardiovaskularnih bolesti ako su imale sličnu ili istu, prehrambenu naviku.

    Učesnici su regrutovani za UK Biobank projekat između 2006. i 2010. Oni su u dva do pet navrata prijavljivali obroke i grickalice tokom prethodnih 24 sata. Zatim su istraživači identifikovali pojedene hranljive sastojke iz hrane i vrstu hrane.

    Incidencija kardiovaskularnih bolesti i smrtnost izračunavana je pomoću evidencije o prijemu u bolnicu i evidencije smrti do 2017. i 2020. godine.

    – Naše istraživanje sugeriše da se manje jede čokolade, slatkiša, maslaca, hljeba sa malo vlakana, gaziranih pića, voćnog soka, hrane iz konzervi, i svega onoga što bi moglo biti povezano i sa najmanjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti ili smrti tokom srednje dobi – izjavila je dr. Piernas.

    – To je u skladu sa prethodnim istraživanjima koja su sugerisala da je konzumiranje hrane koja sadrži manje šećera i manje kalorija može biti povezano sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Nalazi ove studije mogli bi se koristiti za stvaranje prehrambenih savjeta na bazi hrane koja bi ljudima mogla pomoći da se hrane zdravije i smanje rizik od kardiovaskularnih bolesti – dodala je dr. Piernas.

    – Nalazi se ne odnose samo na šećer već i na masnoću. Mnoge vrste slatkiša, a posebno čokolade, su prepune zasićenih masti. Šećer sam po sebi nije loš – potreban nam je za hranjenje mozga, imunih ćelija i mišića, i bez njega ne možemo živjeti – izjavio je Naveed Sattar, naučnik iz oblasti za kardiovaskularne bolesti i medicine sa Univerziteta u Glasgowu.

    – Nalazi ove studije više-manje se preslikavaju na mnoga druga relevantna istraživanja i zajednički predlažu konzumiranje niskokaloričnog voća koje nema puno šećera u sebi zbog poboljšanja u prehrambenoj navici, tj. radi benefita zdravlja.

    – Mnoge stare prehrambene navike sam promijenio – prebacio sam se na hljeb i žitarice s visokim udjelom vlakana, jeo manje čokolade i zamijenio ju kvalitetnim voćem, povećao unos povrća, a veoma rijetko sam pio gazirana pića. Umjesto toga pijem prirodni voćni sok bez dodatnih šećera, ali se trudim i to smanjiti i najviše konzumirati vodu. Mnoge takve promjene pomažu i smanjenju unosa kalorija, a benefite od uravnotežene tjelesne težine itekako možemo osjetiti. Postoje i blagodati za zdravlje crijeva i potencijalno imunološku funkciju. – izjavio je Sattar.

    – Ono što moramo učiniti kao nacija je ohrabriti mnoge druge koji konzumiraju previše čokolade, slatkiša ili zaslađenih pića itd. Potrebno je napraviti male, održive promjene u ishrani što ponekad može zahtijevati mnogo vremena i discipline, i zbog toga ih trebamo ohrabriti da se probaju mijenjati tijekom određenog vremena kako bi što prije navikli svoj želudac na ove korisne promjene. Gotovo svi to mogu uspješno učiniti uz malo discipline. Osim toga, moramo se potruditi da ljudima prilagodimo cijenu zdrave hrane prema njihovim ekonomskim mogućnostima – dodao je Sattar.

    Zenica
    overcast clouds
    12.5 ° C
    12.5 °
    12.5 °
    74 %
    6.6kmh
    91 %
    čet
    13 °
    pet
    21 °
    sub
    23 °
    ned
    23 °
    pon
    23 °