Obrazlažući zahtjev za produženje pritvora suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanu Mehmedagiću, Tužilaštvo je navelo da je istragom došlo do saznanja o još gotovo 60 naloga za provođenje posebenih mjera koji su uništeni.

Tužilaštvo je na ročištu zatražilo da pritvor Debevcu i Mehmedagiću bude produžen za dva mjeseca, zbog bojazni da bi mogli nastaviti uništavati dokaze i uticati na svjedoke. Odbrane su predložile da, umjesto pritvora, budu određene mjere zabrane.

Debevec i Mehmedagić osumnjičeni su za zloupotrebu položaja i krivotvorenje službene isprave, a uhapšeni su 19. decembra.

Tužiteljica Bojana Jolović je kazala da, osim naloga za prisluškivanje dva telefona dežurnog sudije Suda Bosne i Hercegovine i privatnih telefona dva saradnika Tužilaštva, postoji sumnja da je bez propisnog evidentiranja izdato još blizu 60 naloga, javlja Detektor.

“Takvi nalozi su po nalogu predsjednika Suda uništeni. Nijedan nije u posjedu Suda”, istakla je Jolović i dodala da je uposlenica Suda, po nalogu Debevca, prije uništavanja te naloge odnijela svojoj kući.

Tužiteljica je rekla da je većina naloga uništena i u OSA-i, a da je Mehmedagić jednom svjedoku rekao da su “i gore uništeni” što, prema njenim riječima, ukazuje na prethodni dogovor.

“Zašto bi neko, ako je sve uredu, naložio uništenje naloga i neevidentiranje u zvanične evidencije”, rekla je Jolović.

Ona je također navela da Trifko Buha, kao šef operacija u OSA-i, nije bio upoznat sa prisluškivanjem telefona dežurnog sudije i saradnika, a da je Debevec saradniku, koji ga je upozorio da zakon ne predviđa izdavanje naloga po nepoznatom broju, rekao: “Sačini to kako sam ti rekao!”.

Govoreći o bojazni za uništavanje i sakrivanje dokaza, tužiteljica je navela da je Debevec početkom 2021. kada je počelo izdavanje spornih naloga, donio odluku kojom se tajnom proglašava procedura postupanja sa tajnim podacima.

Dodala je da je otkriveno da je Debevec iskoristio pravo na jedan poziv u pritvoru za skrivanje knjige evidencije.

“Taj poziv iskorišten je za zvanje uposlenice Suda da tu knjigu iznese”, kazala je Jolović, dodajući da su vršene prepravke datuma i brojeva, jer je Debevec bio svjestan nezakonitosti.

Ona je govorila i o kidanju stranica iz evidencija, brisanju podataka iz računara, kao i Mehmedagićevim kontaktima sa svjedokom i neovlaštenom ulasku zatvorskog zaposlenika u njegovu ćeliju. Dodala je da je radnici na prisluškivanju nije rečeno da prati hoće li se spomenuti novac već neko političko lice.

Tužilaštvu predstoji, kako je navela, da sasluša još desetak svjedoka, te da obavi vještačenja u inotranstvu Debevčevih telefona koje nisu uspjeli otvoriti, kao i da pokuša utvrditi zašto je izdato gotovo 60 naloga i zbog čega su uništeni.

Odbrana Debevca smatra da navodi tužiteljice da je nešto čudno, neobično ili simptomatično ne ukazuju na postojanje osnovane sumnje potrebne za određivanje pritvora. Braniteljica Tatjana Savić je kazala da je nesporno da je osumnjičeni izdavao naloge u skladu sa odredbama Zakona o OSA-i.

“Ranko Debevec nije nikoga slušao, niti prati sprovođenje mjera niti dobija izvještaje”, navela je Savić.

Ona smatra da navodi o skrivanju i uništavanju dokaza ne mogu biti osnov za produženje pritvora, kao ni situacije sa ubacivanjem telefona i pozivom iz pritovra. Dodala je da Debevec ne može uticati na predstojeće radnje vještačenja telefona.

“Ovo je igra sa sudbinom jednog čovjeka. Molim sud da tu igru zaustavi”, kazala je Savić.

Drugi branilac Dragiša Jokić kazao je da, i ako postoji osnov sumnje da je neko djelo učinjeno, onda u pitanju može biti samo kršenje zakona od strane sudije, u kom slučaju se primjenjuje odredba koje isključuje mogućnost pritvora. Tužiteljica Jolović je reagovala da se osumnjičeni ne može pozvati na imunitet jer se ne radi o njegovom mišljenju, na šta je Odbrana navela da ukazuje samo da u tom slučaju pritvor nije moguć.

Odbrana je prigovorila na dinamiku rada Tužilaštva, navodeći da su počeli da rade prije sedam dana. Tužiteljica Jolović je kazala da je istragu Tužilaštva u početku usporavala odluka Debevca o proglašavanju tajne, što je odbrana odbacila kao netačno.

Debevec je kazao da se zadržavanjem u pritvoru, kako bi se ispitao svjedok kojeg je vidio jednom u životu, krše njegova prava. Kazao je da on više nema nikakvog uticaja.

“Nemam kontakata, nemam telefona. Ja više nisam u pravosuđu. Ljudi mogu samo bježati od mene”, naveo je Debevec.

Odbrana Mehmedagića ocijenila je da su radnje koje mogu biti osnov za produženje pritvora okončane. Branilac Nermin Mulalić kazao je da je istraga proširena samo u dijelu koji se odnosi na dodjeljivanje počasnih iskaznica, a da se to ne može povezati sa pritvorom.

“Tužilaštvo se fokusira na pravilnik. Međutim, zaboravlja da postoji zakon koji to regulira na višem nivou”, istakao je Mulalić.

On je dodao da lice koje je neformalno posjetilo Mehmedagića u pritvoru čovjek koji ga je upoznao prije tri godine i da tu nema nikakve veze o vršenju nekakvog uticaja, kao ni na svjedoka kojeg Tužilaštvo spominje.

Mulalić je rekao da Mehmedagić nije mogao sam sačiniti pravilnik o uništavanju tajnih podataka, te se osvrnuo na potpise drugih lica prije nego što je osumnjičeni donio odluku. Branilac je rekao da nije jasno kako je moguće da će Mehmedagić uništiti dokaze ako Tužilaštvo tvrdi da su već uništeni.

Tužilaštvo se protivilo određivanju mjera zabrane, a Vijeće će odluku donijeti naknadno.

Obrazlažući zahtjev za produženje pritvora suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanu Mehmedagiću, Tužilaštvo je navelo da je istragom došlo do saznanja o još gotovo 60 naloga za provođenje posebenih mjera koji su uništeni.

Tužilaštvo je na ročištu zatražilo da pritvor Debevcu i Mehmedagiću bude produžen za dva mjeseca, zbog bojazni da bi mogli nastaviti uništavati dokaze i uticati na svjedoke. Odbrane su predložile da, umjesto pritvora, budu određene mjere zabrane.

Debevec i Mehmedagić osumnjičeni su za zloupotrebu položaja i krivotvorenje službene isprave, a uhapšeni su 19. decembra.

Tužiteljica Bojana Jolović je kazala da, osim naloga za prisluškivanje dva telefona dežurnog sudije Suda Bosne i Hercegovine i privatnih telefona dva saradnika Tužilaštva, postoji sumnja da je bez propisnog evidentiranja izdato još blizu 60 naloga, javlja Detektor.

“Takvi nalozi su po nalogu predsjednika Suda uništeni. Nijedan nije u posjedu Suda”, istakla je Jolović i dodala da je uposlenica Suda, po nalogu Debevca, prije uništavanja te naloge odnijela svojoj kući.

Tužiteljica je rekla da je većina naloga uništena i u OSA-i, a da je Mehmedagić jednom svjedoku rekao da su “i gore uništeni” što, prema njenim riječima, ukazuje na prethodni dogovor.

“Zašto bi neko, ako je sve uredu, naložio uništenje naloga i neevidentiranje u zvanične evidencije”, rekla je Jolović.

Ona je također navela da Trifko Buha, kao šef operacija u OSA-i, nije bio upoznat sa prisluškivanjem telefona dežurnog sudije i saradnika, a da je Debevec saradniku, koji ga je upozorio da zakon ne predviđa izdavanje naloga po nepoznatom broju, rekao: “Sačini to kako sam ti rekao!”.

Govoreći o bojazni za uništavanje i sakrivanje dokaza, tužiteljica je navela da je Debevec početkom 2021. kada je počelo izdavanje spornih naloga, donio odluku kojom se tajnom proglašava procedura postupanja sa tajnim podacima.

Dodala je da je otkriveno da je Debevec iskoristio pravo na jedan poziv u pritvoru za skrivanje knjige evidencije.

“Taj poziv iskorišten je za zvanje uposlenice Suda da tu knjigu iznese”, kazala je Jolović, dodajući da su vršene prepravke datuma i brojeva, jer je Debevec bio svjestan nezakonitosti.

Ona je govorila i o kidanju stranica iz evidencija, brisanju podataka iz računara, kao i Mehmedagićevim kontaktima sa svjedokom i neovlaštenom ulasku zatvorskog zaposlenika u njegovu ćeliju. Dodala je da je radnici na prisluškivanju nije rečeno da prati hoće li se spomenuti novac već neko političko lice.

Tužilaštvu predstoji, kako je navela, da sasluša još desetak svjedoka, te da obavi vještačenja u inotranstvu Debevčevih telefona koje nisu uspjeli otvoriti, kao i da pokuša utvrditi zašto je izdato gotovo 60 naloga i zbog čega su uništeni.

Odbrana Debevca smatra da navodi tužiteljice da je nešto čudno, neobično ili simptomatično ne ukazuju na postojanje osnovane sumnje potrebne za određivanje pritvora. Braniteljica Tatjana Savić je kazala da je nesporno da je osumnjičeni izdavao naloge u skladu sa odredbama Zakona o OSA-i.

“Ranko Debevec nije nikoga slušao, niti prati sprovođenje mjera niti dobija izvještaje”, navela je Savić.

Ona smatra da navodi o skrivanju i uništavanju dokaza ne mogu biti osnov za produženje pritvora, kao ni situacije sa ubacivanjem telefona i pozivom iz pritovra. Dodala je da Debevec ne može uticati na predstojeće radnje vještačenja telefona.

“Ovo je igra sa sudbinom jednog čovjeka. Molim sud da tu igru zaustavi”, kazala je Savić.

Drugi branilac Dragiša Jokić kazao je da, i ako postoji osnov sumnje da je neko djelo učinjeno, onda u pitanju može biti samo kršenje zakona od strane sudije, u kom slučaju se primjenjuje odredba koje isključuje mogućnost pritvora. Tužiteljica Jolović je reagovala da se osumnjičeni ne može pozvati na imunitet jer se ne radi o njegovom mišljenju, na šta je Odbrana navela da ukazuje samo da u tom slučaju pritvor nije moguć.

Odbrana je prigovorila na dinamiku rada Tužilaštva, navodeći da su počeli da rade prije sedam dana. Tužiteljica Jolović je kazala da je istragu Tužilaštva u početku usporavala odluka Debevca o proglašavanju tajne, što je odbrana odbacila kao netačno.

Debevec je kazao da se zadržavanjem u pritvoru, kako bi se ispitao svjedok kojeg je vidio jednom u životu, krše njegova prava. Kazao je da on više nema nikakvog uticaja.

“Nemam kontakata, nemam telefona. Ja više nisam u pravosuđu. Ljudi mogu samo bježati od mene”, naveo je Debevec.

Odbrana Mehmedagića ocijenila je da su radnje koje mogu biti osnov za produženje pritvora okončane. Branilac Nermin Mulalić kazao je da je istraga proširena samo u dijelu koji se odnosi na dodjeljivanje počasnih iskaznica, a da se to ne može povezati sa pritvorom.

“Tužilaštvo se fokusira na pravilnik. Međutim, zaboravlja da postoji zakon koji to regulira na višem nivou”, istakao je Mulalić.

On je dodao da lice koje je neformalno posjetilo Mehmedagića u pritvoru čovjek koji ga je upoznao prije tri godine i da tu nema nikakve veze o vršenju nekakvog uticaja, kao ni na svjedoka kojeg Tužilaštvo spominje.

Mulalić je rekao da Mehmedagić nije mogao sam sačiniti pravilnik o uništavanju tajnih podataka, te se osvrnuo na potpise drugih lica prije nego što je osumnjičeni donio odluku. Branilac je rekao da nije jasno kako je moguće da će Mehmedagić uništiti dokaze ako Tužilaštvo tvrdi da su već uništeni.

Tužilaštvo se protivilo određivanju mjera zabrane, a Vijeće će odluku donijeti naknadno.