17.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    17.9 ° C
    17.9 °
    17.9 °
    66 %
    1.1kmh
    96 %
    ned
    22 °
    pon
    21 °
    uto
    26 °
    sri
    23 °
    čet
    28 °

    Svijet je pred novom ekonomskom olujom, kakva je sudbina BiH?

    Svijet je pred novom ekonomskom olujom, kakva je sudbina BiH?

    Svijet je pred novom ekonomskom olujom, ozbiljno upozorenje stiglo je iz Međunarodnog monetarnog fonda. MMF prognoze temelji na padu svjetske ekonomije u cjelini, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Tome je doprinijela pandemija, inflacija, poremećaji u snabdijevanju na globalnom tržištu. Tom istom tržištu prijete i novi problemi, već vidljive uvećene cijene energije i politička kriza Rusije i Ukrajine, gdje energetika postaje glavno oružje. Kakva je sudbina BiH na nesigurnom globalnom tržištu?

    Pojava pandemije kovida-19 inicirala je pad svjetske ekonomije, u prvom redu zbog prekida odnosa među ljudima, lancima snabdijevanja i prekidanjem proizvodnje. I tu nije kraj. Na sceni ostvarivanja političkih ciljeva. I to svako onim čim raspolaže. Neko naoružanjem, a neko moćnim oružjem energijom i energentima. To može biti veliki problem za mnoge zemlje, ali i za Bosnu i Hercegovinu. Posljedice prekida redovnog snabdijevanja energije, daleko skuplje, mogu biti katastrofalne.

    Željko Rička, profesor ekonomije

    – Bude li divljala cijena energenata padat će sve ove manje zemlje, padat će svi ti biznisi koji su zasnovani na značajnom utrošku energije. I danas imamo problem zagrijavanja Sarajeva i drugih koji koriste plin. Pazite, privreda će dugoročno gubiti svoje sposobnosti da proizvodi – rekao je Rička.

    Pandemija je pokosila svijet, zabrinjavajući su podaci iz MMF-a. Od toga da je dodatnih 70 miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, to toga da će rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom – gotovo 14 milijardi dolara do 2024. godine. Poboljšanju situacije neće doprinijeti ni trenutne igre velikih sila, poput Rusije, iako ruskog gasa ima dovoljno, ali ne i političkih razloga.

    Srećko Đukić, bivši ambasador Srbije u Bjelorusiji

    – Ja mislim da su te stvari povezane, jako su koncentrisani na Ukrajinu i da li će biti rata ili ne i ne obaziru se na te veze koje se u prvi mah ne vide između krize, ove političke, vojne strateške, i krize koja postoji u sferi energije u sferi gasa – kazao je Đukić.

    Iako nisu značajni, Rusija i Ukrajina jesu trgovinski partneri BiH. Obim trgovinske razmjene sa Rusijom u prošloj godini iznosio je 318 miliona maraka. Taj iznos sa Ukrajinom znatno je manji i iznosi 42 miliona maraka. Sve to može utjecati i na BiH, iako smo mala zemlja. Posljedice skupe energije prelomile bi se ponovo preko leđa građana, koji u crno zavija i sadašnja inflacija.

    A ne može, jer nema instrumente makropolitike koji bi suzbili negativne posljedice, stav je ekonomista. Opravdana je bojaznost, kažu još od većih ekonomskih šteta, te je reakcija uspavanih, nadležnih institucija neizbježna.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar

    – Pokušati se pripremiti, ukoliko je to moguće shodno raspoloživim budžetima, shodno određenim sistemima robnih rezervi na evenutalne dublje ekonomske krize koje se opet vežu na infaktorne efekte, za poskupljenja -naglašava Čavalić.

    Politički problemi udar su na globalnu ekonomiju, a u tom lancu ni bh. tržište ne bi bilo izuzetak, jer manjak izvoza i pad BDP-a samo znače nastavak osiromašenja već poprilično siromašne zemlje.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Svijet je pred novom ekonomskom olujom, ozbiljno upozorenje stiglo je iz Međunarodnog monetarnog fonda. MMF prognoze temelji na padu svjetske ekonomije u cjelini, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Tome je doprinijela pandemija, inflacija, poremećaji u snabdijevanju na globalnom tržištu. Tom istom tržištu prijete i novi problemi, već vidljive uvećene cijene energije i politička kriza Rusije i Ukrajine, gdje energetika postaje glavno oružje. Kakva je sudbina BiH na nesigurnom globalnom tržištu?

    Pojava pandemije kovida-19 inicirala je pad svjetske ekonomije, u prvom redu zbog prekida odnosa među ljudima, lancima snabdijevanja i prekidanjem proizvodnje. I tu nije kraj. Na sceni ostvarivanja političkih ciljeva. I to svako onim čim raspolaže. Neko naoružanjem, a neko moćnim oružjem energijom i energentima. To može biti veliki problem za mnoge zemlje, ali i za Bosnu i Hercegovinu. Posljedice prekida redovnog snabdijevanja energije, daleko skuplje, mogu biti katastrofalne.

    Željko Rička, profesor ekonomije

    – Bude li divljala cijena energenata padat će sve ove manje zemlje, padat će svi ti biznisi koji su zasnovani na značajnom utrošku energije. I danas imamo problem zagrijavanja Sarajeva i drugih koji koriste plin. Pazite, privreda će dugoročno gubiti svoje sposobnosti da proizvodi – rekao je Rička.

    Pandemija je pokosila svijet, zabrinjavajući su podaci iz MMF-a. Od toga da je dodatnih 70 miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, to toga da će rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom – gotovo 14 milijardi dolara do 2024. godine. Poboljšanju situacije neće doprinijeti ni trenutne igre velikih sila, poput Rusije, iako ruskog gasa ima dovoljno, ali ne i političkih razloga.

    Srećko Đukić, bivši ambasador Srbije u Bjelorusiji

    – Ja mislim da su te stvari povezane, jako su koncentrisani na Ukrajinu i da li će biti rata ili ne i ne obaziru se na te veze koje se u prvi mah ne vide između krize, ove političke, vojne strateške, i krize koja postoji u sferi energije u sferi gasa – kazao je Đukić.

    Iako nisu značajni, Rusija i Ukrajina jesu trgovinski partneri BiH. Obim trgovinske razmjene sa Rusijom u prošloj godini iznosio je 318 miliona maraka. Taj iznos sa Ukrajinom znatno je manji i iznosi 42 miliona maraka. Sve to može utjecati i na BiH, iako smo mala zemlja. Posljedice skupe energije prelomile bi se ponovo preko leđa građana, koji u crno zavija i sadašnja inflacija.

    A ne može, jer nema instrumente makropolitike koji bi suzbili negativne posljedice, stav je ekonomista. Opravdana je bojaznost, kažu još od većih ekonomskih šteta, te je reakcija uspavanih, nadležnih institucija neizbježna.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar

    – Pokušati se pripremiti, ukoliko je to moguće shodno raspoloživim budžetima, shodno određenim sistemima robnih rezervi na evenutalne dublje ekonomske krize koje se opet vežu na infaktorne efekte, za poskupljenja -naglašava Čavalić.

    Politički problemi udar su na globalnu ekonomiju, a u tom lancu ni bh. tržište ne bi bilo izuzetak, jer manjak izvoza i pad BDP-a samo znače nastavak osiromašenja već poprilično siromašne zemlje.

    IzvorBHRT

    Posljednje objavljeno