U Zenici je danas u organizaciji Foruma građana održana manifestacija obilježavanja 830. godišnjice potpisivanja Povelje Kulina bana.
Manifestaciji u Zenici prisustvovali su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić, gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović te mnogobrojni gosti iz javnog i političkog života i građani.
Organizatori su s članovima Predsjedništva, premijerom Zeničko-dobojskog kantona i Fuadom Kasumovićem, gradonačelnikom Zenice, obišli i otkrili originalnu repliku Ploče Velikog sudije Gradješe i repliku Povelje Kulina bana.
Nakon toga uslijedila je programska svečanost.
Historijski značaj Povelje
Na današnji dan 1189. godine, prije 830 godina, Kulin ban je sklopio ugovor (Povelja Kulina bana) kojim se Dubrovčanima daje sloboda trgovanja u Bosni bez ikakvih ograničenja i nameta. Ugovor je jedan od najstarijih sačuvanih dokumenata u regionu i to je prvi zvanični sačuvani dokument bosanskih vladara.
Povelja je napisana 29. avgusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument nego i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslavenskih naroda i država.
Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.
Značaj Povelja Kulina Bana ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. S prvog aspekta može se reći da je Kulinova povelja “rodni list” bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz okolnih zemalja.
Važne činjenice
Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica “(banь) bosьnьski” (ban bosanski).
Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose sa Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i sa drugim državama.
Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.
Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji.Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima.
BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje, ali ga je Rusija odbila jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.
Ipak, nakon podnesene inicijative sa bosanske strane Ruska strana je pristala da privremeno Bosni i Hercegovini isporuči Povelju. Nije jasno kada će se to dogoditi, ali velika je mogućnost da uskoro simbol bosanskohercegovačke državnost stigne u predjele gdje je i napisan.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
