1 C
Zenica
More
    Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja
    Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja

    Ukupno podjela

    Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja

    Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja

    Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja

    Premala plata, nemogućnost profesionalnog napretka, loši uvjeti rada i negativan odnos s izravno nadređenom osobom najčešći su razlozi za davanje otkaza, pokazuje istraživanje portala MojPosao provedeno na više od 1.600 ispitanika.

    - Izbori 2020 -Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja

    Od ostalih motiva, na promjenu radne okoline potiču i brojni prekovremeni sati, neslaganje s menadžmentom kompanije, bolja ponuda drugog poslodavca, ali i dosada, nezakonito poslovanje poslodavca te nedovoljna samostalnost u obavljanju radnih zadataka, navodi MojPosao.

    Istraživanje je potvrdilo da je čak 80 posto osoba u dosadašnjoj karijeri barem jednom dalo otkaz, a potrazi za novim poslovnim izazovima ispitanici se u pravilu okreću nakon četiri godine staža kod istog poslodavca.

    Odluka se ne donosi brzopleto

    Svjesni važnosti i mogućih posljedica davanja otkaza, takvu odluku ispitanici u pravilu ne donose ishitreno, već o njoj neko vrijeme razmišljaju.

    - Izbori 2020 -Razlozi davanja otkaza: Premala plata, loši uvjeti i nemogućnost napredovanja

    Svaki četvrti ispitanik ističe kako je od trenutka donošenja odluke do samog davanja otkaza prošlo mjesec dana, za petinu ispitanika to se razdoblje odužilo na pola godine, a za svaku desetu osobu i do godine dana.

    S druge strane, otprilike sedam posto ispitanika odluku je donijelo impulzivno i odmah je, bez njenog propitkivanja, dalo otkaz.

    Prije donošenja konačne odluke većina voli poslušati tuđe mišljenje, najčešće se konzultiraju sa članovima porodice (49 posto), partnerom (44 posto) i prijateljima (28 posto), dok svaka peta osoba tu važnu odluku donosi samostalno. Muškarci češće daju otkaz, a da se prethodno nisu savjetovali s nekom osobom od povjerenja.

    Također, namjera o promjeni radne okoline je poprilično čvrsta, što potvrđuje podatak da dvije trećine osoba (62 posto) od svoje odluku o odlasku iz firme ne bi odustalo čak ni u slučaju da im poslodavac ponudi novu, znatno višu plaću. S time se ne slaže 24 posto osoba koji bi “produžili vjernost” i povukli odluku o otkazu kada bi im poslodavac obećao povišicu.

    U trenutku davanja otkaza svega trećina ispitanika je već imala dogovoren novi posao (34 posto), podjednak broj ljudi bio je u procesu traženja posla (32 posto), a 17 posto osoba uopće nije razmišljalo gdje će raditi.

    U 50 posto slučajeva poslodavci traže odrađivanje otkaznog roka, a za to vrijeme većina osoba nema negativnih iskustava, izuzev povremenih prijekornih pogleda i zajedljivih komentara kolega ili nadređenih osoba. Stoga ne čudi da se s poslodavcem u 66 posto slučajeva rastaju u dobrim odnosima.

    Novi poslodavac može privući boljom platom i svojim imidžom

    Na pitanje kakvom bi ih ponudom potencijalni novi poslodavac mogao natjerati na razmišljanje o davanju otkaza na trenutnom poslu, većina ispitanika odgovara – boljom platom.

    Važan utjecaj na odluku ima i imidž poslodavca, jer žele raditi u tvrtki koja dokazano brine o zaposlenicima, zatim različiti financijski uvjeti (poput bonusa, regresa i božićnica), fleksibilno radno vrijeme, izazovni radni zadaci, kvalitetnija lokacija i slično.

    Također, za razliku od svojevoljnog napuštanja poslodavca i davanja otkaza, istraživanje otkriva kako se s dobivanjem otkaza kudikamo rjeđe susrećemo.

    Naime, svega 29 posto osoba priznaje kako su u nekoj fazi života otpušteni, većinom jer su bili tehnološki višak, zatim zbog propasti tvrtke, neslaganja s politikom firme, nezadovoljavanja postavljenih ciljeva te bolovanja, odnosno odlaska na porodiljni dopust.

    Premala plata, nemogućnost profesionalnog napretka, loši uvjeti rada i negativan odnos s izravno nadređenom osobom najčešći su razlozi za davanje otkaza, pokazuje istraživanje portala MojPosao provedeno na više od 1.600 ispitanika.

    Od ostalih motiva, na promjenu radne okoline potiču i brojni prekovremeni sati, neslaganje s menadžmentom kompanije, bolja ponuda drugog poslodavca, ali i dosada, nezakonito poslovanje poslodavca te nedovoljna samostalnost u obavljanju radnih zadataka, navodi MojPosao.

    Istraživanje je potvrdilo da je čak 80 posto osoba u dosadašnjoj karijeri barem jednom dalo otkaz, a potrazi za novim poslovnim izazovima ispitanici se u pravilu okreću nakon četiri godine staža kod istog poslodavca.

    Odluka se ne donosi brzopleto

    Svjesni važnosti i mogućih posljedica davanja otkaza, takvu odluku ispitanici u pravilu ne donose ishitreno, već o njoj neko vrijeme razmišljaju.

    Svaki četvrti ispitanik ističe kako je od trenutka donošenja odluke do samog davanja otkaza prošlo mjesec dana, za petinu ispitanika to se razdoblje odužilo na pola godine, a za svaku desetu osobu i do godine dana.

    S druge strane, otprilike sedam posto ispitanika odluku je donijelo impulzivno i odmah je, bez njenog propitkivanja, dalo otkaz.

    Prije donošenja konačne odluke većina voli poslušati tuđe mišljenje, najčešće se konzultiraju sa članovima porodice (49 posto), partnerom (44 posto) i prijateljima (28 posto), dok svaka peta osoba tu važnu odluku donosi samostalno. Muškarci češće daju otkaz, a da se prethodno nisu savjetovali s nekom osobom od povjerenja.

    Također, namjera o promjeni radne okoline je poprilično čvrsta, što potvrđuje podatak da dvije trećine osoba (62 posto) od svoje odluku o odlasku iz firme ne bi odustalo čak ni u slučaju da im poslodavac ponudi novu, znatno višu plaću. S time se ne slaže 24 posto osoba koji bi “produžili vjernost” i povukli odluku o otkazu kada bi im poslodavac obećao povišicu.

    U trenutku davanja otkaza svega trećina ispitanika je već imala dogovoren novi posao (34 posto), podjednak broj ljudi bio je u procesu traženja posla (32 posto), a 17 posto osoba uopće nije razmišljalo gdje će raditi.

    U 50 posto slučajeva poslodavci traže odrađivanje otkaznog roka, a za to vrijeme većina osoba nema negativnih iskustava, izuzev povremenih prijekornih pogleda i zajedljivih komentara kolega ili nadređenih osoba. Stoga ne čudi da se s poslodavcem u 66 posto slučajeva rastaju u dobrim odnosima.

    Novi poslodavac može privući boljom platom i svojim imidžom

    Na pitanje kakvom bi ih ponudom potencijalni novi poslodavac mogao natjerati na razmišljanje o davanju otkaza na trenutnom poslu, većina ispitanika odgovara – boljom platom.

    Važan utjecaj na odluku ima i imidž poslodavca, jer žele raditi u tvrtki koja dokazano brine o zaposlenicima, zatim različiti financijski uvjeti (poput bonusa, regresa i božićnica), fleksibilno radno vrijeme, izazovni radni zadaci, kvalitetnija lokacija i slično.

    Također, za razliku od svojevoljnog napuštanja poslodavca i davanja otkaza, istraživanje otkriva kako se s dobivanjem otkaza kudikamo rjeđe susrećemo.

    Naime, svega 29 posto osoba priznaje kako su u nekoj fazi života otpušteni, većinom jer su bili tehnološki višak, zatim zbog propasti tvrtke, neslaganja s politikom firme, nezadovoljavanja postavljenih ciljeva te bolovanja, odnosno odlaska na porodiljni dopust.

    IzvorHina
    Zenica
    fog
    1 ° C
    1 °
    1 °
    100 %
    1kmh
    75 %
    uto
    17 °
    sri
    19 °
    čet
    21 °
    pet
    22 °
    sub
    16 °

    Posljednje objavljeno

    Ustanove za smještaj učenika i studenata u ZDK dobili set dokumenata o biosigurnosnim mjerama

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je početkom oktobra ustanovama za smještaj učenika i studenata u Zeničko-dobojskom kantonu dostavio set od...

    Epidemiološka situacija u ZDK nepovoljna, ali zasad nema potrebe za uvođenje restriktivnih mjera

    Epidemiološka situacija u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) je nepovoljna i broj oboljelih se povećava - izjavio je ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba...

    Nezir Pivić u Janjićima i Putovićima: Program za jaku Zenicu rješenje da što prije prevaziđemo nepogodu koja nas je zadesila prije četiri godine

    Pobjednički tim Stranke demokratske akcije jučer je, u sklopu kampanje za predstojeće Lokalne izbore, bio sa mještanima Janjića i Putovića.

    U EU umrlo 168.000 ljudi više nego inače od marta do juna

    Prve države koje su u Europi pogođene koronavirusom bile su Italija i Španjolska, a te dvije države bilježe i najveći rast broja...