Učestale tvrdnje i svjedočenja o državljanima Bosne i Hercegovine koji se bore u ratu u Ukrajini, još nisu zvanično potvrdile domaće sigurnosne agencije. Kada je riječ o ranijim upozorenjima Rusije o sudjelovanju više od 160 bh. državljana u ukrajinskim vojnim  formacijama, u Ministarstvu sigurnosti tvrde da ne raspolažu takvim informacijama. Provjere se, tvrde stručnjaci, obavljaju kontinuirano i vjerojatno će potvrditi sudjelovanje naših državljana na obje sukobljene strane.

Senad iz Bosne i Hercegovine. Tako su ukrajinski mediji predstavili jednog od stranih dobrovoljaca uključenih u ukrajinske paravojne formacije. Prema istim navodima živi u inostranstvu, ali bi pri dolasku u rodnu zemlju vjerovatno bio na meti zakona. Činjenica da ova osoba, bar javno, nije evidentirana i identifikovana kod bezbjednosnih službi ne znači da neće biti, kažu stručnjaci.

– Obavještajno-sigurnosne agencije odeđene informacije koje su operativnog karaktera ne dijele s javnošću. S te strane mi je razumljivo da u ovom trenutku se možda i ne objavljuju imena, ukoliko postoji određene broj državljana BiH koji se trenutno nalazi na ratištu u Ukrajini – izjavio je stručnjak za bezbjednost Safet Mušić.

Prikupljanje podataka otežano je od trenutka kada su borci sa stranih ratišta  shvatili da će zbog toga biti kažnjeni. Nema više javno objavljenih fotografija  i video isječaka na društvenim mrežama. Takvi podaci neophodni su da uopšte bude pokrenut krivični postupak, ali to ne znači da bi takve osobe  automatski završile u pritvoru.

– Ukoliko postoje pritvorski razlozi oni će biti zadržani u pritvoru. Međutim, ja mislim da u konkretnom ne bi postojali određeni pritvorski razlozi i da bi ta  lica trebalo da se brane sa slobode – izjavio je Aleksandar Jokić.

S druge strane, ratno iskustvo jedan dio stranih boraca čini potencijalno  opasnim i bezbjednosno zanimljivim.

– Ovisno o njihovom karakteru i profilu, prilikom povratka u matične države oni vjerovatno neće naći neki posao i angažman. Imali smo dosta primjera iz prošlosti da takve ljude angažuju kriminalne grupe pogotovo jače organizovane kriminalne grupe – kaže Mušić.

Više državljana BiH i ranije je boravilo na kriznom području Ukrajine  uglavnom na strani proruskih snaga. Jednoj osobi je suđeno, ali je  oslobođena. Domaći sud procesuirao je i osudio najmanje 25 osoba zbog  ratovanja u Siriji. Zamjerke na visinu sankcija koje su upućivale zapadne  zemlje ne stoje, tvrde pravnici.

– Koliko ja znam, izricane su i zatvoreske i čak i visoke zatvorske kazne u tom pogledu. Sud vodi raučna o tzv. općoj prevenciji da spriječi ostale da bi počinili takva krivična djela i mislim da vode računa o toj kaznenoj politici – ističe advokat Vlado Adamović.

Zakon, u ovom slučaju, jednako tretira i BH državljane koji imaju državljanstvo neke druge zemlje. Sankcijama ne podliježu jedino one osobe koje su na zakonit način stekle državljanstvo druge zemlje i pripadnici su vojnih formacija iste države.

Učestale tvrdnje i svjedočenja o državljanima Bosne i Hercegovine koji se bore u ratu u Ukrajini, još nisu zvanično potvrdile domaće sigurnosne agencije. Kada je riječ o ranijim upozorenjima Rusije o sudjelovanju više od 160 bh. državljana u ukrajinskim vojnim  formacijama, u Ministarstvu sigurnosti tvrde da ne raspolažu takvim informacijama. Provjere se, tvrde stručnjaci, obavljaju kontinuirano i vjerojatno će potvrditi sudjelovanje naših državljana na obje sukobljene strane.

Senad iz Bosne i Hercegovine. Tako su ukrajinski mediji predstavili jednog od stranih dobrovoljaca uključenih u ukrajinske paravojne formacije. Prema istim navodima živi u inostranstvu, ali bi pri dolasku u rodnu zemlju vjerovatno bio na meti zakona. Činjenica da ova osoba, bar javno, nije evidentirana i identifikovana kod bezbjednosnih službi ne znači da neće biti, kažu stručnjaci.

– Obavještajno-sigurnosne agencije odeđene informacije koje su operativnog karaktera ne dijele s javnošću. S te strane mi je razumljivo da u ovom trenutku se možda i ne objavljuju imena, ukoliko postoji određene broj državljana BiH koji se trenutno nalazi na ratištu u Ukrajini – izjavio je stručnjak za bezbjednost Safet Mušić.

Prikupljanje podataka otežano je od trenutka kada su borci sa stranih ratišta  shvatili da će zbog toga biti kažnjeni. Nema više javno objavljenih fotografija  i video isječaka na društvenim mrežama. Takvi podaci neophodni su da uopšte bude pokrenut krivični postupak, ali to ne znači da bi takve osobe  automatski završile u pritvoru.

– Ukoliko postoje pritvorski razlozi oni će biti zadržani u pritvoru. Međutim, ja mislim da u konkretnom ne bi postojali određeni pritvorski razlozi i da bi ta  lica trebalo da se brane sa slobode – izjavio je Aleksandar Jokić.

S druge strane, ratno iskustvo jedan dio stranih boraca čini potencijalno  opasnim i bezbjednosno zanimljivim.

– Ovisno o njihovom karakteru i profilu, prilikom povratka u matične države oni vjerovatno neće naći neki posao i angažman. Imali smo dosta primjera iz prošlosti da takve ljude angažuju kriminalne grupe pogotovo jače organizovane kriminalne grupe – kaže Mušić.

Više državljana BiH i ranije je boravilo na kriznom području Ukrajine  uglavnom na strani proruskih snaga. Jednoj osobi je suđeno, ali je  oslobođena. Domaći sud procesuirao je i osudio najmanje 25 osoba zbog  ratovanja u Siriji. Zamjerke na visinu sankcija koje su upućivale zapadne  zemlje ne stoje, tvrde pravnici.

– Koliko ja znam, izricane su i zatvoreske i čak i visoke zatvorske kazne u tom pogledu. Sud vodi raučna o tzv. općoj prevenciji da spriječi ostale da bi počinili takva krivična djela i mislim da vode računa o toj kaznenoj politici – ističe advokat Vlado Adamović.

Zakon, u ovom slučaju, jednako tretira i BH državljane koji imaju državljanstvo neke druge zemlje. Sankcijama ne podliježu jedino one osobe koje su na zakonit način stekle državljanstvo druge zemlje i pripadnici su vojnih formacija iste države.