Ne stiče se utisak da je procesuiranje krivičnih djela korupcije prioritet pravosuđa u Bosni i Hercegovini, niti da je od posebnog značaja za Visoko sudsko i tužilaško vijeće (VSTV) BiH.

Zaključak je ovo iz izvještaja Transparency Internationala (TI) BiH o monitoringu procesuiranja slučajeva korupcije u Bosni Hercegovini za 2022/2023. godinu.

Transparency International, naime, u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) BiH u sklopu projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva”, sprovode monitoring suđenja u izabranim slučajevima korupcije i organizovanog kriminala pred sudovima u BiH.

Monitoring se odnosi na 35 predmeta koji su prepoznati kao predmeti visoke ili srednje korupcije pred pet sudova i to: Sud BiH, Kantonalni sud u Sarajevu, Općinski sud u Sarajevu, Okružni sud u Banjoj Luci, te Osnovni sud u Banjoj Luci.

Posebno se u analizi izdvajaju dva najzvučnija i u javnosti najprisutnija sudska procesa vođena pred Sudom Bosne i Hercegovine: Slučaj Fadil Novalić i drugi, poznatiji kao “Respiratori” i predmet Zijad Mutap i drugi, kolokvijalno poznatiji kao slučaj “Dženan Memić”.

U fokusu analize TI-a BiH su tri glavna kriterija koja su mjerena tokom monitoringa suđenaj i to efikasnost pravosuđa, integritet pravosuđa i transparentnost pravosuđa.

Kada je u pitanju efikasno vođenje postupka evidentirani su različiti primjeri nepoželjnog ponašanja sudija, stranaka i branilaca, koji su rezultirali odugovlačenje pretresa i niskom produktivnošću.

Ti propusti odnose se na relevantnost/irelevantnost dokaza, odsustvo članova sudskog vijeća, izmjene u sastavu sudskog vijeća, nepristupanje svjedoka svjedočenju, trajanju pretresa, uloge stranaka i branilaca u odugovlačenju postupka, odlaganju glavnog pretresa na duže od 30 dana, te neiskorišteni potencijali predraspravnog/pretpretresnog ročišta.

Kada je riječ o (i)relevatnosti dokaza, u analizi Transparencyja posebno se ističu nepoželjne prakse u predmetima Goran Salihović, Zijad Mutap i drugi, te Asim Sarajlić i drugi.

Kako je navedeno u analizi, u predmetu Goran Salihović zapaženo je da je Sudsko vijeće, odnosno predsjedavajući Vijeća dopuštao izvođenje dokaza, a koji se prema navodima odbrane mogu smatrati irelevantnim, na što je odbrana konstatno ukazivala, a tužilaštvo se nije izjašnjavalo. Također, slično je bilo i u predmetu Zijad Mutap i drugi.

Kada su u pitanju izmjene sudskog vijeća one su bile evidentirane u nekoliko predmeta, a najčešće pred Sudom BiH. Tako je tokom pretresa u predmetu Selmo Cikotić promijenjeno nekoliko članova sudskog vijeća, a u jednom trenutku je pretres odgođen na neodređeno zbog prenzionisanja predsjedavajuće Džemile Begović, umjesto koje je imenovan sudija Mirsad Strika.

Slično se desilo i u predmetu Fadil Novalić i drugi. Nakon penzionisanja predsjedavajuće sudskog vijeća Džemile Begović (22. marta 2023. godine), imenovan je novi predsjedavajući – Branko Perić, a umjesto sutkinje Begović za člana vijeća je imenovan sudija Goran Radević.

Tokom monitoringa je uočeno da je odlazak predsjedavajuće u penziju u ovom predmetu bio iznenadan, jer ni u jednom trenutku nije bio najavljen, te je na posljednjem ročištu kojim je rukovodila predsjedavajuća rečeno da će od narednog ročišta biti zamijenjena zbog penzionisanja.

Bitno je istaknuti da je u slučaju Fadil Novalić i drugi novoimenovani član sudskog vijeća imao period od mjesec za pripremu i upoznavanje sa sadržajem spisa predmeta, koji je do tog trenutka trajao duže od godinu dana, sa dinamikom održavanja suđenja jednom sedmično.

Kada je u pitanju odlaganje glavnog pretresa na period duži od 30 dana, sva četiri zakona o krivičnom postupku koja su na snazi u BiH propisuju da se u slučaju protoka tog perioda, postupak mora pokrenuti iz početka.

Transparency se u svom izvještaju posebno osvrće i na kvalitet optužnica.

Kvalitetne optužnice igraju ključnu ulogu u svim fazama pravosudnog procesa vezanog za krivična djela korupcije. S tim u vezi, prema izvještaju, posebno se ističu optužnice u predmetima Zijad Mutap i drugi, Asim Sarajlić i drugi, Alija Delimustafić i drugi, Fadil Novalić i drugi, Darko Jeremić i drugi te Zora Dujmović. U ovim predmetima naglašene su nepravilnosti koje se odnose na pogrešno navedena krivična djela, navođenje krivičnih djela koja su izbrisana iz zakona, nelogičnosti u opisu krivičnih djela, obuhvatanje optužnicom velikog broja osoba, te ograničenja u pogledu dokaza optužnice.

Kada je u pitanju zakonitost dokaza u izvještaju je posebno istaknut slučaj Asim Sarajlić iu drugi.

Prigovor zakonitosti odnosio se na audiosnimak, koji je bio centralni dokaz u ovom predmetu. Općinski sud u Sarajevu je u prvostepenoj presudu zauzeo stav da se radi o nezakonitom dokazu koji je nastao “apsolutnom povredom člana 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima, uz obrazloženje da je nastao u automobilu koji je bio “tuđi prostor”, a svjedok je snimao međusobni razgovor prisutnih bez njihovog znanja. S obzirom na to da je centralni dokaz proglašen nezakonitim i svi ostali koji su iz njega proistekli proglašeni su nezakonitim.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na neprisranost suda ponovo se spominje slučaj Novalić i drugi, te se podsjeća da je predsjedavajući Sudskog vijeća Branko Perić u ovom predmetu sam tražio izuzeće zbog serije medijskih napada na njega zbog čega je smatrao da će javnost sumnjati u njegovu pristrasnost.

Slučaj “Respiratori” spominje se i u odjeljku koji se odnosi na poštivanje prava optuženih, koja su glavna garancija da se svaka osoba suočena s krivičnim postupko tretira s jednakim poštovanjem, pravičnošću i dostojanstvom.

U ovom predmetu, kako se navodi u izvještaju, zapažen je niz pojava koje se mogu okarakterisati kao nepoštivanje prava optuženih. Tu se prvenstveno misli na uskraćivanje svih dokaza odbrani optuženih, a slično postupanje Tužilaštva BiH zapaženo je i u predmetu Zijad Mutap i drugi.

Kada su u pitanju ostala relevantna zapažanja, u izvještaju je istaknuta pasivnost tužilaštva u žalbenom postupku.

Izdvojili su slučaj suđenja Mirsadu Kukiću, kada Tužilaštvo KS uopće nije odgovorilo na žalbu odbrane protiv presude prvostepenog suda, te stoga nije pozvano ni na sjednicu drugostepenog vijeća kako bi iznijelo svoj odgovor.

U izvještaju je istaknuto da Tužilaštvo BiH u slučajevima Fadil Novalić i drugi, kao i u slučaju Zijad Mutap i drugi, svoje završne riječi uopće nije izvelo na uobičajen način, odnosno tako što će povezati tačke optužbe sa provedenim dokazima i u skladu s tim zatražiti od suda kako da u konkretnom slučaju donese odluku.

“Da se zaključiti da su završne riječi više bile namijenjene za javnost, nego za svoju ulogu u krivičnom postupku”, zaključuje se u izvještaju.

Tokom monitoringa suđenja u slučajevima korupcije najčešći izazovi primjetni su u aspektima efikasnosti, integriteta i transparentnosti.

Kada je riječ o efikasnom vođenju postupaka, najuočljiviji izazovi odnose se na relevantnost dokaza korištenih na suđenjima, izmjene u sastavu sudskih vijeća, nepristupanje svjedoka suđenjima, odugovlačenje trajanja pretresa – usporen intenzitet zakazivanja suđenja.

Kada se govori o integritetu pravosuđa u sudskim postupcima, izazovi su najuočljiviji kod kvaliteta optužnica, kvaliteta izedenih dokaza, zakonitosti dokaza, nepristranost suda, te poštivanje prava optuženih.

Tako se pri analizi kvaliteta optužnica posebno ističu nepravilnosti koje se odnose na pogrešno prepoznata krivična djela, navođenje krivičnih djela koja su izbrisana iz krivičnih zakona, nelogičnosti u opisu inkriminisane radnje.

“Često je primjetno da se sprovode dokazi upitnog kvaliteta, kao i nepripremljenost tužilaštava u prezentaciji dokaza. Također primjetan je nizak nivo pripremanja svjedoka od tužilaštva pri davanju iskaza. Kada je riječ o pravima optuženih, odnosno osiguravanju prava na fer i pošteno suđenje, primjetan je utjecaj medija, odnosno medijskog izvještavanja koje narušava presumpciju nevinosti, pristrasno izvještavanje o suđenjima, kao i postupanje tužilaštva na način da se ne omogući uvid u kompletan spis predmeta, da se vrši pritisak na svjedoke koji svjedoče u korist optuženih i slično.”

Kompletan izvještaj o monitoringu procesuiranja slučajeva korupcije u Bosni i Hercegovini za 2022/23. godinu možete pročitati ovdje.

Ne stiče se utisak da je procesuiranje krivičnih djela korupcije prioritet pravosuđa u Bosni i Hercegovini, niti da je od posebnog značaja za Visoko sudsko i tužilaško vijeće (VSTV) BiH.

Zaključak je ovo iz izvještaja Transparency Internationala (TI) BiH o monitoringu procesuiranja slučajeva korupcije u Bosni Hercegovini za 2022/2023. godinu.

Transparency International, naime, u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) BiH u sklopu projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva”, sprovode monitoring suđenja u izabranim slučajevima korupcije i organizovanog kriminala pred sudovima u BiH.

Monitoring se odnosi na 35 predmeta koji su prepoznati kao predmeti visoke ili srednje korupcije pred pet sudova i to: Sud BiH, Kantonalni sud u Sarajevu, Općinski sud u Sarajevu, Okružni sud u Banjoj Luci, te Osnovni sud u Banjoj Luci.

Posebno se u analizi izdvajaju dva najzvučnija i u javnosti najprisutnija sudska procesa vođena pred Sudom Bosne i Hercegovine: Slučaj Fadil Novalić i drugi, poznatiji kao “Respiratori” i predmet Zijad Mutap i drugi, kolokvijalno poznatiji kao slučaj “Dženan Memić”.

U fokusu analize TI-a BiH su tri glavna kriterija koja su mjerena tokom monitoringa suđenaj i to efikasnost pravosuđa, integritet pravosuđa i transparentnost pravosuđa.

Kada je u pitanju efikasno vođenje postupka evidentirani su različiti primjeri nepoželjnog ponašanja sudija, stranaka i branilaca, koji su rezultirali odugovlačenje pretresa i niskom produktivnošću.

Ti propusti odnose se na relevantnost/irelevantnost dokaza, odsustvo članova sudskog vijeća, izmjene u sastavu sudskog vijeća, nepristupanje svjedoka svjedočenju, trajanju pretresa, uloge stranaka i branilaca u odugovlačenju postupka, odlaganju glavnog pretresa na duže od 30 dana, te neiskorišteni potencijali predraspravnog/pretpretresnog ročišta.

Kada je riječ o (i)relevatnosti dokaza, u analizi Transparencyja posebno se ističu nepoželjne prakse u predmetima Goran Salihović, Zijad Mutap i drugi, te Asim Sarajlić i drugi.

Kako je navedeno u analizi, u predmetu Goran Salihović zapaženo je da je Sudsko vijeće, odnosno predsjedavajući Vijeća dopuštao izvođenje dokaza, a koji se prema navodima odbrane mogu smatrati irelevantnim, na što je odbrana konstatno ukazivala, a tužilaštvo se nije izjašnjavalo. Također, slično je bilo i u predmetu Zijad Mutap i drugi.

Kada su u pitanju izmjene sudskog vijeća one su bile evidentirane u nekoliko predmeta, a najčešće pred Sudom BiH. Tako je tokom pretresa u predmetu Selmo Cikotić promijenjeno nekoliko članova sudskog vijeća, a u jednom trenutku je pretres odgođen na neodređeno zbog prenzionisanja predsjedavajuće Džemile Begović, umjesto koje je imenovan sudija Mirsad Strika.

Slično se desilo i u predmetu Fadil Novalić i drugi. Nakon penzionisanja predsjedavajuće sudskog vijeća Džemile Begović (22. marta 2023. godine), imenovan je novi predsjedavajući – Branko Perić, a umjesto sutkinje Begović za člana vijeća je imenovan sudija Goran Radević.

Tokom monitoringa je uočeno da je odlazak predsjedavajuće u penziju u ovom predmetu bio iznenadan, jer ni u jednom trenutku nije bio najavljen, te je na posljednjem ročištu kojim je rukovodila predsjedavajuća rečeno da će od narednog ročišta biti zamijenjena zbog penzionisanja.

Bitno je istaknuti da je u slučaju Fadil Novalić i drugi novoimenovani član sudskog vijeća imao period od mjesec za pripremu i upoznavanje sa sadržajem spisa predmeta, koji je do tog trenutka trajao duže od godinu dana, sa dinamikom održavanja suđenja jednom sedmično.

Kada je u pitanju odlaganje glavnog pretresa na period duži od 30 dana, sva četiri zakona o krivičnom postupku koja su na snazi u BiH propisuju da se u slučaju protoka tog perioda, postupak mora pokrenuti iz početka.

Transparency se u svom izvještaju posebno osvrće i na kvalitet optužnica.

Kvalitetne optužnice igraju ključnu ulogu u svim fazama pravosudnog procesa vezanog za krivična djela korupcije. S tim u vezi, prema izvještaju, posebno se ističu optužnice u predmetima Zijad Mutap i drugi, Asim Sarajlić i drugi, Alija Delimustafić i drugi, Fadil Novalić i drugi, Darko Jeremić i drugi te Zora Dujmović. U ovim predmetima naglašene su nepravilnosti koje se odnose na pogrešno navedena krivična djela, navođenje krivičnih djela koja su izbrisana iz zakona, nelogičnosti u opisu krivičnih djela, obuhvatanje optužnicom velikog broja osoba, te ograničenja u pogledu dokaza optužnice.

Kada je u pitanju zakonitost dokaza u izvještaju je posebno istaknut slučaj Asim Sarajlić iu drugi.

Prigovor zakonitosti odnosio se na audiosnimak, koji je bio centralni dokaz u ovom predmetu. Općinski sud u Sarajevu je u prvostepenoj presudu zauzeo stav da se radi o nezakonitom dokazu koji je nastao “apsolutnom povredom člana 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima, uz obrazloženje da je nastao u automobilu koji je bio “tuđi prostor”, a svjedok je snimao međusobni razgovor prisutnih bez njihovog znanja. S obzirom na to da je centralni dokaz proglašen nezakonitim i svi ostali koji su iz njega proistekli proglašeni su nezakonitim.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na neprisranost suda ponovo se spominje slučaj Novalić i drugi, te se podsjeća da je predsjedavajući Sudskog vijeća Branko Perić u ovom predmetu sam tražio izuzeće zbog serije medijskih napada na njega zbog čega je smatrao da će javnost sumnjati u njegovu pristrasnost.

Slučaj “Respiratori” spominje se i u odjeljku koji se odnosi na poštivanje prava optuženih, koja su glavna garancija da se svaka osoba suočena s krivičnim postupko tretira s jednakim poštovanjem, pravičnošću i dostojanstvom.

U ovom predmetu, kako se navodi u izvještaju, zapažen je niz pojava koje se mogu okarakterisati kao nepoštivanje prava optuženih. Tu se prvenstveno misli na uskraćivanje svih dokaza odbrani optuženih, a slično postupanje Tužilaštva BiH zapaženo je i u predmetu Zijad Mutap i drugi.

Kada su u pitanju ostala relevantna zapažanja, u izvještaju je istaknuta pasivnost tužilaštva u žalbenom postupku.

Izdvojili su slučaj suđenja Mirsadu Kukiću, kada Tužilaštvo KS uopće nije odgovorilo na žalbu odbrane protiv presude prvostepenog suda, te stoga nije pozvano ni na sjednicu drugostepenog vijeća kako bi iznijelo svoj odgovor.

U izvještaju je istaknuto da Tužilaštvo BiH u slučajevima Fadil Novalić i drugi, kao i u slučaju Zijad Mutap i drugi, svoje završne riječi uopće nije izvelo na uobičajen način, odnosno tako što će povezati tačke optužbe sa provedenim dokazima i u skladu s tim zatražiti od suda kako da u konkretnom slučaju donese odluku.

“Da se zaključiti da su završne riječi više bile namijenjene za javnost, nego za svoju ulogu u krivičnom postupku”, zaključuje se u izvještaju.

Tokom monitoringa suđenja u slučajevima korupcije najčešći izazovi primjetni su u aspektima efikasnosti, integriteta i transparentnosti.

Kada je riječ o efikasnom vođenju postupaka, najuočljiviji izazovi odnose se na relevantnost dokaza korištenih na suđenjima, izmjene u sastavu sudskih vijeća, nepristupanje svjedoka suđenjima, odugovlačenje trajanja pretresa – usporen intenzitet zakazivanja suđenja.

Kada se govori o integritetu pravosuđa u sudskim postupcima, izazovi su najuočljiviji kod kvaliteta optužnica, kvaliteta izedenih dokaza, zakonitosti dokaza, nepristranost suda, te poštivanje prava optuženih.

Tako se pri analizi kvaliteta optužnica posebno ističu nepravilnosti koje se odnose na pogrešno prepoznata krivična djela, navođenje krivičnih djela koja su izbrisana iz krivičnih zakona, nelogičnosti u opisu inkriminisane radnje.

“Često je primjetno da se sprovode dokazi upitnog kvaliteta, kao i nepripremljenost tužilaštava u prezentaciji dokaza. Također primjetan je nizak nivo pripremanja svjedoka od tužilaštva pri davanju iskaza. Kada je riječ o pravima optuženih, odnosno osiguravanju prava na fer i pošteno suđenje, primjetan je utjecaj medija, odnosno medijskog izvještavanja koje narušava presumpciju nevinosti, pristrasno izvještavanje o suđenjima, kao i postupanje tužilaštva na način da se ne omogući uvid u kompletan spis predmeta, da se vrši pritisak na svjedoke koji svjedoče u korist optuženih i slično.”

Kompletan izvještaj o monitoringu procesuiranja slučajeva korupcije u Bosni i Hercegovini za 2022/23. godinu možete pročitati ovdje.