Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa Kantonalnom bolnicom Zenica će u četvrtak, 29.09.2022. godine sa početkom u 11 sati u holu Shopping centra Zenica u Zenici obilježiti Svjetski dan srca pod motom “Čuvajte Vaše srce – Volite Vaše srce”.

Uz info štand prisutnima će se mjeriti krvni pritisak, holesterol i trigliceridi (lipidni status), te nivo šećera u krvi.

Magistrica nutricionizma Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Maja Jonjić-Trifković će prisutnima raditi analizu sastava tjelesne mase, te u skladu sa nalazom dati preporuke i savjete za postizanje optimalne tjelesne težine kao važnog faktora u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Odnose najviše života – čak 18,6 miliona godišnje! Može biti uzrokovan kombinacijom socio-ekonomskih, bihevioralnih i okolišnih faktora rizika, uključujući visok krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, dijabetes, zagađenje zraka, gojaznost, upotrebu duhana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola i stres.

Zdrava ishrana je ključna za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti i faktora rizika, kao što su dijabetes i gojaznost. Svakodnevno konzumiranje raznovrsne svježe i cjelovite hrane može vam pomoći da dobijete prave količine esencijalnih nutrijenata kako biste smanjili rizik od KVB-a i pomogli vam da živite zdraviji i aktivniji život. Zdrava ishrana je posebno važna za malu djecu, jer podržava njihov razvoj i postavlja standard koji će slijediti kasnije u životu.

Ali zdrava prehrana nije uvijek u potpunosti na pojedincu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, gotovo svaka četvrta osoba širom svijeta nema pristup sigurnoj, hranjivoj i dovoljnoj hrani. Ljudi su pod snažnim utjecajem njihovog društvenog okruženja i ekonomskih okolnosti, a za mnoge je zdrava prehrana jednostavno nedostupna. Široka dostupnost prerađene i ultraprerađene hrane, urbanizacija i promjena načina života također su doprinijeli nezdravoj promjeni načina ishrane, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa Kantonalnom bolnicom Zenica će u četvrtak, 29.09.2022. godine sa početkom u 11 sati u holu Shopping centra Zenica u Zenici obilježiti Svjetski dan srca pod motom “Čuvajte Vaše srce – Volite Vaše srce”.

Uz info štand prisutnima će se mjeriti krvni pritisak, holesterol i trigliceridi (lipidni status), te nivo šećera u krvi.

Magistrica nutricionizma Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Maja Jonjić-Trifković će prisutnima raditi analizu sastava tjelesne mase, te u skladu sa nalazom dati preporuke i savjete za postizanje optimalne tjelesne težine kao važnog faktora u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Odnose najviše života – čak 18,6 miliona godišnje! Može biti uzrokovan kombinacijom socio-ekonomskih, bihevioralnih i okolišnih faktora rizika, uključujući visok krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, dijabetes, zagađenje zraka, gojaznost, upotrebu duhana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola i stres.

Zdrava ishrana je ključna za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti i faktora rizika, kao što su dijabetes i gojaznost. Svakodnevno konzumiranje raznovrsne svježe i cjelovite hrane može vam pomoći da dobijete prave količine esencijalnih nutrijenata kako biste smanjili rizik od KVB-a i pomogli vam da živite zdraviji i aktivniji život. Zdrava ishrana je posebno važna za malu djecu, jer podržava njihov razvoj i postavlja standard koji će slijediti kasnije u životu.

Ali zdrava prehrana nije uvijek u potpunosti na pojedincu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, gotovo svaka četvrta osoba širom svijeta nema pristup sigurnoj, hranjivoj i dovoljnoj hrani. Ljudi su pod snažnim utjecajem njihovog društvenog okruženja i ekonomskih okolnosti, a za mnoge je zdrava prehrana jednostavno nedostupna. Široka dostupnost prerađene i ultraprerađene hrane, urbanizacija i promjena načina života također su doprinijeli nezdravoj promjeni načina ishrane, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.