12.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Prije 17 godina pogubljen bivši irački predsjednik Sadam Husein

    Prije 17 godina pogubljen bivši irački predsjednik Sadam Husein

    Na današnji dan prije 17 godina, 30. decembra 2006. godine, bivši irački predsjednik Sadam Husein pogubljen je vješanjem, tri godine nakon hapšenja i suđenja na iračkom sudu na kojem je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđen na smrt.

    Savezničke snage predvođene američkom vojskom 2003. pokrenule su invaziju na Irak, operaciju nazvanu “Iračka sloboda”, pod opravdanjem da Sadam gomila oružje za masovno uništenje.

    Trebalo im je manje od mjesec dana da skrše otpor iračke vojske, ali Sadama nisu pronašli.

    Washington je ponudio 25 miliona dolara za njegovo hapšenje. Oko 600 vojnika učestvovalo je u operaciji potrage nazvanoj “Crvena zora”, po američkom antikomunističkom filmu snimljenom 1984. godine. Bio je to možda i najveći ‘lov’ na čovjeka u historiji.

    Pronašli su ga 13. decembra 2003. nakon osam mjeseci potrage, na temelju obavještajnih podataka, “u rupi za štakore” pokraj rodnog Tikrita.

    “Imamo ga”, objavio je idućeg dana u Bagdadu šef američke civilne uprave u Iraku Paul Bremer.

    Na video snimci hapšenja, irački krvnik izgledao je kao skitnica, lica punog ugriza buha, zarastao u bradu i odsutna pogleda.

    Vojnicima koji su ga uhvatili kazao je na engleskom: “Ja sam Sadam Husein, predsjednik Iraka i želim pregovarati”.

    Nije pružao otpor. U blizini su pronađena i dva kalašnjikova i 750 hiljada dolara u gotovini.

    Amerikanci su ga godinu poslije predali iračkim vlastima kako bi mu se na posebnom iračkom sudu sudilo za zločine protiv čovječnosti.

    Suđenje je trajalo od oktobra 2005. do jula 2006. Prkosni Sadam, koji je cijelo vrijeme osporavao legitimitet suda, osuđen je na smrt 5. novembra 2006.

    Njegovi krvnici trenutak pogubljenja snimili su video kamerom.
    “Nisam vidio nikakve znakove straha”, rekao je bivši vijećnik Mufak al-Rubi koji je bio nazočan izvršenju smrtne kazne.

    Za vrijeme Sadamova režima triput je bio u zatvoru.

    “Prije pogubljenja vikao je da želi smrt Americi, smrt Izraelu i Perzijancima, i zaželio da dugo živi Palestina”, kazao je Al-Rubi.

    Pošto je čovjek koji je vladao Irakom više od 30 godina proglašen mrtvim, šijiti, koji su najviše patili pod njegovom vlašću, izašli su na ulice i veselili se.

    Brutalno pogubljenje

    Brutalno pogubljenje, u kojem američka vojska tvrdi da ni na koji način nije sudjelovala, šokiralo je sunite i izazvalo međunarodnu osudu, izuzev u Izralu i Iranu.

    Dan nakon pogubljenja Sadam je pokopan u rodnom selu Audži, pokraj Tikrita, zajedno s dvojicom sinova Udajem i Kusajem koji su ubijeni istog dana u akciji amerčkih snaga u Moslu u julu 2003.

    Za Halifa Abdela Samila, zastupnika stranke Dawa, jedne od najvećih šijitskih političkih organizacija u zemlji, smrt Sadama Huseina “kraj je zmije koja je svela Iračane na razinu poniženih ljudi”.

    Pod njegovom vlašću od 1979. do 2003. godine, represija je bila brutalna, a rat s Iranom (1980-1988) i Zaljevski rat (1990-1991) i prateće sankcije imali su razorni učinak po zemlju.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Na današnji dan prije 17 godina, 30. decembra 2006. godine, bivši irački predsjednik Sadam Husein pogubljen je vješanjem, tri godine nakon hapšenja i suđenja na iračkom sudu na kojem je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđen na smrt.

    Savezničke snage predvođene američkom vojskom 2003. pokrenule su invaziju na Irak, operaciju nazvanu “Iračka sloboda”, pod opravdanjem da Sadam gomila oružje za masovno uništenje.

    - Reklama -

    Trebalo im je manje od mjesec dana da skrše otpor iračke vojske, ali Sadama nisu pronašli.

    - Reklama -

    Washington je ponudio 25 miliona dolara za njegovo hapšenje. Oko 600 vojnika učestvovalo je u operaciji potrage nazvanoj “Crvena zora”, po američkom antikomunističkom filmu snimljenom 1984. godine. Bio je to možda i najveći ‘lov’ na čovjeka u historiji.

    - Reklama -

    Pronašli su ga 13. decembra 2003. nakon osam mjeseci potrage, na temelju obavještajnih podataka, “u rupi za štakore” pokraj rodnog Tikrita.

    “Imamo ga”, objavio je idućeg dana u Bagdadu šef američke civilne uprave u Iraku Paul Bremer.

    Na video snimci hapšenja, irački krvnik izgledao je kao skitnica, lica punog ugriza buha, zarastao u bradu i odsutna pogleda.

    Vojnicima koji su ga uhvatili kazao je na engleskom: “Ja sam Sadam Husein, predsjednik Iraka i želim pregovarati”.

    Nije pružao otpor. U blizini su pronađena i dva kalašnjikova i 750 hiljada dolara u gotovini.

    Amerikanci su ga godinu poslije predali iračkim vlastima kako bi mu se na posebnom iračkom sudu sudilo za zločine protiv čovječnosti.

    Suđenje je trajalo od oktobra 2005. do jula 2006. Prkosni Sadam, koji je cijelo vrijeme osporavao legitimitet suda, osuđen je na smrt 5. novembra 2006.

    Njegovi krvnici trenutak pogubljenja snimili su video kamerom.
    “Nisam vidio nikakve znakove straha”, rekao je bivši vijećnik Mufak al-Rubi koji je bio nazočan izvršenju smrtne kazne.

    Za vrijeme Sadamova režima triput je bio u zatvoru.

    “Prije pogubljenja vikao je da želi smrt Americi, smrt Izraelu i Perzijancima, i zaželio da dugo živi Palestina”, kazao je Al-Rubi.

    Pošto je čovjek koji je vladao Irakom više od 30 godina proglašen mrtvim, šijiti, koji su najviše patili pod njegovom vlašću, izašli su na ulice i veselili se.

    Brutalno pogubljenje

    Brutalno pogubljenje, u kojem američka vojska tvrdi da ni na koji način nije sudjelovala, šokiralo je sunite i izazvalo međunarodnu osudu, izuzev u Izralu i Iranu.

    Dan nakon pogubljenja Sadam je pokopan u rodnom selu Audži, pokraj Tikrita, zajedno s dvojicom sinova Udajem i Kusajem koji su ubijeni istog dana u akciji amerčkih snaga u Moslu u julu 2003.

    Za Halifa Abdela Samila, zastupnika stranke Dawa, jedne od najvećih šijitskih političkih organizacija u zemlji, smrt Sadama Huseina “kraj je zmije koja je svela Iračane na razinu poniženih ljudi”.

    Pod njegovom vlašću od 1979. do 2003. godine, represija je bila brutalna, a rat s Iranom (1980-1988) i Zaljevski rat (1990-1991) i prateće sankcije imali su razorni učinak po zemlju.

    Zenica
    clear sky
    12.9 ° C
    12.9 °
    12.9 °
    91 %
    1kmh
    0 %
    pet
    13 °
    sub
    23 °
    ned
    27 °
    pon
    26 °
    uto
    25 °