Nakon temeljite istrage, postupajući tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, podigao je optužnicu za ratne zločine nad žrtvama hrvatske nacionalnosti u Uzdolu, počinjene u mjesecu septembru 1993. godine, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Tužilac Tužilaštva BiH podigao je optužnicu protiv Envera Buze, rođenog 12.07.1947. godine u Visokom, državljanina BiH.

Optuženi se tereti da je, za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, u svojstvu komandanta i oficira Armije R BiH, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

On se tereti da je u svojstvu komandanta Samostalnog bataljona Prozor Armije R BiH, dana 14.09.1993. godine, lično komandovao i sudjelovao u napadu na selo Uzdol i zaseoke Križe, Zelenike i Raiči, nastanjene civilima hrvatske nacionalnosti, gdje su tokom napada, na izuzetno surov i svirep način, pripadnici Armije BiH ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo djece, žena, staraca i nepokretnih osoba. Najmlađa žrtva bio je 10-godišnji dječak, a najstarija, starica od 87 godina.

Prema nalazima obdukcije i prikupljenim dokazima, žrtve su ubijane vatrenim oružjem i korištenjem hladnog oružja i oruđa. Nakon počinjenog zločina u Uzdolu, informacije o masakru objavljene su u medijima, tadašnji specijalni predstavnik UN-a zatražio je od vlasti BiH informaciju o zločinu i istrazi ovog zločina, a o masakru civila je informiran i Vatikan.

Optuženi se tereti da je bio nazočan na terenu tokom provođenja akcije i u neposrednoj blizini mjesta gdje su počinjena ubistva, kao i da je od organa sigurnosti Armije R BiH dobio informacije o počinjenim zločinima i razmjerama zločina, te ništa nije poduzeo kako bi proveo istragu, a počinitelje zločina kojima je bio nadređeni, procesuirao i kaznio.

Optuženi Enver Buza, tereti se da je počinio krivično djelo-ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Uz optužnicu, priloženo je više stotina materijalnih dokaza a predlaže se pozivanje oko 100 svjedoka i vještaka.

Optužnica će, zajedno sa dokaznim materijalom biti proslijeđena Sudu BiH, stoji u saopćenju.

Spominjan i u haškim slučajevima

Enver Buza bio je ratni komandant Samostalnog prozorskog bataljona Armije R BiH. Prema navodima iz prvostepene haške presude generalu Seferu Haliloviću, jedinica kojom je komandovao Buza bila je najodgovornija za masakr nad hrvatskim civilima i vojnicima u Uzdolu te kasnijem prikrivanju u izvještajima koja su poslana komandi u Sarajevu.

U predmetu Halilović precizno se navode pojedinosti organiziranja napada protiv Hrvata i akcije Neretva 93. te sastanci koji su održani u tome smislu.

Samostalni prozorski bataljon, na čelu sa Buzom, i njegovi pripadnici ističu se, kako stoji u haškom predmetu Halilović, kao najodgovorniji za počinjeni masakr nad 41 hrvatskim vojnikom i civilom.

Nakon temeljite istrage, postupajući tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, podigao je optužnicu za ratne zločine nad žrtvama hrvatske nacionalnosti u Uzdolu, počinjene u mjesecu septembru 1993. godine, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Tužilac Tužilaštva BiH podigao je optužnicu protiv Envera Buze, rođenog 12.07.1947. godine u Visokom, državljanina BiH.

Optuženi se tereti da je, za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, u svojstvu komandanta i oficira Armije R BiH, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

On se tereti da je u svojstvu komandanta Samostalnog bataljona Prozor Armije R BiH, dana 14.09.1993. godine, lično komandovao i sudjelovao u napadu na selo Uzdol i zaseoke Križe, Zelenike i Raiči, nastanjene civilima hrvatske nacionalnosti, gdje su tokom napada, na izuzetno surov i svirep način, pripadnici Armije BiH ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo djece, žena, staraca i nepokretnih osoba. Najmlađa žrtva bio je 10-godišnji dječak, a najstarija, starica od 87 godina.

Prema nalazima obdukcije i prikupljenim dokazima, žrtve su ubijane vatrenim oružjem i korištenjem hladnog oružja i oruđa. Nakon počinjenog zločina u Uzdolu, informacije o masakru objavljene su u medijima, tadašnji specijalni predstavnik UN-a zatražio je od vlasti BiH informaciju o zločinu i istrazi ovog zločina, a o masakru civila je informiran i Vatikan.

Optuženi se tereti da je bio nazočan na terenu tokom provođenja akcije i u neposrednoj blizini mjesta gdje su počinjena ubistva, kao i da je od organa sigurnosti Armije R BiH dobio informacije o počinjenim zločinima i razmjerama zločina, te ništa nije poduzeo kako bi proveo istragu, a počinitelje zločina kojima je bio nadređeni, procesuirao i kaznio.

Optuženi Enver Buza, tereti se da je počinio krivično djelo-ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Uz optužnicu, priloženo je više stotina materijalnih dokaza a predlaže se pozivanje oko 100 svjedoka i vještaka.

Optužnica će, zajedno sa dokaznim materijalom biti proslijeđena Sudu BiH, stoji u saopćenju.

Spominjan i u haškim slučajevima

Enver Buza bio je ratni komandant Samostalnog prozorskog bataljona Armije R BiH. Prema navodima iz prvostepene haške presude generalu Seferu Haliloviću, jedinica kojom je komandovao Buza bila je najodgovornija za masakr nad hrvatskim civilima i vojnicima u Uzdolu te kasnijem prikrivanju u izvještajima koja su poslana komandi u Sarajevu.

U predmetu Halilović precizno se navode pojedinosti organiziranja napada protiv Hrvata i akcije Neretva 93. te sastanci koji su održani u tome smislu.

Samostalni prozorski bataljon, na čelu sa Buzom, i njegovi pripadnici ističu se, kako stoji u haškom predmetu Halilović, kao najodgovorniji za počinjeni masakr nad 41 hrvatskim vojnikom i civilom.