18.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    moderate rain
    18.5 ° C
    18.5 °
    18.5 °
    92 %
    0.9kmh
    100 %
    sub
    26 °
    ned
    19 °
    pon
    23 °
    uto
    20 °
    sri
    21 °

    Ratari iz najveće žitnice u BiH pšenicu ne daju po mizernoj cijeni, prijete da će uništiti urod

    Ratari iz najveće žitnice u BiH pšenicu ne daju po mizernoj cijeni, prijete da će uništiti urod

    Žetva pšenice u punom je jeku u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini, ali ratare zabrinjava loša otkupna cijena ove žitarice koju im nude mlinari i pekari. Ukoliko ona ne bude veća, poručuju da će ovogodišnje prinose iz revolta uništiti.

    Adekvatne vremenske prilike ove godine su dovele do bržeg prispijevanja pšenice, a žetva u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini u punom je jeku.

    Ratari u Semberiji uz mehanizaciju obavljaju sve poslove na svojim parcelama, u nadi da će nadležni poduzeti neophodne korake u cilju povećanja otkupne cijene ove žitarice.

    – Mi se sada kao lavovi borimo s otkupnom cijenom koja nije na zadovoljavajućem nivou. Tome je doprinijela nekorektnost mlinsko-pekarske industrije iz koje nam se za kilogram pšenice nudi 55 feninga, čime pokazuju da su bez stida i obraza. U ponedjeljak bi trebao biti održan sastanak s nadležnima sa svih nivoa vlasti, a ukoliko se stvari ne promijene, pšenicu smo spremni prosuti po putu – kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

    Ratari bi se, kako saznajemo, zadovoljili sa 80 feninga po kilogramu pšenice.

    Kvalitetni prinosi

    U selima Semberije 13 hiljada hektara zemlje nalazi se pod zasadima pšenice, a dok je pet hiljada hektara pod ječmom. Za razliku od lani, ove godine prinosi su izuzetno dobrog kvaliteta, međutim, prema riječima Bakajlića, njega u drugi plan potiskuje već spomenuti problem.

    – Ovogodišnji prinosi su varijabilni i kreću se od tri i po do četiri i po tone pšenice po hektaru, a važno nam je da je kvalitet dobar. Tome je doprinijela i ispodprosječna vlažnost zraka, međutim, nama džaba sve to kad ćemo većinu prinosa ostaviti za stočnu hranu – dodaje Bakajlić.

    Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina. Međutim, sve poljoprivredne oblasti danas su u problemu.

    – Mi sada imamo situaciju da otkupna cijena jednog litra mlijeka iznosi 58 feninga, dok se on u marketima prodaje po cijeni koja se kreće od dvije do dvije marke i 20 feninga, što je nevjerovatno. Isti takav je problem i sa mesom, međutim, nadležne to očito ne zanima jer u svoj fokus sada stavljaju izbore – naglašava Bakajlić.

    “Jedemo splačine”

    Na sve to problem je i nelojalna konkurencija, a Bakajlić navodi da se ništa ne čini na zaštiti domaće proizvodnje o kojoj se kontinuirano priča, ali bezuspješno.

    – Mi u Bosni i Hercegovini jedemo splačine tuđih zemalja. Uvozno mlijeko, meso i ostali proizvodi sumnjivog su kvaliteta, jer se adekvatne provjere ne vrše. Sve to dovodi do još katastrofalnije situacije i ja mislim da smo već došli na dno, iz kojeg ćemo se sigurno veoma teško podići – ističe Bakajlić.

    Inače u proteklih šest i po godina u selima Semberije od poljoprivrede je odustalo skoro deset hiljada proizvođača, a prema prognozama zemljoradnika, takav negativan trend će biti nastavljen, jer su adekvatne mjere samo mrtvo slovo na papiru.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Žetva pšenice u punom je jeku u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini, ali ratare zabrinjava loša otkupna cijena ove žitarice koju im nude mlinari i pekari. Ukoliko ona ne bude veća, poručuju da će ovogodišnje prinose iz revolta uništiti.

    Adekvatne vremenske prilike ove godine su dovele do bržeg prispijevanja pšenice, a žetva u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini u punom je jeku.

    Ratari u Semberiji uz mehanizaciju obavljaju sve poslove na svojim parcelama, u nadi da će nadležni poduzeti neophodne korake u cilju povećanja otkupne cijene ove žitarice.

    – Mi se sada kao lavovi borimo s otkupnom cijenom koja nije na zadovoljavajućem nivou. Tome je doprinijela nekorektnost mlinsko-pekarske industrije iz koje nam se za kilogram pšenice nudi 55 feninga, čime pokazuju da su bez stida i obraza. U ponedjeljak bi trebao biti održan sastanak s nadležnima sa svih nivoa vlasti, a ukoliko se stvari ne promijene, pšenicu smo spremni prosuti po putu – kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

    Ratari bi se, kako saznajemo, zadovoljili sa 80 feninga po kilogramu pšenice.

    Kvalitetni prinosi

    U selima Semberije 13 hiljada hektara zemlje nalazi se pod zasadima pšenice, a dok je pet hiljada hektara pod ječmom. Za razliku od lani, ove godine prinosi su izuzetno dobrog kvaliteta, međutim, prema riječima Bakajlića, njega u drugi plan potiskuje već spomenuti problem.

    – Ovogodišnji prinosi su varijabilni i kreću se od tri i po do četiri i po tone pšenice po hektaru, a važno nam je da je kvalitet dobar. Tome je doprinijela i ispodprosječna vlažnost zraka, međutim, nama džaba sve to kad ćemo većinu prinosa ostaviti za stočnu hranu – dodaje Bakajlić.

    Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina. Međutim, sve poljoprivredne oblasti danas su u problemu.

    – Mi sada imamo situaciju da otkupna cijena jednog litra mlijeka iznosi 58 feninga, dok se on u marketima prodaje po cijeni koja se kreće od dvije do dvije marke i 20 feninga, što je nevjerovatno. Isti takav je problem i sa mesom, međutim, nadležne to očito ne zanima jer u svoj fokus sada stavljaju izbore – naglašava Bakajlić.

    “Jedemo splačine”

    Na sve to problem je i nelojalna konkurencija, a Bakajlić navodi da se ništa ne čini na zaštiti domaće proizvodnje o kojoj se kontinuirano priča, ali bezuspješno.

    – Mi u Bosni i Hercegovini jedemo splačine tuđih zemalja. Uvozno mlijeko, meso i ostali proizvodi sumnjivog su kvaliteta, jer se adekvatne provjere ne vrše. Sve to dovodi do još katastrofalnije situacije i ja mislim da smo već došli na dno, iz kojeg ćemo se sigurno veoma teško podići – ističe Bakajlić.

    Inače u proteklih šest i po godina u selima Semberije od poljoprivrede je odustalo skoro deset hiljada proizvođača, a prema prognozama zemljoradnika, takav negativan trend će biti nastavljen, jer su adekvatne mjere samo mrtvo slovo na papiru.

    IzvorKlix.ba

    Posljednje objavljeno