14 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Šta je sve Kolinda Grabar-Kitarović govorila o Bosni i Hercegovini

    Šta je sve Kolinda Grabar-Kitarović govorila o Bosni i Hercegovini

    Predsjednica Republike Hrvtaske Kolinda Grabar-Kitarović tijekom svog predsjedničkog mandata u nekoliko navrata bila je u BiH. O njoj je često i pričala , ističući kako je važno da svi narodi budu ravnopravni.

    Kolektivno vodstvo države joj u uzvratni posjet nije išlo. Najčešće bi joj na Pantovčak došao lider HDZ-a BiH Dragan Čović, kao i Andreju Plenkoviću. Svi oni tvrdili bi da je našoj zemlji Hrvatska najveći prijatelj, no ona koja je prednjačila to i dokazati bila je hrvatska predsjenica.

    Evo osvrta na neke od njezinih istupa koje je napravio portal N1.ba.

    “Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska”, poručila je ovo prilikom inauguracije predsjednica zemlje s kojom BiH ima najdužu granicu.

    Upravo je našu zemlju prvu posjetila nakon preuzimanja dužnosti, te poručila:

    “Učinit ću sve što je u mojoj moći, kako bih i dalje i u ime Republike Hrvatske, ali isto tako i moje ličnoo, nastavila držati tu pažnju međunarodne zajednice i EU, i SAD-a i NATO-a na BiH.”

    I to je i činila, o BiH je Kolinda Grbar-Kitarović govorila skoro na svim svim službenim susretima.
    Pa tako i onog s američkim predsjednik Donaldom Trumpom:

    “Poruka predsjedniku Trumpu je doista da moramo pratiti stanje u Bosni i Hercegovini i pomoći toj državi na putu euroatlanskih integracija”.

    Da BiH treba pomoći, kazala je i ruskom predsjedniku Putinu u Moskvi:

    “Naravno, meni je bitno da Ruska Federacija podržava teritorijalnu cijelovitost i suverinitet BiH.”

    Ali joj je bilo važno i da naša zemlja donese izmjene izbornog zakona. O tome je pričala i s turskim predsjednikom:

    “Trenutna situacija u vezi s novim Izbornim zakonom je neizvjesna. Zajedno sa Turskom možemo doprinijeti dogovoru, najprije između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH”.

    Odnos sa bh. Hrvatima

    U svom Uredu na Pantovačku dočekivala je bh. Hrvate, naglašavajući:

    “Vi u Bosni i Hercegovini niste gosti, pridošlice, ni nacionalna manjina”.

    A građani BiH u prvi mah pozdravljali su njezin rad i djelovanje.

    “Kažu pametna je i lijepa, ja to prihvatam. I jeste”, kazao je sarajlija Ilija Ćorić 2015. godine, prenosi N1.

    Tokom mandata, obilazila je Sarajevo, Mostar, Središnju Bosnu. Primala nagrade za ono što čini za BiH i njezine narode.

    “Hrvati u svojoj zemlji žive kao u svojoj matičnoj državi”, kazala je predsjednica Hrvatske.

    Promjena retorike

    No, retorika se potom čini se promijenila.

    “Posljedično odbijam tumačenje nedavne presude MKSJ-a u predmetu Prlić i drugi”, istakla je Grabar-Kitarović pred Vijećem sigurnosti UN-a.

    I zbog ovakvih i sličnih izjava gubila je naklonost dijela bh. javnosti. Zamjerale su joj se i izjave o 10.000 navodnih stranih ratnika na području BiH. Za neke je bila Balkanska kraljica, za neke osoba koja se miješa u unutarnja pitanja BiH.

    “Očekujem pomak u bilateralnim odnosima”, kazala je.

    Među onima koji su dijelili takav stav, bili su i trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su poslali pismo službenom Briselu. No ono se nije razmatralo.

    “Ne, niko nije spominjao to pismo. Ja sam se samo na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući neprimjerenim”, pojasnila je Marija Pejčinović-Burić, tadašnja ministrica vanjskih poslova Hrvatske.

    Hrvatska je najveći prijatelj BiH, i želimo joj pomoći, a ne odmoći ponavljao je i premijer Plenković:

    “Želi pomoći, želi da se napravi konsenzus. Mi ćemo nastaviti sa jačanjem trgovinskih odnosa, gospodarske suradnje.”

    No, migrantska kriza, Pelješki most, Trgovska gora, čini se usložnile su odnose i otvorila brojna pitanja u odnosima dvije zemlje. Pitanja, koja će za doborit svih što prije trebati riješiti.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Predsjednica Republike Hrvtaske Kolinda Grabar-Kitarović tijekom svog predsjedničkog mandata u nekoliko navrata bila je u BiH. O njoj je često i pričala , ističući kako je važno da svi narodi budu ravnopravni.

    Kolektivno vodstvo države joj u uzvratni posjet nije išlo. Najčešće bi joj na Pantovčak došao lider HDZ-a BiH Dragan Čović, kao i Andreju Plenkoviću. Svi oni tvrdili bi da je našoj zemlji Hrvatska najveći prijatelj, no ona koja je prednjačila to i dokazati bila je hrvatska predsjenica.

    - Reklama -

    Evo osvrta na neke od njezinih istupa koje je napravio portal N1.ba.

    - Reklama -

    “Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska”, poručila je ovo prilikom inauguracije predsjednica zemlje s kojom BiH ima najdužu granicu.

    - Reklama -

    Upravo je našu zemlju prvu posjetila nakon preuzimanja dužnosti, te poručila:

    “Učinit ću sve što je u mojoj moći, kako bih i dalje i u ime Republike Hrvatske, ali isto tako i moje ličnoo, nastavila držati tu pažnju međunarodne zajednice i EU, i SAD-a i NATO-a na BiH.”

    I to je i činila, o BiH je Kolinda Grbar-Kitarović govorila skoro na svim svim službenim susretima.
    Pa tako i onog s američkim predsjednik Donaldom Trumpom:

    “Poruka predsjedniku Trumpu je doista da moramo pratiti stanje u Bosni i Hercegovini i pomoći toj državi na putu euroatlanskih integracija”.

    Da BiH treba pomoći, kazala je i ruskom predsjedniku Putinu u Moskvi:

    “Naravno, meni je bitno da Ruska Federacija podržava teritorijalnu cijelovitost i suverinitet BiH.”

    Ali joj je bilo važno i da naša zemlja donese izmjene izbornog zakona. O tome je pričala i s turskim predsjednikom:

    “Trenutna situacija u vezi s novim Izbornim zakonom je neizvjesna. Zajedno sa Turskom možemo doprinijeti dogovoru, najprije između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH”.

    Odnos sa bh. Hrvatima

    U svom Uredu na Pantovačku dočekivala je bh. Hrvate, naglašavajući:

    “Vi u Bosni i Hercegovini niste gosti, pridošlice, ni nacionalna manjina”.

    A građani BiH u prvi mah pozdravljali su njezin rad i djelovanje.

    “Kažu pametna je i lijepa, ja to prihvatam. I jeste”, kazao je sarajlija Ilija Ćorić 2015. godine, prenosi N1.

    Tokom mandata, obilazila je Sarajevo, Mostar, Središnju Bosnu. Primala nagrade za ono što čini za BiH i njezine narode.

    “Hrvati u svojoj zemlji žive kao u svojoj matičnoj državi”, kazala je predsjednica Hrvatske.

    Promjena retorike

    No, retorika se potom čini se promijenila.

    “Posljedično odbijam tumačenje nedavne presude MKSJ-a u predmetu Prlić i drugi”, istakla je Grabar-Kitarović pred Vijećem sigurnosti UN-a.

    I zbog ovakvih i sličnih izjava gubila je naklonost dijela bh. javnosti. Zamjerale su joj se i izjave o 10.000 navodnih stranih ratnika na području BiH. Za neke je bila Balkanska kraljica, za neke osoba koja se miješa u unutarnja pitanja BiH.

    “Očekujem pomak u bilateralnim odnosima”, kazala je.

    Među onima koji su dijelili takav stav, bili su i trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su poslali pismo službenom Briselu. No ono se nije razmatralo.

    “Ne, niko nije spominjao to pismo. Ja sam se samo na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući neprimjerenim”, pojasnila je Marija Pejčinović-Burić, tadašnja ministrica vanjskih poslova Hrvatske.

    Hrvatska je najveći prijatelj BiH, i želimo joj pomoći, a ne odmoći ponavljao je i premijer Plenković:

    “Želi pomoći, želi da se napravi konsenzus. Mi ćemo nastaviti sa jačanjem trgovinskih odnosa, gospodarske suradnje.”

    No, migrantska kriza, Pelješki most, Trgovska gora, čini se usložnile su odnose i otvorila brojna pitanja u odnosima dvije zemlje. Pitanja, koja će za doborit svih što prije trebati riješiti.

    IzvorN1
    Zenica
    broken clouds
    14 ° C
    14 °
    14 °
    62 %
    5.6kmh
    84 %
    čet
    14 °
    pet
    21 °
    sub
    23 °
    ned
    23 °
    pon
    23 °