Na današnji dan prije sedam godina preminuo je Dubravko Lovrenović, bosanskohercegovački medivelista, profesor i čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u izučavanju srednjovjekovne Bosne.

Lovrenović je tokom bogate karijere objavio više knjige, veliki broj naučnih radova i priloga, a bio je aktivan član zajednice.

Obnašao je funkciju ministra kulture i sporta u Kantonu Sarajevo, godinama je bio član komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

U tom smislu dao je nemjerljiv doprinos kako bi se očuvao i zaštitio veliki broj dobara kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.

U nepreglednoj listi profesionalnih uspjeha prof. Lovrenovića svakako će ostati upamćena njegova inicijativa, kao i predan rad i angažman na upisu stećaka na UNESCO-vu listu svjetskog naslijeđa.

Zahvaljujući njegovoj posvećenosti i istrajnosti, stećci koji su fenomen ovih prostora, dobili su svoje zasluženo mjesto kao dio baštine svijeta.

Lovrenović je rođen u Jajcu 1965. godine, a preminuo je u Sarajevu u 61. godini nakon teške bolesti. Bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za historiju, gdje je predavao Opću historiju srednjeg vijeka.

Neke od knjiga koje je objavio su: Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Sirat ćuprija fra Ante Kneževića, Povijest est magistra vitae, Stećci : bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Bosanska kvadratura kruga…

Na današnji dan prije sedam godina preminuo je Dubravko Lovrenović, bosanskohercegovački medivelista, profesor i čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u izučavanju srednjovjekovne Bosne.

Lovrenović je tokom bogate karijere objavio više knjige, veliki broj naučnih radova i priloga, a bio je aktivan član zajednice.

Obnašao je funkciju ministra kulture i sporta u Kantonu Sarajevo, godinama je bio član komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

U tom smislu dao je nemjerljiv doprinos kako bi se očuvao i zaštitio veliki broj dobara kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.

U nepreglednoj listi profesionalnih uspjeha prof. Lovrenovića svakako će ostati upamćena njegova inicijativa, kao i predan rad i angažman na upisu stećaka na UNESCO-vu listu svjetskog naslijeđa.

Zahvaljujući njegovoj posvećenosti i istrajnosti, stećci koji su fenomen ovih prostora, dobili su svoje zasluženo mjesto kao dio baštine svijeta.

Lovrenović je rođen u Jajcu 1965. godine, a preminuo je u Sarajevu u 61. godini nakon teške bolesti. Bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za historiju, gdje je predavao Opću historiju srednjeg vijeka.

Neke od knjiga koje je objavio su: Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Sirat ćuprija fra Ante Kneževića, Povijest est magistra vitae, Stećci : bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Bosanska kvadratura kruga…