Zbog nedostatka domaće radne snage, Hrvatska u posljednje vrijeme bilježi sve veći broj stranih radnika, a po broju izdanih radnih dozvola u prvih šest mjeseci ove godine najbrojniji su oni iz Nepala te odmah iza njih radnici iz BiH.

Prema podacima MUP-a RH, u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je izdano 99.118 dozvola za boravak i rad, od kojih najviše u turizmu i ugostiteljstvu (35.558), graditeljstvu (28.352), industriji (12.416), prometu i vezama (7.090) i trgovini (5.045).

Najveći broj dozvola za boravak i rad do 30. juna ove godine izdan je državljanima Nepala – 19.207, zatim Bosne i Hercegovine – 18.117, Srbije – 15.214, Filipina – 9.286, Indije – 9.060, Sjeverne Makedonije – 7.640 te Kosova, Egipta, Uzbekistana i Bangladeša.

U prošloj godini najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili su oni iz BiH (38.100), Nepala (35.635) i Srbije (27.988), a najviše dozvola za boravak i rad izdano je u oblasti graditeljstva.

Kao posljedica različitih faktora poput inflatornih kretanja, rasta BDP-a i ekonomske aktivnosti koja je generirala snažnu potražnju za radnom snagom, Hrvatska posljednjih godina bilježi stalni rast plaća, a posljedično se očekuje i rast primanja stranih i sezonskih radnika, istakli su ranije za Fenu iz Odjela za tržište rada Hrvatske gospodarske komore.

Napominju da stranim radnicima u korist idu i odredbe novog Zakona o strancima kojim se propisuje da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u Hrvatskoj na usporedivim radnim mjestima.

Zbog nedostatka domaće radne snage, Hrvatska u posljednje vrijeme bilježi sve veći broj stranih radnika, a po broju izdanih radnih dozvola u prvih šest mjeseci ove godine najbrojniji su oni iz Nepala te odmah iza njih radnici iz BiH.

Prema podacima MUP-a RH, u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je izdano 99.118 dozvola za boravak i rad, od kojih najviše u turizmu i ugostiteljstvu (35.558), graditeljstvu (28.352), industriji (12.416), prometu i vezama (7.090) i trgovini (5.045).

Najveći broj dozvola za boravak i rad do 30. juna ove godine izdan je državljanima Nepala – 19.207, zatim Bosne i Hercegovine – 18.117, Srbije – 15.214, Filipina – 9.286, Indije – 9.060, Sjeverne Makedonije – 7.640 te Kosova, Egipta, Uzbekistana i Bangladeša.

U prošloj godini najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili su oni iz BiH (38.100), Nepala (35.635) i Srbije (27.988), a najviše dozvola za boravak i rad izdano je u oblasti graditeljstva.

Kao posljedica različitih faktora poput inflatornih kretanja, rasta BDP-a i ekonomske aktivnosti koja je generirala snažnu potražnju za radnom snagom, Hrvatska posljednjih godina bilježi stalni rast plaća, a posljedično se očekuje i rast primanja stranih i sezonskih radnika, istakli su ranije za Fenu iz Odjela za tržište rada Hrvatske gospodarske komore.

Napominju da stranim radnicima u korist idu i odredbe novog Zakona o strancima kojim se propisuje da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u Hrvatskoj na usporedivim radnim mjestima.