21.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    21.2 ° C
    21.2 °
    21.2 °
    90 %
    0.7kmh
    62 %
    sri
    21 °
    čet
    27 °
    pet
    29 °
    sub
    30 °
    ned
    31 °
    Svjetski dan borbe protiv moždanog udara

    Svjetski dan borbe protiv moždanog udara

    Svjetski dan borbe protiv moždanog udara

    Svjetski dan borbe protiv moždanog udara u cijelom svijetu se obilježava 29. oktobra, s ciljem da se javnost upozna sa simptomima ove bolesti, načinu liječenja oboljelih ali i mjerama prevencije.

    Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) obilježavanje ovog datuma je pokrenula 2006.godine.

    Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u dio mozga prekinut ili smanjen, što onemogućava kisik i hranu da stignu do moždanog tkiva. Za samo nekoliko minuta,moždane stanice počinju umirati.

    Moždani udar je hitan medicinski slučaj. Brz tretman je presudan i može smanjiti oštećenje mozga i potencijalne komplikacije.

    Dobra vijest je da se moždani udar može spriječiti i liječiti.Visok krvni pritisak,pušenje i povišeni holesterol su faktori rizika koje pacijenti mogu držati pod kontrolom i tako spriječiti moždani udar.

    Do prije deset godina, rizik za moždani udar je bio jedan od šest, dakle, od šest osoba jedna će dobiti moždani udar. U posljednjih deset godina taj rizik se povećao na jedan od četiri. Znači od četiri osobe jedna će dobiti moždani udar, navode ljekari tuzlanske Klinike za neurologiju, a prenosi BHRT.

    Pušenje, neumjerenost u uživanju masne i slane hrane te alkohola, sve to uz fizičku neaktivnost, uglavnom su poznate i upozoravajuće visokorizične navike, kojih bismo trebali biti svjesni i mijenjati ih u cilju prevencije.

    Hipertenzija dovodi do promjene na krvnim sudovima, bilo da dovodi do pucanja ida krvnog suda i izazoivanaj hemoralgijskog moždanog udara ili vremeneom dovodid do smanjenje arstezljivosti i arteroskleroze koja je većini populacije poznata.

    Na starost, pol, rasu i naslijeđe kao rizikofaktore ne možemo uticati, na stres, ishranu i fizičku aktivnsot najčešće možemo.

    Ljekari poručuju da je bolje da mijenjamo loše navike, prije nego što bolest promijeni nas. Prema statistikama, ali i podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, moždani udar predstavlja jedan od najučestalijih uzroka smrti i invalidnosti. Od njega godišnje obolijeva 15 miliona stanovnika.

    Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara prilika je da se doprinese edukaciji šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simpotoma i brze reakcije prepoznavanja prvih znakoga moždanog udara.

    Svjetski dan borbe protiv moždanog udara u cijelom svijetu se obilježava 29. oktobra, s ciljem da se javnost upozna sa simptomima ove bolesti, načinu liječenja oboljelih ali i mjerama prevencije.

    Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) obilježavanje ovog datuma je pokrenula 2006.godine.

    Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u dio mozga prekinut ili smanjen, što onemogućava kisik i hranu da stignu do moždanog tkiva. Za samo nekoliko minuta,moždane stanice počinju umirati.

    Moždani udar je hitan medicinski slučaj. Brz tretman je presudan i može smanjiti oštećenje mozga i potencijalne komplikacije.

    Dobra vijest je da se moždani udar može spriječiti i liječiti.Visok krvni pritisak,pušenje i povišeni holesterol su faktori rizika koje pacijenti mogu držati pod kontrolom i tako spriječiti moždani udar.

    Do prije deset godina, rizik za moždani udar je bio jedan od šest, dakle, od šest osoba jedna će dobiti moždani udar. U posljednjih deset godina taj rizik se povećao na jedan od četiri. Znači od četiri osobe jedna će dobiti moždani udar, navode ljekari tuzlanske Klinike za neurologiju, a prenosi BHRT.

    Pušenje, neumjerenost u uživanju masne i slane hrane te alkohola, sve to uz fizičku neaktivnost, uglavnom su poznate i upozoravajuće visokorizične navike, kojih bismo trebali biti svjesni i mijenjati ih u cilju prevencije.

    Hipertenzija dovodi do promjene na krvnim sudovima, bilo da dovodi do pucanja ida krvnog suda i izazoivanaj hemoralgijskog moždanog udara ili vremeneom dovodid do smanjenje arstezljivosti i arteroskleroze koja je većini populacije poznata.

    Na starost, pol, rasu i naslijeđe kao rizikofaktore ne možemo uticati, na stres, ishranu i fizičku aktivnsot najčešće možemo.

    Ljekari poručuju da je bolje da mijenjamo loše navike, prije nego što bolest promijeni nas. Prema statistikama, ali i podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, moždani udar predstavlja jedan od najučestalijih uzroka smrti i invalidnosti. Od njega godišnje obolijeva 15 miliona stanovnika.

    Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara prilika je da se doprinese edukaciji šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simpotoma i brze reakcije prepoznavanja prvih znakoga moždanog udara.

    Svjetski dan borbe protiv moždanog udara
    Svjetski dan borbe protiv moždanog udara

    Posljednje objavljeno