7.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    7.9 ° C
    8.2 °
    7.9 °
    91 %
    0.8kmh
    92 %
    sub
    8 °
    ned
    13 °
    pon
    14 °
    uto
    14 °
    sri
    12 °

    U Sarajevu se otvara Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida

    U Sarajevu se otvara Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida

    Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida od sutra će biti otvoren u Sarajevu.

    U budućnosti, želja je da Muzej preraste u Istraživačko-dokumentacioni centar, javlja Anadolija.

    Muzej obiluje bogatom arhivskom građom i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i istraživanju događaja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

    U njegovom sastavu su arhiv i izložba Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju , kao i prostori koji govore o zločinima protiv čovječnosti, logorima, zločinima počinjenim nad djecom, masovnim grobnicama, genocidu u Srebrenici, te videoizjave i svjedočenja žrtava.

    Omogućene su i projekcije filmova – “Rat u Bosni i Hercegovini”, “Gradovi pod opsadom”, “Njihovim očima (Svjedoci pravde)”, “Kraj nekažnjivosti- Seksualno nasilje pred Tribunalom”, “Zločin pred Tribunalom (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad)”, i “Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom”.

    Sadržaji dostupni na tri jezika

    Svi sadržaji dostupni su za posjetioce na bosanskom, engleskom i turskom jeziku.

    Na ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na području Bosne i Hercegovine, kao i smrtovnica 75-godišnjeg Ševala Tabakovića koji je ubijen u Višegradu 1992. godine.

    Među njima su dimije nane Fate Đuliman koja je kao 81-godišnja starica provela dva mjeseca u logorima Gojevići, Duhre, te školi u Gromiljaku i Kiseljaku. U jednoj od soba je i majica dječaka Samira Delića, kao i majica logoraša koji je prošao stratišta logora Gabela, Silos i Ljubuški, a na kojoj se nalaze potpisi logoraša koji su bili zatočeni u tim logorima.

    Lični predmeti žrtava

    Tu je i komad žice kojom je bio ograđen logor Sušica u Vlasenici, poruke upućivane posredstvom Međunarodnog komiteta crvenog krsta, a među najpotresnijim su lični predmeti pronađeni u masovnim grobnicama – novčanici, lijekovi, olovke, ključevi, zdravstvene knjižice, lične karte, pa čak i dječija cucla.

    U jednoj od soba nalazi se oznaka zloglasnog 10. diverzantskog odreda koji je bio podređen Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, odnosno direktno komandantu Ratku Mladiću.

    Pripadnici ovog odreda su 16. jula 1995. godine na farmi Branjevo i u Domu kulture Pilice za nekoliko sati ubili između 1.000 i 1.500 muškaraca i dječaka nakon pada “zaštićene sigurnosne zone Srebrenica”.

    Pripadnici ovog odreda pravosnažno su osuđeni na više od 100 godina zatvora.

    U Muzeju se nalazi i samica u kojoj su prikazane strahote kroz koje su prolazili logoraši.

    ”Ovaj Muzej će pokušati da pruži sve relevantne informacije i činjenice o genocidu na prostorima bivše Jugoslavije, odnosno zločinu protiv čovječnosti koji se desio na prostoru bivše Jugoslavije”, rekao je Alija Gluhović iz Organizacionog odbora.

    Dodao je kako će svi posjetioci Muzeja ujedno moći da vide i postavku Haškog tribunala.

    Gluhović kaže kako je cilj pomoći i istraživačima zločina protiv čovječnosti i genocida da imaju pristup rijetkim dokumentima.

    Inicijativa entuzijasta

    Naglasio je da se radi o projektu entuzijasta, a ne državnih institucija.

    U Muzeju su izloženi autentični predmeti pronađeni u masovnim grobnicama i logorima, a omogućene su i projekcije filmova Haškog tribunala.

    Novinar, publicista i istraživač Avdo Huseinović, koji raspolaže sa više od 1.000 sati videomaterijala o ratu u BiH, podržao je projekat.

    Huseinović ističe da je BiH preživjela najveću strahotu na kraju 20. vijeka na evropskom tlu “i ne ostaviti jedan tužni spomenar generacijama i svim dobronamjernim ljudima cijelog svijeta bio bi jedan veliki grijeh”.

    Istakao je kako je bitno da se zločini ne zaborave, jer, kako kaže, “zaborav jednog velikog zločina otvara put prema nekom novom”.

    Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković kaže da se u Muzeju gotovo može osjetiti miris masovnih grobnica, “kada vidiš krv, kada možeš dotaći džemper u kojem je osoba strijeljana, ubijena na ulici, u logoru, u kući”.

    “Treba jasno i glasno kazati da ovo nije Muzej Bošnjaka, Muzej Srba, nije Muzej Hrvata. Ovo je Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992- 1995 za BiH”, kaže Mešković.

    Ističe kako svaki posjetilac koji vidi samicu izloženu u Muzeju “može u roku minute proći svu neizvjesnost, muku, patnju, torturu kroz koju su prolazili logoraši. Može se u jednom danu proći kroz sudbinu, čitavu istoriju BiH u najtežim trenucima, a to su trenuci 1992-1995. godine”, navodi Mešković.

    Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida od sutra će biti otvoren u Sarajevu.

    U budućnosti, želja je da Muzej preraste u Istraživačko-dokumentacioni centar, javlja Anadolija.

    Muzej obiluje bogatom arhivskom građom i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i istraživanju događaja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

    U njegovom sastavu su arhiv i izložba Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju , kao i prostori koji govore o zločinima protiv čovječnosti, logorima, zločinima počinjenim nad djecom, masovnim grobnicama, genocidu u Srebrenici, te videoizjave i svjedočenja žrtava.

    Omogućene su i projekcije filmova – “Rat u Bosni i Hercegovini”, “Gradovi pod opsadom”, “Njihovim očima (Svjedoci pravde)”, “Kraj nekažnjivosti- Seksualno nasilje pred Tribunalom”, “Zločin pred Tribunalom (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad)”, i “Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom”.

    Sadržaji dostupni na tri jezika

    Svi sadržaji dostupni su za posjetioce na bosanskom, engleskom i turskom jeziku.

    Na ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na području Bosne i Hercegovine, kao i smrtovnica 75-godišnjeg Ševala Tabakovića koji je ubijen u Višegradu 1992. godine.

    Među njima su dimije nane Fate Đuliman koja je kao 81-godišnja starica provela dva mjeseca u logorima Gojevići, Duhre, te školi u Gromiljaku i Kiseljaku. U jednoj od soba je i majica dječaka Samira Delića, kao i majica logoraša koji je prošao stratišta logora Gabela, Silos i Ljubuški, a na kojoj se nalaze potpisi logoraša koji su bili zatočeni u tim logorima.

    Lični predmeti žrtava

    Tu je i komad žice kojom je bio ograđen logor Sušica u Vlasenici, poruke upućivane posredstvom Međunarodnog komiteta crvenog krsta, a među najpotresnijim su lični predmeti pronađeni u masovnim grobnicama – novčanici, lijekovi, olovke, ključevi, zdravstvene knjižice, lične karte, pa čak i dječija cucla.

    U jednoj od soba nalazi se oznaka zloglasnog 10. diverzantskog odreda koji je bio podređen Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, odnosno direktno komandantu Ratku Mladiću.

    Pripadnici ovog odreda su 16. jula 1995. godine na farmi Branjevo i u Domu kulture Pilice za nekoliko sati ubili između 1.000 i 1.500 muškaraca i dječaka nakon pada “zaštićene sigurnosne zone Srebrenica”.

    Pripadnici ovog odreda pravosnažno su osuđeni na više od 100 godina zatvora.

    U Muzeju se nalazi i samica u kojoj su prikazane strahote kroz koje su prolazili logoraši.

    ”Ovaj Muzej će pokušati da pruži sve relevantne informacije i činjenice o genocidu na prostorima bivše Jugoslavije, odnosno zločinu protiv čovječnosti koji se desio na prostoru bivše Jugoslavije”, rekao je Alija Gluhović iz Organizacionog odbora.

    Dodao je kako će svi posjetioci Muzeja ujedno moći da vide i postavku Haškog tribunala.

    Gluhović kaže kako je cilj pomoći i istraživačima zločina protiv čovječnosti i genocida da imaju pristup rijetkim dokumentima.

    Inicijativa entuzijasta

    Naglasio je da se radi o projektu entuzijasta, a ne državnih institucija.

    U Muzeju su izloženi autentični predmeti pronađeni u masovnim grobnicama i logorima, a omogućene su i projekcije filmova Haškog tribunala.

    Novinar, publicista i istraživač Avdo Huseinović, koji raspolaže sa više od 1.000 sati videomaterijala o ratu u BiH, podržao je projekat.

    Huseinović ističe da je BiH preživjela najveću strahotu na kraju 20. vijeka na evropskom tlu “i ne ostaviti jedan tužni spomenar generacijama i svim dobronamjernim ljudima cijelog svijeta bio bi jedan veliki grijeh”.

    Istakao je kako je bitno da se zločini ne zaborave, jer, kako kaže, “zaborav jednog velikog zločina otvara put prema nekom novom”.

    Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković kaže da se u Muzeju gotovo može osjetiti miris masovnih grobnica, “kada vidiš krv, kada možeš dotaći džemper u kojem je osoba strijeljana, ubijena na ulici, u logoru, u kući”.

    “Treba jasno i glasno kazati da ovo nije Muzej Bošnjaka, Muzej Srba, nije Muzej Hrvata. Ovo je Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992- 1995 za BiH”, kaže Mešković.

    Ističe kako svaki posjetilac koji vidi samicu izloženu u Muzeju “može u roku minute proći svu neizvjesnost, muku, patnju, torturu kroz koju su prolazili logoraši. Može se u jednom danu proći kroz sudbinu, čitavu istoriju BiH u najtežim trenucima, a to su trenuci 1992-1995. godine”, navodi Mešković.

    Posljednje objavljeno