Svjetska meteorološka organizacija (WMO) danas je objavila saopćenje u kojem je navela šta nas očekuje tokom idućih nekoliko mjeseci, tačnije od marta do maja.

U mnogim dijelovima svijeta u idućih nekoliko mjeseci očekuju se iznadprosječne temperature čak i bez prisustva događaja El Niño, koji inače dovodi do zatopljenja, objavila je Svjetska meteorološka organizacija.

Prema WMO-ovim novostima o događaju El Niño/južnoj oscilaciji (ENSO) vjerovatnost nastavka ENSO neutralnih uvjeta od marta do maja 2020. iznosi 60 posto.

Vjerovatnost događaja El Niño iznosi 35 posto, a vjerovatnost događaja La Niña pet posto.

Za razdoblje juni – august 2020, vjerovatnoća ENSO neutralnog stanja iznosi 55 posto, vjerovatnoća događaja El Niño iznosi 20 – 25 posto, a vjerovatnoća događaja La Niña također 20 – 25 posto.

Šta je El Niño?

El Niño/južna oscilacija je prirodni fenomen koji uključuje fluktuacije temperatura površine okeana na ekvatorijalnom Pacifiku, zajedno sa promjenama atmosferske cirkulacije iznad tog područja, te koji snažno utječe na obrasce vremena i klime i povezan je sa rizicima kao što su obilne kiše, poplave i suše.

El Niño obično podiže globalnu temperaturu, dok La Niña ima suprotni učinak. El Niño i La Niña nisu jedini prirodni fenomeni koji utječu na globalne klimatske obrasce.

WMO je zato uvela nove Globalne sezonske novosti o klimi, koje su trenutno u probnoj fazi, a u kojima se uzimaju u obzir i drugi faktori koji utječu na klimu primjera radi, dipol Indijskog okeana.

U Globalnim sezonskim novostima o klimi stoji da su u velikim dijelovima svijeta vjerovatne iznadprosječne temperature površine mora, kako u tropskim predjelima, tako i izvan njih.

Prema prognozama za razdoblje od marta do maja očekuju se temperature kopna više od uobičajenih, naročito u tropskim širinama.

Prognoze površinskih temperature zraka i padavina za sezonu mart – april 2020. Tercilna kategorija s najvišom vjerovatnošću prognoze naznačena je osjenčanim područjima. Najvjerovatnija kategorija za vrijednosti ispod normale, iznad normale i blizu normale redom je osjenčana plavom, crvenom i sivom bojom za temperaturu te narandžastom, zelenom i sivom bojom za padavine. Bijela područja označavaju jednake vjerovatnoće za sve kategorije u oba slučaja. Polazna vrijednost je razdoblje 1993. – 2009.

Trend globalnog zatopljenja također doprinosi prognozi iznadprosječnih temperatura površine mora te temperature zraka, navodi se u tekstu. Čak su i mjeseci ENSO neutralnog stanja topliji nego prije jer su temperature zraka i površine mora te toplina u okeanima porasli usljed klimatskih promjena.

Budući da u okeane odlazi 90 posto energije zarobljene djelovanjem stakleničkih plinova, količina topline u okeanima na rekordnim je nivoima, istakao je generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas.

Godina 2016. tako je bila najtoplija u historiji mjerenja, što je posljedica kombinacije snažnog događaja El Niño i globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Godina 2019. bila je druga najtoplija godina u historiji mjerenja, iako te godine nije bilo snažnog događaja El Niño.

– Upravo smo zabilježili najtopliji januar u historiji mjerenja. Signal klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjima sada je jednako snažan kao signal velikih prirodnih sila – rekao je Taalas.

Požari u Australiji, najezde skakavaca u Africi…

Iako od prošlog jula preovladavaju ENSO neutralni uvjeti, zabilježena je snažna pozitivna faza dipola Indijskog okeana (IOD), koji se ponekad naziva indijskim Niñom, a koji se povezuje sa sušom koja je doprinijela šumskim požarima u Australiji i nadprosječnim padavinama i poplavama u istočnoj Africi, pri čemu su odigrale ključnu ulogu u trenutnoj najezdi pustinjskih skakavaca u toj regiji.

Sjeverno od ekvatora u središnjem tropskom Pacifiku te u jugozapadnom Indijskom okeanu očekuju se količine padavina više od uobičajenih, što će se protegnuti i na istočnu ekvatorijalnu Afriku. Povišene vjerovatnoće padavina nižih od uobičajenih postoje u velikom dijelu ostatka zapadnog tropskog i izvantropskog Pacifika.

Padavine niže od uobičajenih također su vjerojatne u sjevernoj Južnoj Americi, Srednjoj Americi i na Karibima te u južnoj Africi, navodi se u WMO-ovim Globalnim sezonskim novostima o klimi.

U upravo završenoj sezoni koja obuhvata razdoblje od novembra do januara, u jugoistočnoj Aziji, Okeaniji i zapadnoj Australiji te u južnoj Africi, Srednjoj Americi i na Karibima također su zabilježene anomalije u obliku manje do znatno manje količine padavina.

Prognoza kojom se predviđa nastavak suhih uvjeta u tim podregijama sugerira da bi ih trebalo budno pratiti i u nadolazećim mjesecima. WMO-ove Globalne sezonske novosti o klimi temelje se na predviđanjima klimatskih modela iz cijelog svijeta dobivenih od WMO-ovih Globalnih centara za izradu dugoročnih prognoza.

Oba alata upotrebljavaju se pri izradi planova u sistemu Ujedinjenih naroda te služe kao nadopuna podacima koje objavljuju nacionalni meteorološki i hidrološki zavodi, Regionalni klimatski centri WMO-a te Forumi za regionalna klimatska predviđanja kao izvore informacija za donošenje odluka na nivou država za upravljanje kriznim situacijama, planiranje u sektorima osjetljivim na klimu te za vlade.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodama.

No, Meteorološki servis AccuWeather ranije je objavio prognozu za proljeće za cijelu Evropu u kojoj stoji da će se u većem djelu Evrope nastaviti iznadprosječno toplo vrijeme, a jedan dio Evrope očekuje razdoblje ekstremnih vremenskih uvjeta i oluja.

Iako toplinu tokom nadolazećeg proljeća pozdravlja puno ljudi, to će povećati rizik za opasno vrijeme – piše u prognozi.

Navode kako za područje zapadne i srednje Evrope postoji povećan rizik za opasno vrijeme. Rizik od opasnih oluja prijeti područjima u Francuskoj, Belgiji, Holandiji i sjeverozapadu Poljske. Tu su moguća oštećenja nastala vjetrovima, gradom i pljuskovima, a moguće je i da nastanu tornada.

Tokom proljeća ovo područje Evrope će imati normalne ili malo povišene količine padavina, a najkišovitiji dio proljeća očekuje se tokom marta i početkom aprila, kad će biti i mnogo oluje koje će donijeti velike količine padavina. Lokalne poplave stvarat će probleme, ali sve u svemu, obilne kiše bit će dobrodošle uoči ljetnih mjeseci koji će vjerovatno biti iznadprosječno suhi.

Jedno od rijetkih područja Evrope za koje se ovog proljeća očekuje da ima normalne ili malo iznad normalnih nivoa padavina je Balkanski poluotok. Lokalne poplave stvarat će probleme, međutim, padavine će biti dobrodošle prije ljetnih mjeseci koji će vjerovatno biti iznadprosječno suh.

Bilo koji olujni sistem koji će prolaziti regijom od kraja aprila do maja povećat će rizik od stvaranja jakih grmljavinskih oluja. One će predstavljati rizik od poplava i lokalno snažnih vjetrova – prognoziraju u AccuWeatheru.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) danas je objavila saopćenje u kojem je navela šta nas očekuje tokom idućih nekoliko mjeseci, tačnije od marta do maja.

U mnogim dijelovima svijeta u idućih nekoliko mjeseci očekuju se iznadprosječne temperature čak i bez prisustva događaja El Niño, koji inače dovodi do zatopljenja, objavila je Svjetska meteorološka organizacija.

Prema WMO-ovim novostima o događaju El Niño/južnoj oscilaciji (ENSO) vjerovatnost nastavka ENSO neutralnih uvjeta od marta do maja 2020. iznosi 60 posto.

Vjerovatnost događaja El Niño iznosi 35 posto, a vjerovatnost događaja La Niña pet posto.

Za razdoblje juni – august 2020, vjerovatnoća ENSO neutralnog stanja iznosi 55 posto, vjerovatnoća događaja El Niño iznosi 20 – 25 posto, a vjerovatnoća događaja La Niña također 20 – 25 posto.

Šta je El Niño?

El Niño/južna oscilacija je prirodni fenomen koji uključuje fluktuacije temperatura površine okeana na ekvatorijalnom Pacifiku, zajedno sa promjenama atmosferske cirkulacije iznad tog područja, te koji snažno utječe na obrasce vremena i klime i povezan je sa rizicima kao što su obilne kiše, poplave i suše.

El Niño obično podiže globalnu temperaturu, dok La Niña ima suprotni učinak. El Niño i La Niña nisu jedini prirodni fenomeni koji utječu na globalne klimatske obrasce.

WMO je zato uvela nove Globalne sezonske novosti o klimi, koje su trenutno u probnoj fazi, a u kojima se uzimaju u obzir i drugi faktori koji utječu na klimu primjera radi, dipol Indijskog okeana.

U Globalnim sezonskim novostima o klimi stoji da su u velikim dijelovima svijeta vjerovatne iznadprosječne temperature površine mora, kako u tropskim predjelima, tako i izvan njih.

Prema prognozama za razdoblje od marta do maja očekuju se temperature kopna više od uobičajenih, naročito u tropskim širinama.

Prognoze površinskih temperature zraka i padavina za sezonu mart – april 2020. Tercilna kategorija s najvišom vjerovatnošću prognoze naznačena je osjenčanim područjima. Najvjerovatnija kategorija za vrijednosti ispod normale, iznad normale i blizu normale redom je osjenčana plavom, crvenom i sivom bojom za temperaturu te narandžastom, zelenom i sivom bojom za padavine. Bijela područja označavaju jednake vjerovatnoće za sve kategorije u oba slučaja. Polazna vrijednost je razdoblje 1993. – 2009.

Trend globalnog zatopljenja također doprinosi prognozi iznadprosječnih temperatura površine mora te temperature zraka, navodi se u tekstu. Čak su i mjeseci ENSO neutralnog stanja topliji nego prije jer su temperature zraka i površine mora te toplina u okeanima porasli usljed klimatskih promjena.

Budući da u okeane odlazi 90 posto energije zarobljene djelovanjem stakleničkih plinova, količina topline u okeanima na rekordnim je nivoima, istakao je generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas.

Godina 2016. tako je bila najtoplija u historiji mjerenja, što je posljedica kombinacije snažnog događaja El Niño i globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Godina 2019. bila je druga najtoplija godina u historiji mjerenja, iako te godine nije bilo snažnog događaja El Niño.

– Upravo smo zabilježili najtopliji januar u historiji mjerenja. Signal klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjima sada je jednako snažan kao signal velikih prirodnih sila – rekao je Taalas.

Požari u Australiji, najezde skakavaca u Africi…

Iako od prošlog jula preovladavaju ENSO neutralni uvjeti, zabilježena je snažna pozitivna faza dipola Indijskog okeana (IOD), koji se ponekad naziva indijskim Niñom, a koji se povezuje sa sušom koja je doprinijela šumskim požarima u Australiji i nadprosječnim padavinama i poplavama u istočnoj Africi, pri čemu su odigrale ključnu ulogu u trenutnoj najezdi pustinjskih skakavaca u toj regiji.

Sjeverno od ekvatora u središnjem tropskom Pacifiku te u jugozapadnom Indijskom okeanu očekuju se količine padavina više od uobičajenih, što će se protegnuti i na istočnu ekvatorijalnu Afriku. Povišene vjerovatnoće padavina nižih od uobičajenih postoje u velikom dijelu ostatka zapadnog tropskog i izvantropskog Pacifika.

Padavine niže od uobičajenih također su vjerojatne u sjevernoj Južnoj Americi, Srednjoj Americi i na Karibima te u južnoj Africi, navodi se u WMO-ovim Globalnim sezonskim novostima o klimi.

U upravo završenoj sezoni koja obuhvata razdoblje od novembra do januara, u jugoistočnoj Aziji, Okeaniji i zapadnoj Australiji te u južnoj Africi, Srednjoj Americi i na Karibima također su zabilježene anomalije u obliku manje do znatno manje količine padavina.

Prognoza kojom se predviđa nastavak suhih uvjeta u tim podregijama sugerira da bi ih trebalo budno pratiti i u nadolazećim mjesecima. WMO-ove Globalne sezonske novosti o klimi temelje se na predviđanjima klimatskih modela iz cijelog svijeta dobivenih od WMO-ovih Globalnih centara za izradu dugoročnih prognoza.

Oba alata upotrebljavaju se pri izradi planova u sistemu Ujedinjenih naroda te služe kao nadopuna podacima koje objavljuju nacionalni meteorološki i hidrološki zavodi, Regionalni klimatski centri WMO-a te Forumi za regionalna klimatska predviđanja kao izvore informacija za donošenje odluka na nivou država za upravljanje kriznim situacijama, planiranje u sektorima osjetljivim na klimu te za vlade.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodama.

No, Meteorološki servis AccuWeather ranije je objavio prognozu za proljeće za cijelu Evropu u kojoj stoji da će se u većem djelu Evrope nastaviti iznadprosječno toplo vrijeme, a jedan dio Evrope očekuje razdoblje ekstremnih vremenskih uvjeta i oluja.

Iako toplinu tokom nadolazećeg proljeća pozdravlja puno ljudi, to će povećati rizik za opasno vrijeme – piše u prognozi.

Navode kako za područje zapadne i srednje Evrope postoji povećan rizik za opasno vrijeme. Rizik od opasnih oluja prijeti područjima u Francuskoj, Belgiji, Holandiji i sjeverozapadu Poljske. Tu su moguća oštećenja nastala vjetrovima, gradom i pljuskovima, a moguće je i da nastanu tornada.

Tokom proljeća ovo područje Evrope će imati normalne ili malo povišene količine padavina, a najkišovitiji dio proljeća očekuje se tokom marta i početkom aprila, kad će biti i mnogo oluje koje će donijeti velike količine padavina. Lokalne poplave stvarat će probleme, ali sve u svemu, obilne kiše bit će dobrodošle uoči ljetnih mjeseci koji će vjerovatno biti iznadprosječno suhi.

Jedno od rijetkih područja Evrope za koje se ovog proljeća očekuje da ima normalne ili malo iznad normalnih nivoa padavina je Balkanski poluotok. Lokalne poplave stvarat će probleme, međutim, padavine će biti dobrodošle prije ljetnih mjeseci koji će vjerovatno biti iznadprosječno suh.

Bilo koji olujni sistem koji će prolaziti regijom od kraja aprila do maja povećat će rizik od stvaranja jakih grmljavinskih oluja. One će predstavljati rizik od poplava i lokalno snažnih vjetrova – prognoziraju u AccuWeatheru.