0.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    0.1 ° C
    0.1 °
    0.1 °
    89 %
    2.7kmh
    94 %
    ned
    5 °
    pon
    4 °
    uto
    2 °
    sri
    3 °
    čet
    6 °

    Šta uzrokuje nestašicu osnovnih proizvoda širom svijeta

    Šta uzrokuje nestašicu osnovnih proizvoda širom svijeta

    Covid pandemija dovela je zemlje širom svijeta u situaciju gdje se suočavaju sa nestašicom široke lepeze proizvoda, od kafe do željeza pa čak i pitke vode. Iako se poremećaj u proizvodnji uglavnom pripisuje pandemiji, postoje mnogi drugi faktori koji su utjecali na to, a posljedice su nesagledive.

    Kina – ugalj i papir

    Jedan od najvećih svjetskih proizvođača, Kina, suočava se s najgorom mogućom situacijom koja pogađa jednako i kupce i kompanije, piše BBC u tekstu koji analizira situaciju nekim od najvećih proizvođača na svijetu i najmnogoljudnijih zemalja.

    Prema riječima Michal Meidan, s oksfordskog Instituta za energetske studije, nedostatak proizvoda kao što su papir, hrana, tekstil i igračke mogao bi postati evidentan već oko božićnih praznika.

    Problem proizilazi iz krize s električnom energijom, tokom koje je preko 20 kineskih provincija ostalo bez ovog vitalnog resursa u procesu proizvodnje. Naime, preko pola ukupne količine električne energije u zemlji proizvede se uz pomoć uglja, čija cijena raste na globalnom nivou.

    Ovi troškovi se ne mogu prenijeti na kineske potrošače zbog striktnih pravila u zemlji, pa su energetske kompanije prisiljene da smanjuju prozvodnju.

    Što se tiče proizvodnje uglja u Kini, ona se našla pod udarom novih sigurnosnih kontrola u rudnicima, strožijih okolišnih pravila i nedavnih poplava, pojašnjava Meidan.

    Ovo znači da iako potražnja za kineskim proizvodima raste, od tvornica se traži da ili smanje potrošnju energije ili da se jednog dana zatvore.

    SAD – igračke i toalet papir

    Kako je upozorio službenik Bijele kuće, ovog Božića građani bi mogli tražiti proizvode koje ne mogu naći. Neki od njih su toalet papir, igračke i flaširana voda, ali i hrana za kućne ljubimce.

    Kao glavni razlog za ovu nestašicu spominje se usko grlo u američkim lukama, tačnije kalifornijskim pristaništima u Los Angelesu i Long Beachu – preko kojih se uvozi četiri od deset kontejnera na ukupnom nivou uvoza kroz luke u SAD.

    Tako je jednog dana u septembru ove godine zabilježen rekordni red od 73 broda koji su čekali da pristanu u luku u Los Angelesu. Za usporedbu, prije pandemije bilo je neobično ako bi više od jednog broda morao čekati na uplovljavanje u luku.

    Oba pristaništa su proširila radno vrijeme na 24-satni rad kako bi smanjili ovaj enormni pritisak.

    Međutim, zabilježeni su i drugi problemi koji uzrokuju oskudicu u proizvodnji u SAD.

    Američki proizvođač sportske opreme Nike, na primjer, većinu svojih proizvoda izrađuje u južnoazijskim zemljama kao što je Vijetnam, gdje su fabrike zatvorene. Čak i kad je proizvodnja završena, dostavljanje robe je izuzetno komplikovano, kaže profesor Willy Shih sa harvardske poslovne škole.

    Došlo je do naglog porasta potrošnje među kupcima u SAD, ali poteškoće s kojima se suočavaju tvornice, luke, te preopterećenje cestovnih i željezničkih mreža stvorile su usko grlo, dodaje Shih.

    Indija – automobili i kompjuterski čipovi

    Najveći proizvođač automobila u Indiji, Maruti Suzuki, zabilježio je pad proizvodnje, dijelom i zbog nedostatka računarskih čipova, koji se koriste za dijelove kao što su motorni dijelovi i kočnice.

    Ovaj nedostatak je uglavnom izazvan poremećajima koje je uzrokovala pndemija u zemljama kao što su Japan i Južna Koreja.

    Globalna potražnja za čipovima, koji se također ugrađuju u mobilne telefone i kompjutere, je već bila u porastu prije pandemije zbog razvijanja 5G tehnologije. Masovno prebacivanje poslovnih operacija na rad od kuće dovelo je do dodatne potražnje, jer je to zahtijevalo rad na laptopima i upotrebu web kamera.

    Ono što je dodatno pogoršalo situaciju su poremećaji u energetskom sektoru u Indiji. Sa zalihama uglja koje su na zabrinjavajuće niskom nivou, globalnim rastom cijena uglja i uvozom ove sirovine u zemlju, potražnja za energijom u Indiji dramatično raste.

    Utjecaj se nezaustavljivo širi, upozorava Zohra Chatterji, bivša šefica kompanije Coal India Limited, koja ističe kako se cijeli proizvodni sektor nalazi pod udarom onog trenutka kada se javi manjak uglja.

    Eksperti upozoravaju na utjecaj porasta cijene električne energije na porodice širom Indije, a visoka inflacija znači kako je cijena osnovnih namirnica kao što su hrana i ulje već porasla.

    Brazil – kafa i voda

    Jedna od najvećih suša ikad zabilježenih u proteklom stoljeću pogodila je Brazil protekle godine, i djelomični je krivac za slab urod kafe u toj zemlji. U kombinaciji sa mrazovima i prirodnim ciklusom žetve, suša je znatno doprinijela padu proizvodnje kafe.

    Dodatni izazov za proizvođače predstavljali su i visoki troškovi dostave i nedostatak kontejnera.

    Budući da većina električne energije u zemlji dolazi iz hidroelektrične energije, suša i posljedični nedostatak vode imaju izravan utjecaj na opskrbu energijom u zemlji. Zbog porasta cijena energije, vlasti traže od stanovništva da ograniče potrošnju električne energije kako bi izbjegli racionalizaciju. Ministar energije je kazao kako je od vladinih agencija traženo da potrošnju smanje za čak 20 posto, prenosi Washington Post.

    Nigerija – plin za kuhanje

    Nigerija se suočila s nedostatkom prirodnog plina, koji se uglavnom koristi za kuhanje, iako ova zemlja ima najveće rezerve ovog energenta u Africi. Cijene su porasle za gotovo 60 posto u razdoblju od aprila do jula, što je postalo nedostižno za mnoge stanovnike ove afričke zemlje i natjeralo domaćinstva ali i mnoge kompanije da se okrenu drvnom uglju ili ogrjevnom drvetu kao glavnim izvorima energije.

    Jedan od razloga poskupljenja je globalni nedostatak na tržištu ponude, a situaciju dodatno pogoršva deprecijacija valute i ponovno uvođenje poreza na prirodni plin.

    Stručnjaci upozoravaju da bi nedostatak mogao imati alarmantne posljedice po zdravlje i okoliš, jer se ljudi okreću jeftinijim, ali opasnijim alternativama za gorivo.

    Libanon – voda i lijekovi

    Zabrinutost zbog nestašice vode, lijekova i goriva u Libanonu raste, nakon što se zemlja suočila sa ekonomskom krizom koja je tri četvrtine njenog stanovništva dovela do siromaštva, osakatila joj valutu i izazvala velike demonstracije protiv vlade i političkog sistema.

    Ekonomija zemlje već se borila s nizom problema prije pandemije, ali pandemija je pogoršala stvari.

    Nedostatak goriva doveo je do čestih nestanka električne energije, pa su kompanije i domaćinstva ostali ovisni o skupim privatnim dizel generatorima električne energije, i to jedino ako su to mogli sebi priuštiti.

    U augustu je humanitarna koordinatorica UN -a za Libanon Najat Rochdi izjavila kako je “duboko zabrinuta zbog utjecaja krize s gorivom na pristup zdravstvenoj skrbi i vodoopskrbi miliona ljudi u Libanonu”.

    Covid pandemija dovela je zemlje širom svijeta u situaciju gdje se suočavaju sa nestašicom široke lepeze proizvoda, od kafe do željeza pa čak i pitke vode. Iako se poremećaj u proizvodnji uglavnom pripisuje pandemiji, postoje mnogi drugi faktori koji su utjecali na to, a posljedice su nesagledive.

    Kina – ugalj i papir

    Jedan od najvećih svjetskih proizvođača, Kina, suočava se s najgorom mogućom situacijom koja pogađa jednako i kupce i kompanije, piše BBC u tekstu koji analizira situaciju nekim od najvećih proizvođača na svijetu i najmnogoljudnijih zemalja.

    Prema riječima Michal Meidan, s oksfordskog Instituta za energetske studije, nedostatak proizvoda kao što su papir, hrana, tekstil i igračke mogao bi postati evidentan već oko božićnih praznika.

    Problem proizilazi iz krize s električnom energijom, tokom koje je preko 20 kineskih provincija ostalo bez ovog vitalnog resursa u procesu proizvodnje. Naime, preko pola ukupne količine električne energije u zemlji proizvede se uz pomoć uglja, čija cijena raste na globalnom nivou.

    Ovi troškovi se ne mogu prenijeti na kineske potrošače zbog striktnih pravila u zemlji, pa su energetske kompanije prisiljene da smanjuju prozvodnju.

    Što se tiče proizvodnje uglja u Kini, ona se našla pod udarom novih sigurnosnih kontrola u rudnicima, strožijih okolišnih pravila i nedavnih poplava, pojašnjava Meidan.

    Ovo znači da iako potražnja za kineskim proizvodima raste, od tvornica se traži da ili smanje potrošnju energije ili da se jednog dana zatvore.

    SAD – igračke i toalet papir

    Kako je upozorio službenik Bijele kuće, ovog Božića građani bi mogli tražiti proizvode koje ne mogu naći. Neki od njih su toalet papir, igračke i flaširana voda, ali i hrana za kućne ljubimce.

    Kao glavni razlog za ovu nestašicu spominje se usko grlo u američkim lukama, tačnije kalifornijskim pristaništima u Los Angelesu i Long Beachu – preko kojih se uvozi četiri od deset kontejnera na ukupnom nivou uvoza kroz luke u SAD.

    Tako je jednog dana u septembru ove godine zabilježen rekordni red od 73 broda koji su čekali da pristanu u luku u Los Angelesu. Za usporedbu, prije pandemije bilo je neobično ako bi više od jednog broda morao čekati na uplovljavanje u luku.

    Oba pristaništa su proširila radno vrijeme na 24-satni rad kako bi smanjili ovaj enormni pritisak.

    Međutim, zabilježeni su i drugi problemi koji uzrokuju oskudicu u proizvodnji u SAD.

    Američki proizvođač sportske opreme Nike, na primjer, većinu svojih proizvoda izrađuje u južnoazijskim zemljama kao što je Vijetnam, gdje su fabrike zatvorene. Čak i kad je proizvodnja završena, dostavljanje robe je izuzetno komplikovano, kaže profesor Willy Shih sa harvardske poslovne škole.

    Došlo je do naglog porasta potrošnje među kupcima u SAD, ali poteškoće s kojima se suočavaju tvornice, luke, te preopterećenje cestovnih i željezničkih mreža stvorile su usko grlo, dodaje Shih.

    Indija – automobili i kompjuterski čipovi

    Najveći proizvođač automobila u Indiji, Maruti Suzuki, zabilježio je pad proizvodnje, dijelom i zbog nedostatka računarskih čipova, koji se koriste za dijelove kao što su motorni dijelovi i kočnice.

    Ovaj nedostatak je uglavnom izazvan poremećajima koje je uzrokovala pndemija u zemljama kao što su Japan i Južna Koreja.

    Globalna potražnja za čipovima, koji se također ugrađuju u mobilne telefone i kompjutere, je već bila u porastu prije pandemije zbog razvijanja 5G tehnologije. Masovno prebacivanje poslovnih operacija na rad od kuće dovelo je do dodatne potražnje, jer je to zahtijevalo rad na laptopima i upotrebu web kamera.

    Ono što je dodatno pogoršalo situaciju su poremećaji u energetskom sektoru u Indiji. Sa zalihama uglja koje su na zabrinjavajuće niskom nivou, globalnim rastom cijena uglja i uvozom ove sirovine u zemlju, potražnja za energijom u Indiji dramatično raste.

    Utjecaj se nezaustavljivo širi, upozorava Zohra Chatterji, bivša šefica kompanije Coal India Limited, koja ističe kako se cijeli proizvodni sektor nalazi pod udarom onog trenutka kada se javi manjak uglja.

    Eksperti upozoravaju na utjecaj porasta cijene električne energije na porodice širom Indije, a visoka inflacija znači kako je cijena osnovnih namirnica kao što su hrana i ulje već porasla.

    Brazil – kafa i voda

    Jedna od najvećih suša ikad zabilježenih u proteklom stoljeću pogodila je Brazil protekle godine, i djelomični je krivac za slab urod kafe u toj zemlji. U kombinaciji sa mrazovima i prirodnim ciklusom žetve, suša je znatno doprinijela padu proizvodnje kafe.

    Dodatni izazov za proizvođače predstavljali su i visoki troškovi dostave i nedostatak kontejnera.

    Budući da većina električne energije u zemlji dolazi iz hidroelektrične energije, suša i posljedični nedostatak vode imaju izravan utjecaj na opskrbu energijom u zemlji. Zbog porasta cijena energije, vlasti traže od stanovništva da ograniče potrošnju električne energije kako bi izbjegli racionalizaciju. Ministar energije je kazao kako je od vladinih agencija traženo da potrošnju smanje za čak 20 posto, prenosi Washington Post.

    Nigerija – plin za kuhanje

    Nigerija se suočila s nedostatkom prirodnog plina, koji se uglavnom koristi za kuhanje, iako ova zemlja ima najveće rezerve ovog energenta u Africi. Cijene su porasle za gotovo 60 posto u razdoblju od aprila do jula, što je postalo nedostižno za mnoge stanovnike ove afričke zemlje i natjeralo domaćinstva ali i mnoge kompanije da se okrenu drvnom uglju ili ogrjevnom drvetu kao glavnim izvorima energije.

    Jedan od razloga poskupljenja je globalni nedostatak na tržištu ponude, a situaciju dodatno pogoršva deprecijacija valute i ponovno uvođenje poreza na prirodni plin.

    Stručnjaci upozoravaju da bi nedostatak mogao imati alarmantne posljedice po zdravlje i okoliš, jer se ljudi okreću jeftinijim, ali opasnijim alternativama za gorivo.

    Libanon – voda i lijekovi

    Zabrinutost zbog nestašice vode, lijekova i goriva u Libanonu raste, nakon što se zemlja suočila sa ekonomskom krizom koja je tri četvrtine njenog stanovništva dovela do siromaštva, osakatila joj valutu i izazvala velike demonstracije protiv vlade i političkog sistema.

    Ekonomija zemlje već se borila s nizom problema prije pandemije, ali pandemija je pogoršala stvari.

    Nedostatak goriva doveo je do čestih nestanka električne energije, pa su kompanije i domaćinstva ostali ovisni o skupim privatnim dizel generatorima električne energije, i to jedino ako su to mogli sebi priuštiti.

    U augustu je humanitarna koordinatorica UN -a za Libanon Najat Rochdi izjavila kako je “duboko zabrinuta zbog utjecaja krize s gorivom na pristup zdravstvenoj skrbi i vodoopskrbi miliona ljudi u Libanonu”.

    IzvorN1

    Posljednje objavljeno