Nakon decenija tek malog pomaka u liječenju raka, naučnici kažu da je istraživanje dostiglo prekretnicu, a mnogi predviđaju da će sljedeći napredak u liječenju raka biti vakcina koja bi se trebala pojaviti za pet godina.

Naime, nije riječ o ustaljenim, odnosno tradicionalnim vakcinama koje sprečavaju bolesti, već se radi o vakcinama za smanjenje tumora i sprečavanje vraćanja raka. Ciljevi za ove eksperimentalne tretmane uključuju rak dojke i pluća, a ove godine su zabilježeni pozitivni rezultati kod liječenja smrtonosnog raka kože melanoma i raka gušterače.

Vakcine protiv raka, kao i druge imunoterapije, jačaju imuni sistem da pronađe i ubije ćelije raka. A neke nove koriste mRNA, koja je razvijena za rak, ali je prvo korištena za vakcine protiv COVID-19.

Da bi vakcina radila, potrebno je da nauči T ćelije imunog sistema da prepoznaju rak kao opasan, riječi su doktorice Nore Disis sa Instituta za vakcinu protiv raka UW Medicine u Seattleu. Jednom obučene, T ćelije mogu putovati bilo gdje u tijelu kako bi uočile opasnost.

Napredak u liječenju vakcinama od samog svog početka je bio izazovan. Prvi lijek Provenge, odobren je u SAD-u 2010. godine kod liječenja raka prostate koji se proširio na ostale organe. Kod takve faze bolesti, neophodna je obrada pacijentovih vlastitih imunoloških stanica u laboratoriji i potom njihovo vraćanje. Postoje i vakcine za liječenje ranog raka mokraćne bešike i uznapredovalog melanoma.

Neka od prvih istraživanja raka su se zaustavila jer je rak. kao bolest, nadmašio imuni sistem pacijenata i nije dozvoljavao, kao takav, bilo kakvu vrstu lijeka.

Međutim, sada je istraživanje i rad na vakcinama usmjeren na pacijente u ranom stadiju bolesti, s obzirom da se do sada pokazalo da vakcine ne mogu djelovati kod pacijenata koji su u poodmakloj fazi.

Jedan od prvih koji je primio vakcinu protiv raka jajnika u sigurnosnoj studiji prije 11 godina bila je Jamie Crase Mercer. Sa dijagnozom uznapredovalog raka jajnika kada je imala 34 godine, Crase je mislila da će umrijeti mlada i napravila je testament kojim je svojoj najboljoj prijateljici ostavila omiljenu ogrlicu. Sada ima 50 godina i za sada nema naznaka ponovnog vraćanja raka.

Ona ne zna sa sigurnošću da li je vakcina pomogla, s ponosom kaže “ja sam još uvijek tu”, piše u svojoj priči AFP.

Nakon decenija tek malog pomaka u liječenju raka, naučnici kažu da je istraživanje dostiglo prekretnicu, a mnogi predviđaju da će sljedeći napredak u liječenju raka biti vakcina koja bi se trebala pojaviti za pet godina.

Naime, nije riječ o ustaljenim, odnosno tradicionalnim vakcinama koje sprečavaju bolesti, već se radi o vakcinama za smanjenje tumora i sprečavanje vraćanja raka. Ciljevi za ove eksperimentalne tretmane uključuju rak dojke i pluća, a ove godine su zabilježeni pozitivni rezultati kod liječenja smrtonosnog raka kože melanoma i raka gušterače.

Vakcine protiv raka, kao i druge imunoterapije, jačaju imuni sistem da pronađe i ubije ćelije raka. A neke nove koriste mRNA, koja je razvijena za rak, ali je prvo korištena za vakcine protiv COVID-19.

Da bi vakcina radila, potrebno je da nauči T ćelije imunog sistema da prepoznaju rak kao opasan, riječi su doktorice Nore Disis sa Instituta za vakcinu protiv raka UW Medicine u Seattleu. Jednom obučene, T ćelije mogu putovati bilo gdje u tijelu kako bi uočile opasnost.

Napredak u liječenju vakcinama od samog svog početka je bio izazovan. Prvi lijek Provenge, odobren je u SAD-u 2010. godine kod liječenja raka prostate koji se proširio na ostale organe. Kod takve faze bolesti, neophodna je obrada pacijentovih vlastitih imunoloških stanica u laboratoriji i potom njihovo vraćanje. Postoje i vakcine za liječenje ranog raka mokraćne bešike i uznapredovalog melanoma.

Neka od prvih istraživanja raka su se zaustavila jer je rak. kao bolest, nadmašio imuni sistem pacijenata i nije dozvoljavao, kao takav, bilo kakvu vrstu lijeka.

Međutim, sada je istraživanje i rad na vakcinama usmjeren na pacijente u ranom stadiju bolesti, s obzirom da se do sada pokazalo da vakcine ne mogu djelovati kod pacijenata koji su u poodmakloj fazi.

Jedan od prvih koji je primio vakcinu protiv raka jajnika u sigurnosnoj studiji prije 11 godina bila je Jamie Crase Mercer. Sa dijagnozom uznapredovalog raka jajnika kada je imala 34 godine, Crase je mislila da će umrijeti mlada i napravila je testament kojim je svojoj najboljoj prijateljici ostavila omiljenu ogrlicu. Sada ima 50 godina i za sada nema naznaka ponovnog vraćanja raka.

Ona ne zna sa sigurnošću da li je vakcina pomogla, s ponosom kaže “ja sam još uvijek tu”, piše u svojoj priči AFP.