16.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    16.5 ° C
    16.5 °
    16.5 °
    62 %
    2.4kmh
    71 %
    pon
    17 °
    uto
    18 °
    sri
    21 °
    čet
    23 °
    pet
    21 °

    Prije pet godina preminula je naša glumica Nada Đurevska

    Prije pet godina preminula je naša glumica Nada Đurevska

    Na današnji dan prije pet godina umrla je jedna od najznačajnijih bosanskohercegovačkih glumica Nada Đurevska. Ona je u trenutku smrti imala 65 godina, a preminula je u Sarajevu.

    Nada Đurevska rođena je 8. januara 1952. godine u Skoplju, Sjeverna Makedonija. Niti jedan bh. kultni film, počevši još od “Igmanskog marša” nije mogao proći bez Nadinog pojavljivanja.

    Dobitnica je Zlatne Arene Filmskog festivala u Puli (Od zlata jabuka) i nagrada SIZ-a grada Sarajeva 1989. za uloge: Maša (Čehov, Tri sestre), Hasanaginica (Isaković, Hasanaginica), Filomena (Moliere, Učene žene) Nađa (Crnjanski, Roman o Londonu). Pored ovih kreacija ostaće upamćene i njene uloge u predstavama: Izgubljeni sin, Woyzeck, Hamlet, Duplo dno, Medeja, Hotel slobodan promet, Paskvelija…
    U ratnim godinama , igrala na sve tri scene sarajevskih pozorišta (Majka, Hasanaginica, Čekajući Godota, U agoniji, Pješice).

    Nakon rata ostvaruje vrhunske kreacije u predstavama: Sarah Bernhardt, Tartuffe, Hamlet, Biće, biće, Derviš i smrt, Kraj igre, Suton, Roberto Zucco, Hanka, Partija remija, Tvrđava, Sakati Billy, Višnjik, Legenda o Ali-paši, Prvi put s ocem na izbore, Ženski turbo-folk bend, igrajući na svim scenama BiH pozorišta.

    Dobitnica je mnogih nagrada, između ostalog i Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra MESS 2002. godine.

    Predstavom Višnjik, Narodnog pozorišta Sarajevo, 2004. godine obilježila je 30 godina umjetničkog rada i tom prilikom uručena joj je plaketa Grada Sarajeva.

    Nada Đurevska je dobitnica Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, 2014. godine. Nakon uručenja nagrade je izjavila da se povlači sa scene, nakon 40 godina rada:

    – Ova nagrada je takva da briše sve uspjehe i neuspjehe, sve tuge, radosti, sve snove, pravde i nepravde na ovom mom često teško prohodnom putu, ali na putu na kojem mi je bilo najvažnije sačuvati ljudsko lice.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Na današnji dan prije pet godina umrla je jedna od najznačajnijih bosanskohercegovačkih glumica Nada Đurevska. Ona je u trenutku smrti imala 65 godina, a preminula je u Sarajevu.

    Nada Đurevska rođena je 8. januara 1952. godine u Skoplju, Sjeverna Makedonija. Niti jedan bh. kultni film, počevši još od “Igmanskog marša” nije mogao proći bez Nadinog pojavljivanja.

    Dobitnica je Zlatne Arene Filmskog festivala u Puli (Od zlata jabuka) i nagrada SIZ-a grada Sarajeva 1989. za uloge: Maša (Čehov, Tri sestre), Hasanaginica (Isaković, Hasanaginica), Filomena (Moliere, Učene žene) Nađa (Crnjanski, Roman o Londonu). Pored ovih kreacija ostaće upamćene i njene uloge u predstavama: Izgubljeni sin, Woyzeck, Hamlet, Duplo dno, Medeja, Hotel slobodan promet, Paskvelija…
    U ratnim godinama , igrala na sve tri scene sarajevskih pozorišta (Majka, Hasanaginica, Čekajući Godota, U agoniji, Pješice).

    Nakon rata ostvaruje vrhunske kreacije u predstavama: Sarah Bernhardt, Tartuffe, Hamlet, Biće, biće, Derviš i smrt, Kraj igre, Suton, Roberto Zucco, Hanka, Partija remija, Tvrđava, Sakati Billy, Višnjik, Legenda o Ali-paši, Prvi put s ocem na izbore, Ženski turbo-folk bend, igrajući na svim scenama BiH pozorišta.

    Dobitnica je mnogih nagrada, između ostalog i Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra MESS 2002. godine.

    Predstavom Višnjik, Narodnog pozorišta Sarajevo, 2004. godine obilježila je 30 godina umjetničkog rada i tom prilikom uručena joj je plaketa Grada Sarajeva.

    Nada Đurevska je dobitnica Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, 2014. godine. Nakon uručenja nagrade je izjavila da se povlači sa scene, nakon 40 godina rada:

    – Ova nagrada je takva da briše sve uspjehe i neuspjehe, sve tuge, radosti, sve snove, pravde i nepravde na ovom mom često teško prohodnom putu, ali na putu na kojem mi je bilo najvažnije sačuvati ljudsko lice.

    Posljednje objavljeno