Dok se ljeto polako bliži kraju priča o potrebi ukidanja neradne nedjelje u FBiH ponovo postaje sve glasnija. Uglavnom dolazi iz političke opozicije u većem bh. entitetu. Sam resorni federalni ministar Amir Hasičević radnicima, međutim, poručuje da će neradna nedjelja ostati na snazi odnosno da je ova Vlada FBiH neće ukinuti.
U svemu tome, kako otkriva Fokus, nezapaženo je prošlo to da se Ustavni sud FBiH na jednoj od posljednjih sjednica bavio ovom problematikom.
Zahtjev firme iz Sarajeva
Konkretno, donio je rješenje odlučujući po zahtjevu firme Modanostra d.o.o. Sarajevo za utvrđivanje ustavnosti člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH. Ovaj član Zakona predviđa zabranu rada nedjeljom za maloprodajne objekte, uz određene izuzetke (benzinske pumpe, apoteke itd.), a stupio je na snagu dana 15.11.2024. godine.
Navedena firma tvrdila je u svom zahtjevu su ovim članom Zakona povrijeđena prava i slobode koje garantuju Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao što su pravo na slobodu tržišta i poduzetništva, pravo na imovinu i mirno uživanje dobara, te se istom povrjeđuje i načelo jednakosti jer se stvara tržišna neravnopravnost, obzirom da firme iz Republike Srpske ne posluju pod istim uslovima.
Šta je traženo od Ustavnog suda FBiH
Stoga je podnosilac zahtjeva tražio od Ustavnog suda Federacije da privremeno obustavi primjenu osporene odredbe Zakona do konačne odluke Suda, te da utvrdi da ista nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Bosne i Hercegovine.
Međutim, Ustavni sud FBiH je, držeći se slova zakona i Ustava FBiH odbio zahtjev firme Modanostra Sarajevo, budući da je odredbama člana IV.C.3.10.(2) Ustava FBiH propisana nadležnost Ustavnog suda Federacije, te krug lica ovlaštenih za pokretanje postupka pred tim sudom.
Ko može zatražiti postupak o neradnoj nedjelji
Shodno navedenoj ustavnoj odredbi, propisano je da se pred Ustavnim sudom Federacije postupak može pokrenuti samo zahtjevom ovlaštenih podnosilaca, a to su predsjednik Federacije, potpredsjednik Federacije, premijer, zamjenik premijera, jedna trećina članova bilo kojeg doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ili jedna trećina poslanika zakonodavnog organa kantona, premijer ili kanton.
“Prema navedenim ustavnim odredbama, u ovom konkretnom slučaju podnosilac zahtjeva nije lice ovlašteno za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije. Pored toga, Ustavni sud Federacije nije nadležan da utvrđuje usklađenost propisa sa Ustavom Bosne i Hercegovine”, zaključio je Ustavni sud FBiH ne ulazeći u meritum.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
