16.6 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    16.6 ° C
    16.6 °
    16.6 °
    48 %
    2kmh
    0 %
    sri
    21 °
    čet
    19 °
    pet
    19 °
    sub
    14 °
    ned
    10 °

    Šta se pod vodom dešava sa našim tijelom?

    Šta se pod vodom dešava sa našim tijelom?

    Ulazak u hladnu vodu u našem tijelu pokreće lančanu reakciju i revitalizira nas od glave do pete.

    Naše srce je zaštićeno

    Čim uronimo u vodu, srce se prebacuje na ‘power-saving’ način funkcioniranja, smanjujući broj otkucaja u minuti s 80 na 60. Na taj način troši minimalnu količinu kisika, s obzirom na to da voda ne pruža mogućnost nadopunjavanja zaliha tog vitalnog sastojka.

    Voda zbunjuje naše tijelo

    Tijekom boravka u vodi cirkulacija između ruku i nogu u smjeru srca i pluća je brža, što donosi neobične rezultate. Našim se organima zbog toga čini da smo popili previše tekućine i o tome ‘obavještavaju’ bubrege, koji proizvode više urina. To je razlog zbog kojeg moramo češće mokriti dok smo u vodi nego kad smo na suhom.

    Mišići se mogu zgrčiti

    Kada topla cirkulacija našeg tijela reagira na hladniju temperaturu vode, naše se krvne žile skupljaju i opskrba krvlju se usporava. Zbog toga se grče mišićna vlakna, što se manifestira kao bolni grč. Stoga biste prije plivanja trebali povećati količinu vode koju unosite u organizam kako biste osigurali da vašim sustavom cirkulira dovoljna količina natrija i kalija, koji će krvnim žilama pomoći da se otvore.

    Zglobovi se ne naprežu

    Ljudi često kažu kako nisu osobito dobri plivači, no to uopće nije važno. Svako kretanje koje uključuje tako puno različitih dijelova vašeg tijela kao plivanje bolje je od nikakvog kretanja, čak i ako pritom ne vladate ispravnom tehnikom. To znači da ćete vježbati još intenzivnije i trošiti više energije, što će rezultirati još boljim treningom. Aktivnosti vezane uz vodu blaže su prema zglobovima od ostalih oblika vježbanja, zahvaljujući uzgonu vode. Nema potrebe da se osjećate nesigurno ako ste samo povremeni plivač. Kada dospijete ispod površine vode, postajete nevidljivi. Stoga, uskočite u vodu i priključite se zabavi!

    Cijelo tijelo je u pokretu

    Dok plivamo, služimo se i gornjim i donjim dijelom tijela. Ruke, noge i prsa sinkronizirano rade kako bi osigurali da se nastavimo kretati i da se zadržimo na površini vode. Zahvaljujući tomu plivanje je kardiološki trening za cijelo tijelo, za razliku od trčanja, koje je usmjereno na donji dio tijela.

    Možete zategnuti određene dijelove tijela

    Ako postoje pojedini dijelovi tijela koje biste željeli zategnuti, za vas sigurno postoji odgovarajući način plivanja. Prsno plivanje vježba stražnjicu, bokove, prepone i noge. Leptir zahtijeva snažan središnji i gornji dio tijela. Moguće je i trening ciljano usmjeriti na određeni dio tijela. Budete li dok plivate u rukama držali plutače, trenirat ćete noge (udaranje), a stavite li plutače između bedara, trening će biti usmjeren na gornji dio tijela (vučenje). Kombinacija ovih dvaju načina vježbanja pružit će vam iznimno učinkovit trening za cijelo tijelo.

    Brže se rashlađujemo

    Zrak i voda su elementi koje naše tijelo najbolje poznaje, no oni djeluju na posve drukčiji način. Kada našu kožu za lijepog proljetnog dana dotakne ugodna temperatura od 20 stupnjeva, ta će toplina brzo nestati u hladnoj vodi, koja toplinu odvodi 25 puta brže od zraka jer ima veću gustoću. Dok se vašim tijelom širi osvježavajuća hladnoća, mišići od glave do pete poboljšavaju cirkulaciju i zagrijavaju se. Kada nakon plivanja u hladnoj vodi izađete iz vode, doživjet ćete daljnji pad tjelesne temperature karakterističan za situacije nakon izlaganja hladnoći, stoga je važno brzo se osušiti i odjenuti da biste izbjegli hipotermiju.

    Potiče dobro raspoloženje

    Opće je poznata činjenica da se za vrijeme vježbanja luče endorfini zaslužni za dobro raspoloženje, no treba istaknuti da je upravo plivanje iznimno učinkovit način popravljanja raspoloženja. Topla voda u kombinaciji s bestežinskim osjećajem potiče pozitivne emocije. Neke studije ukazuju na postojanje evolucijske poveznice između plivanja i pozitivnih osjećaja, no glavni su razlozi za to smanjena težina tijela i podrška koje pruža uzgon vode, nevidljivost koju stvara boravak u vodi te osjećaj ugode koji nas obuzima kada smo okruženi vodom.

    Voda kao lijek

    – Od početka 19. do sredine 20. stoljeća medicinski su se stručnjaci prema vodenim terapijama odnosili s puno više poštovanja nego što je to slučaj danas-, kaže dr. Ivana Ćosić.

    Balneologija (znanost koja se bavi istraživanjem ljekovitih, mineralnih voda) i hidroterapija razvijale su se od 80-ih godina 19. stoljeća u okviru hidroterapeutskih institucija i bolnica s mineralnom vodom, koje predstavljaju temelj za osnivanje toplica kakve danas poznajemo. Iako hidroterapija danas nije temeljni dio osnovne klasične zdravstvene zaštite, pacijentima na raspolaganju stoje centri za hidroterapiju usmjereni na rješavanje problema s radom srca, ozljeda kralježnice, živčane slabosti i drugih zdravstvenih poteškoća.

    Kada se mozak susretne s vodom

    Poveznica između izučavanja vode i neuroznanosti je predmet istraživanja koja provodi znanstvenik dr. Wallace J. Nichols u okviru procesa koji je nazvao ‘blue mind’. Riječ je o meditativnom stanju mira, ujedinjenosti i zadovoljstva inspiriranom vodom. Nakon razgovora sa psiholozima, poslovnim ljudima, umjetnicima, sportašima i znanstvenicima dr. Nichols je postavio pitanje: ‘Što se događa kada se mozak, naš najsloženiji organ, susretne s najrasprostranjenijim oblikom Zemljine površine – vodom?’

    – Kada ste u blizini vode, u njoj, na njoj ili pak ispod nje i pritom se osjećate sigurno, vaš se mozak odmara od složenih auditivnih i vizualnih podražaja koji tipično dominiraju našim životom na Zemlji-, kaže dr. Nichols.

    ‘Za vriujeme boravka u vodi također izbjegavate gravitaciju, omogućujući sustavu koordinacije svih 300 mišića potrebnih samo da bi se uspravno stajalo da se odmori. Kada se mozak nalazi u takvu stanju svedenom samo na osnovnu aktivnost, to poticajno djeluje na kreativnost i intuitivnost.

    Voda u određenoj mjeri zahtijeva vašu pažnju, ali ipak ne tako jako kao što je potrebno da bi se provela kompleksna analiza dolaznih informacija.’ Psiholozi ukazuju na to da upravo takvi trenuci imaju odlučujuću ulogu u održavanju zdravlja i postizanju vrhunskih rezultata.

    Ulazak u hladnu vodu u našem tijelu pokreće lančanu reakciju i revitalizira nas od glave do pete.

    Naše srce je zaštićeno

    Čim uronimo u vodu, srce se prebacuje na ‘power-saving’ način funkcioniranja, smanjujući broj otkucaja u minuti s 80 na 60. Na taj način troši minimalnu količinu kisika, s obzirom na to da voda ne pruža mogućnost nadopunjavanja zaliha tog vitalnog sastojka.

    Voda zbunjuje naše tijelo

    Tijekom boravka u vodi cirkulacija između ruku i nogu u smjeru srca i pluća je brža, što donosi neobične rezultate. Našim se organima zbog toga čini da smo popili previše tekućine i o tome ‘obavještavaju’ bubrege, koji proizvode više urina. To je razlog zbog kojeg moramo češće mokriti dok smo u vodi nego kad smo na suhom.

    Mišići se mogu zgrčiti

    Kada topla cirkulacija našeg tijela reagira na hladniju temperaturu vode, naše se krvne žile skupljaju i opskrba krvlju se usporava. Zbog toga se grče mišićna vlakna, što se manifestira kao bolni grč. Stoga biste prije plivanja trebali povećati količinu vode koju unosite u organizam kako biste osigurali da vašim sustavom cirkulira dovoljna količina natrija i kalija, koji će krvnim žilama pomoći da se otvore.

    Zglobovi se ne naprežu

    Ljudi često kažu kako nisu osobito dobri plivači, no to uopće nije važno. Svako kretanje koje uključuje tako puno različitih dijelova vašeg tijela kao plivanje bolje je od nikakvog kretanja, čak i ako pritom ne vladate ispravnom tehnikom. To znači da ćete vježbati još intenzivnije i trošiti više energije, što će rezultirati još boljim treningom. Aktivnosti vezane uz vodu blaže su prema zglobovima od ostalih oblika vježbanja, zahvaljujući uzgonu vode. Nema potrebe da se osjećate nesigurno ako ste samo povremeni plivač. Kada dospijete ispod površine vode, postajete nevidljivi. Stoga, uskočite u vodu i priključite se zabavi!

    Cijelo tijelo je u pokretu

    Dok plivamo, služimo se i gornjim i donjim dijelom tijela. Ruke, noge i prsa sinkronizirano rade kako bi osigurali da se nastavimo kretati i da se zadržimo na površini vode. Zahvaljujući tomu plivanje je kardiološki trening za cijelo tijelo, za razliku od trčanja, koje je usmjereno na donji dio tijela.

    Možete zategnuti određene dijelove tijela

    Ako postoje pojedini dijelovi tijela koje biste željeli zategnuti, za vas sigurno postoji odgovarajući način plivanja. Prsno plivanje vježba stražnjicu, bokove, prepone i noge. Leptir zahtijeva snažan središnji i gornji dio tijela. Moguće je i trening ciljano usmjeriti na određeni dio tijela. Budete li dok plivate u rukama držali plutače, trenirat ćete noge (udaranje), a stavite li plutače između bedara, trening će biti usmjeren na gornji dio tijela (vučenje). Kombinacija ovih dvaju načina vježbanja pružit će vam iznimno učinkovit trening za cijelo tijelo.

    Brže se rashlađujemo

    Zrak i voda su elementi koje naše tijelo najbolje poznaje, no oni djeluju na posve drukčiji način. Kada našu kožu za lijepog proljetnog dana dotakne ugodna temperatura od 20 stupnjeva, ta će toplina brzo nestati u hladnoj vodi, koja toplinu odvodi 25 puta brže od zraka jer ima veću gustoću. Dok se vašim tijelom širi osvježavajuća hladnoća, mišići od glave do pete poboljšavaju cirkulaciju i zagrijavaju se. Kada nakon plivanja u hladnoj vodi izađete iz vode, doživjet ćete daljnji pad tjelesne temperature karakterističan za situacije nakon izlaganja hladnoći, stoga je važno brzo se osušiti i odjenuti da biste izbjegli hipotermiju.

    Potiče dobro raspoloženje

    Opće je poznata činjenica da se za vrijeme vježbanja luče endorfini zaslužni za dobro raspoloženje, no treba istaknuti da je upravo plivanje iznimno učinkovit način popravljanja raspoloženja. Topla voda u kombinaciji s bestežinskim osjećajem potiče pozitivne emocije. Neke studije ukazuju na postojanje evolucijske poveznice između plivanja i pozitivnih osjećaja, no glavni su razlozi za to smanjena težina tijela i podrška koje pruža uzgon vode, nevidljivost koju stvara boravak u vodi te osjećaj ugode koji nas obuzima kada smo okruženi vodom.

    Voda kao lijek

    – Od početka 19. do sredine 20. stoljeća medicinski su se stručnjaci prema vodenim terapijama odnosili s puno više poštovanja nego što je to slučaj danas-, kaže dr. Ivana Ćosić.

    Balneologija (znanost koja se bavi istraživanjem ljekovitih, mineralnih voda) i hidroterapija razvijale su se od 80-ih godina 19. stoljeća u okviru hidroterapeutskih institucija i bolnica s mineralnom vodom, koje predstavljaju temelj za osnivanje toplica kakve danas poznajemo. Iako hidroterapija danas nije temeljni dio osnovne klasične zdravstvene zaštite, pacijentima na raspolaganju stoje centri za hidroterapiju usmjereni na rješavanje problema s radom srca, ozljeda kralježnice, živčane slabosti i drugih zdravstvenih poteškoća.

    Kada se mozak susretne s vodom

    Poveznica između izučavanja vode i neuroznanosti je predmet istraživanja koja provodi znanstvenik dr. Wallace J. Nichols u okviru procesa koji je nazvao ‘blue mind’. Riječ je o meditativnom stanju mira, ujedinjenosti i zadovoljstva inspiriranom vodom. Nakon razgovora sa psiholozima, poslovnim ljudima, umjetnicima, sportašima i znanstvenicima dr. Nichols je postavio pitanje: ‘Što se događa kada se mozak, naš najsloženiji organ, susretne s najrasprostranjenijim oblikom Zemljine površine – vodom?’

    – Kada ste u blizini vode, u njoj, na njoj ili pak ispod nje i pritom se osjećate sigurno, vaš se mozak odmara od složenih auditivnih i vizualnih podražaja koji tipično dominiraju našim životom na Zemlji-, kaže dr. Nichols.

    ‘Za vriujeme boravka u vodi također izbjegavate gravitaciju, omogućujući sustavu koordinacije svih 300 mišića potrebnih samo da bi se uspravno stajalo da se odmori. Kada se mozak nalazi u takvu stanju svedenom samo na osnovnu aktivnost, to poticajno djeluje na kreativnost i intuitivnost.

    Voda u određenoj mjeri zahtijeva vašu pažnju, ali ipak ne tako jako kao što je potrebno da bi se provela kompleksna analiza dolaznih informacija.’ Psiholozi ukazuju na to da upravo takvi trenuci imaju odlučujuću ulogu u održavanju zdravlja i postizanju vrhunskih rezultata.

    Posljednje objavljeno