10 C
Zenica
More
    Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to!
    Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to!

    Ukupno podjela

    Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to! Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to! Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to!

    Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to!

    Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to!

    Sijeda kosa nije samo pitanje genetike i godina. Novo istraživanje pokazalo je da stres može značajno ubrzati taj proces, tako da slobodno, barem za dio sijedih, možete okriviti i svoju djecu. Istraživanje sa sveučilišta Harvard prvo je pokušalo naći poveznicu između sijedih i stresa. Ono što su pronašli je da živac koji odlučuje o reakciji na stres kod životinja (u ovom istraživanju konkretno miševa) ujedno iscrpljuje stanice koje su odgovorne za boju kose. Kako se stanice iscrpljuju, kosa blijedi dok na kraju ne ostane sasvim sijeda.

    - Izbori 2020 -Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to!

    S ovom spoznajom promijenio se uvriježeni stav o procesu u kojem kosa sijedi, a za koji se do sada smatralo da uglavnom ovisi o starenju i genetici. U prosjeku, osobe koje su genetski sklonije posijediti do pedesete godine imat će barem pola kose sijede. Oni koji uz genetske predispozicije imaju i djecu, vjerojatno i prije. Sam proces roditeljstva, koji uključuje neprospavane noći i goleme količine stresa, utječe na one ranije spomenute stanice. Evo kako to funkcionira.

    Simpatički živci dopiru do svake folikule kose u koži. Kada se aktivira hitni odgovor na stres u organizmu, ove živčane stanice oslobađaju neurotransmiter koji se zove noradrenalin. On uzrokuje da matične stanice, koje kosi daju svoj pigment, počnu divljati i razmnožavati se u velikom broju, a zatim napuste svoja mjesta. To smanjuje broj stanica u folikuli, a s vremenom, kako je sve više stanica napušta, kosa će početi sjedjeti. Za ovo istraživanje znanstvenici su miševe izložili stanju akutnog stresa četiri sata na dan. Nakon petog dana kod svih miševa pojavile su se sijede dlake na tijelu, u većem ili manjem broju.

    Potrebno je provesti još istraživanja da bi se razumjela povezanost između simpatičkog živčanog sustava i promjene boje kose, ali znanstvenici se nadaju da je ovo uspješan prvi korak.

    - Izbori 2020 -Rano ste osijedili? Slobodno okrivite djecu za to!

    “Razlog zašto mislimo da su ovi mehanizmi povezani je da su oba sustava (simpatički i onaj zadužen za proizvodnju stanica s pigmentom) vrlo slična, i kod miševa i kod ljudi”, rekla je u razgovoru za portal Fatherly voditeljica istraživanja Ya-Chieh Hsu, profesorica na Harvardu.

    Stanje hitnog odgovora na stresnu situaciju kod životinja svodi se na situaciju koja im ugrožava život. Slično stanje je zabilježeno i kod vojnika u borbenim misijama, ali primjerice i kod roditelja kada reagiraju na neku potencijalno opasnu situaciju u kojoj im se nalazi dijete. Možda vam ne bi prva pala na pamet, ali reakcija koju imate kada vidite da vam dijete pada s ljuljačke vrlo je slična ovom stanju. U većini situacija, nakon što prođe stres, organizam se polako vraća u normalu uz pomoć parasimpatičkog živčanog sustava. S druge strane, ako smo stalno izloženi stresnim situacijama, nakon nekog vremena tijelo posustane.

    Hsu se nada da bi ovo istraživanje moglo biti polazišna točka za bolje razumijevanje efekta stresa na naše fizičko i psihičko zdravlje, uključujući pojedince koji su iskusili posttraumatski stres. 

    Sijeda kosa nije samo pitanje genetike i godina. Novo istraživanje pokazalo je da stres može značajno ubrzati taj proces, tako da slobodno, barem za dio sijedih, možete okriviti i svoju djecu. Istraživanje sa sveučilišta Harvard prvo je pokušalo naći poveznicu između sijedih i stresa. Ono što su pronašli je da živac koji odlučuje o reakciji na stres kod životinja (u ovom istraživanju konkretno miševa) ujedno iscrpljuje stanice koje su odgovorne za boju kose. Kako se stanice iscrpljuju, kosa blijedi dok na kraju ne ostane sasvim sijeda.

    S ovom spoznajom promijenio se uvriježeni stav o procesu u kojem kosa sijedi, a za koji se do sada smatralo da uglavnom ovisi o starenju i genetici. U prosjeku, osobe koje su genetski sklonije posijediti do pedesete godine imat će barem pola kose sijede. Oni koji uz genetske predispozicije imaju i djecu, vjerojatno i prije. Sam proces roditeljstva, koji uključuje neprospavane noći i goleme količine stresa, utječe na one ranije spomenute stanice. Evo kako to funkcionira.

    Simpatički živci dopiru do svake folikule kose u koži. Kada se aktivira hitni odgovor na stres u organizmu, ove živčane stanice oslobađaju neurotransmiter koji se zove noradrenalin. On uzrokuje da matične stanice, koje kosi daju svoj pigment, počnu divljati i razmnožavati se u velikom broju, a zatim napuste svoja mjesta. To smanjuje broj stanica u folikuli, a s vremenom, kako je sve više stanica napušta, kosa će početi sjedjeti. Za ovo istraživanje znanstvenici su miševe izložili stanju akutnog stresa četiri sata na dan. Nakon petog dana kod svih miševa pojavile su se sijede dlake na tijelu, u većem ili manjem broju.

    Potrebno je provesti još istraživanja da bi se razumjela povezanost između simpatičkog živčanog sustava i promjene boje kose, ali znanstvenici se nadaju da je ovo uspješan prvi korak.

    “Razlog zašto mislimo da su ovi mehanizmi povezani je da su oba sustava (simpatički i onaj zadužen za proizvodnju stanica s pigmentom) vrlo slična, i kod miševa i kod ljudi”, rekla je u razgovoru za portal Fatherly voditeljica istraživanja Ya-Chieh Hsu, profesorica na Harvardu.

    Stanje hitnog odgovora na stresnu situaciju kod životinja svodi se na situaciju koja im ugrožava život. Slično stanje je zabilježeno i kod vojnika u borbenim misijama, ali primjerice i kod roditelja kada reagiraju na neku potencijalno opasnu situaciju u kojoj im se nalazi dijete. Možda vam ne bi prva pala na pamet, ali reakcija koju imate kada vidite da vam dijete pada s ljuljačke vrlo je slična ovom stanju. U većini situacija, nakon što prođe stres, organizam se polako vraća u normalu uz pomoć parasimpatičkog živčanog sustava. S druge strane, ako smo stalno izloženi stresnim situacijama, nakon nekog vremena tijelo posustane.

    Hsu se nada da bi ovo istraživanje moglo biti polazišna točka za bolje razumijevanje efekta stresa na naše fizičko i psihičko zdravlje, uključujući pojedince koji su iskusili posttraumatski stres. 

    Zenica
    clear sky
    10 ° C
    10 °
    10 °
    61 %
    0.5kmh
    0 %
    uto
    17 °
    sri
    19 °
    čet
    21 °
    pet
    22 °
    sub
    16 °

    Posljednje objavljeno

    Ervin Zukanović se oprostio od reprezentacije BiH

    Ervin Zukanović odlučio je da se oprostio od naše fudbalske reprezentacije Svakom profesionalnom sportašu je jedan od najvećih ciljeva...

    SIPA uhapsila Almira Čehajića Batka, TV voditelja i humanitarnog radnika

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu su uhapsile poznato TV lice iz Sarajeva Almira Čehajića Batka u okviru operativne akcije koju...

    Novi rekord u BiH: 728 novozaraženih i 20 preminulih

    Entitetski zavodi u Bosni i Hercegovini danas u izvjestili o rekordna 728 novozaražena slučaja koronavirusom. U protekla 24 sata,...

    Mask: Nema vanzemaljskog života u Sunčevom sistemu

    Prvi čovjek kompanije "Tesla" Elon Mask smatra da nema vanzemljaskog života u Sunčevom sistemu. Mask, koji aktivno učestvuje u...