Statistička kancelarija još nikad nije zabilježila toliki porast državnog duga kao u prvoj godini korone: dug se povećao za 14,4%. Makar se znalo da će mjere podrške značiti dug, sve je više straha i od inflacije.

Ovih 2 biliona i 172,9 milijardi eura je dug kojeg je krajem 2020. nagomilao javni sektor na svim nivoima – dakle savezna vlada, pokrajine i opštine i u svim sektorima, od budžeta pa do socijalnog osiguranja prema “ne-javnim” zajmodavcima. To znači dug prema privatnim novčarskim institucijama, fondovima ili drugim poduzećima kako u Njemačkoj, tako i u inostranstvu.

Njemačka kancelarija za statistiku (Statistische Bundesamt) još nikad nije zabilježila takvu eksploziju duga: u godini izbijanja pandemije se on povećao za 273,8 milijardi eura, dakle za čitavih 14,4%. Preračunato po stanovniku, njega sad prosječno steže dug od 26.141 eura – krajem 2019. je to bilo još “samo” 22.860 eura.

Takav rekord nikoga ne treba posebno iznenaditi: usprkos “zamrzavanju” ekonomije mjerama protiv pandemije je država otvorila blagajnu kao što nikad nije kako bi podrškom i drugim mjerama spriječila otkaze i stečajeve kompanija. To je u prvom redu bila odluka savezne vlade pa je tako i njen dug najviše porastao – za 18,1%. 16 njemačkih saveznih pokrajina su bile nešto opreznije – njihov dug se povećao prosječno za 9,8% na 636 milijardi eura, a još opreznije su bile opšine i gradovi čiji je dug porastao za samo 1,5% na 133,3 milijardi eura.

Statistička kancelarija još nikad nije zabilježila toliki porast državnog duga kao u prvoj godini korone: dug se povećao za 14,4%. Makar se znalo da će mjere podrške značiti dug, sve je više straha i od inflacije.

Ovih 2 biliona i 172,9 milijardi eura je dug kojeg je krajem 2020. nagomilao javni sektor na svim nivoima – dakle savezna vlada, pokrajine i opštine i u svim sektorima, od budžeta pa do socijalnog osiguranja prema “ne-javnim” zajmodavcima. To znači dug prema privatnim novčarskim institucijama, fondovima ili drugim poduzećima kako u Njemačkoj, tako i u inostranstvu.

Njemačka kancelarija za statistiku (Statistische Bundesamt) još nikad nije zabilježila takvu eksploziju duga: u godini izbijanja pandemije se on povećao za 273,8 milijardi eura, dakle za čitavih 14,4%. Preračunato po stanovniku, njega sad prosječno steže dug od 26.141 eura – krajem 2019. je to bilo još “samo” 22.860 eura.

Takav rekord nikoga ne treba posebno iznenaditi: usprkos “zamrzavanju” ekonomije mjerama protiv pandemije je država otvorila blagajnu kao što nikad nije kako bi podrškom i drugim mjerama spriječila otkaze i stečajeve kompanija. To je u prvom redu bila odluka savezne vlade pa je tako i njen dug najviše porastao – za 18,1%. 16 njemačkih saveznih pokrajina su bile nešto opreznije – njihov dug se povećao prosječno za 9,8% na 636 milijardi eura, a još opreznije su bile opšine i gradovi čiji je dug porastao za samo 1,5% na 133,3 milijardi eura.