Političari gotovo svih njemačkih stranaka kritiziraju planove američkog predsjednika Donalda Trumpa da istupi iz ugovora o zabrani proizvodnje i korištenja nuklearnih raketa kratkog i srednjeg dometa, potpisanog prije 30-ak godina s tadašnjim SSSR-om, prenosi Deutsche Welle.

“Po tom ugovoru, Rusi i Amerikanci ne smiju posjedovati nuklearne rakete srednjeg dometa. Radi se o raketama dometa između 500 i 5.500 kilometara. To je možda bio najveći uspjeh međunarodne kontrole naoružavanja. Kraj tog ugovora bio bi katastrofa, posebno za Nijemce”, navodi Stuttgarter Zeitung.

List podsjeća kako je svjetski ugovor o klimi poništen, da je atomski ugovor s Iranom također poništen, da je sporazum o razoružanju s Rusijom poništen.

“Predsjednik SAD-a nastavlja tamo gdje je nedavno stao: sljedećim poništavanjem ugovora koji je značajan za međunarodnu sigurnost. Istupanjem iz tog ugovora, enormno je podgrijao opasnost od nove utrke u naoružavanju”, piše Rheinische Post.

Washington cijepa dokument

Prema njihovim komentatorima, “nitko ne sumnja u to da Moskva krši ugovor, ali umjesto da se bori za održanje ugovora, Washington cijepa dokument”.

“To ne vodi ka cilju, osim ako SAD sam neće osigurati nuklearno pojačanje svog arsenala. Izgleda da će se sve upravo tako završiti. Modernizacija nuklearnog arsenala SAD-a je dogovorena, militarizacija svemira je Trumpov san – između ostalog, i da bi se držao korak s Kinom”, piše Neue Osnabruecker Zeitung.

Frankfurter Rundschau smatra da “prijetnjom da će istupiti iz sporazuma Trump cilja na Rusiju, misli na Kinu, a pogađa – Europu”.

LIst dodaje da se u unakrsnoj vatri velikih sila nalaze europski sigurnosni interesi i da su u jeku napada na one koji navodno neće platiti doprinos za NATO i istupanja iz ugovora s Iranom, ojačale sumnje u pouzdanost američkih sigurnosnih jamstava za Europu.

Izraz dubokog nepovjerenja

“Sada, kada Trump ide na konfrontaciju s Rusijom preko glave Europe, te sumnje postaju izvjesnost. To što Washington uopće ne uključuje svoje europske saveznike u jednu tako škakljivu geostratešku odluku, izraz je dubokog nepovjerenja”, piše Frankfurter Rundschau.

Deutsche Welle prenosi i pisanja nekih švicarskih dnevnika koji navode kako je “aneksijom Krima i ratom u istočnoj Ukrajini, Vladimir Putin prešao na krajnje agresivnu vanjsku politiku, ne hajući pri tome za zapadne interese”.

“Rakete srednjeg dometa s nuklearnim bojevim glavama, uperene ka prijestolnicama u susjedstvu, bile bi nastavak eskalacije. No, istupanje SAD-a iz ugovora je riskantno. Ono bi Moskvi omogućilo slobodu u trenutku u kojem SAD još ne raspolažu ekvivalentnim sistemom raketa srednjeg dometa”, pišu švicarske novine.

Političari gotovo svih njemačkih stranaka kritiziraju planove američkog predsjednika Donalda Trumpa da istupi iz ugovora o zabrani proizvodnje i korištenja nuklearnih raketa kratkog i srednjeg dometa, potpisanog prije 30-ak godina s tadašnjim SSSR-om, prenosi Deutsche Welle.

“Po tom ugovoru, Rusi i Amerikanci ne smiju posjedovati nuklearne rakete srednjeg dometa. Radi se o raketama dometa između 500 i 5.500 kilometara. To je možda bio najveći uspjeh međunarodne kontrole naoružavanja. Kraj tog ugovora bio bi katastrofa, posebno za Nijemce”, navodi Stuttgarter Zeitung.

List podsjeća kako je svjetski ugovor o klimi poništen, da je atomski ugovor s Iranom također poništen, da je sporazum o razoružanju s Rusijom poništen.

“Predsjednik SAD-a nastavlja tamo gdje je nedavno stao: sljedećim poništavanjem ugovora koji je značajan za međunarodnu sigurnost. Istupanjem iz tog ugovora, enormno je podgrijao opasnost od nove utrke u naoružavanju”, piše Rheinische Post.

Washington cijepa dokument

Prema njihovim komentatorima, “nitko ne sumnja u to da Moskva krši ugovor, ali umjesto da se bori za održanje ugovora, Washington cijepa dokument”.

“To ne vodi ka cilju, osim ako SAD sam neće osigurati nuklearno pojačanje svog arsenala. Izgleda da će se sve upravo tako završiti. Modernizacija nuklearnog arsenala SAD-a je dogovorena, militarizacija svemira je Trumpov san – između ostalog, i da bi se držao korak s Kinom”, piše Neue Osnabruecker Zeitung.

Frankfurter Rundschau smatra da “prijetnjom da će istupiti iz sporazuma Trump cilja na Rusiju, misli na Kinu, a pogađa – Europu”.

LIst dodaje da se u unakrsnoj vatri velikih sila nalaze europski sigurnosni interesi i da su u jeku napada na one koji navodno neće platiti doprinos za NATO i istupanja iz ugovora s Iranom, ojačale sumnje u pouzdanost američkih sigurnosnih jamstava za Europu.

Izraz dubokog nepovjerenja

“Sada, kada Trump ide na konfrontaciju s Rusijom preko glave Europe, te sumnje postaju izvjesnost. To što Washington uopće ne uključuje svoje europske saveznike u jednu tako škakljivu geostratešku odluku, izraz je dubokog nepovjerenja”, piše Frankfurter Rundschau.

Deutsche Welle prenosi i pisanja nekih švicarskih dnevnika koji navode kako je “aneksijom Krima i ratom u istočnoj Ukrajini, Vladimir Putin prešao na krajnje agresivnu vanjsku politiku, ne hajući pri tome za zapadne interese”.

“Rakete srednjeg dometa s nuklearnim bojevim glavama, uperene ka prijestolnicama u susjedstvu, bile bi nastavak eskalacije. No, istupanje SAD-a iz ugovora je riskantno. Ono bi Moskvi omogućilo slobodu u trenutku u kojem SAD još ne raspolažu ekvivalentnim sistemom raketa srednjeg dometa”, pišu švicarske novine.