Na današnjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ Bosne i Hercegovine rečeno je da se uveliko radi na izradi novog zakona o VSTS-u.

Na sjednici su iznesene i određene informacije o sastanku radne grupe za pripremu nacrta zakona o VSTS-u BiH i planiranje dinamike rada, te rečeno da će, vjerovatno, biti razmatrana tri prijedloga, od kojih je prijedlog radne grupe VSTS-a najbolja opcija.

Sana Čengić iz Odjeljenja za pravna pitanja rekla je da su primili finalnu analizu sa preporukama spoljnog eksperta, sudije Marina Mrčele i da će na sastanku zakazanom za narednu sedmicu biti dogovarani detalji.

Prema toj analizi, predlaže se da se u zakon ugrade pravila koja bi onemogućila uzastopni izbor članova VSTS-a iz istih pravosudnih institicija, da se poveća broj članova, da se izuzme iz sastava VSTS-a član kojeg imenuje izvršna vlast i da se sastav dopuni redovnim profesorima sa javnih univerziteta.

“Tu je i preporuka da se mandat članova VSTS-a produži na pet godina i da se propišu smetnje za izbor člana VSTS-a”, rekla je Čengićeva.

Odjeljenje za pravna pitanja VSTS-a, nakon urađene analize o stanju u pravosudnim insitucijama na predmetima nasilja u porodici, navelo je da sudovi i tužilaštva u Bosni i Hercegovini nemaju jedinstvenu bazu podataka, kao i da ne postoji institucionalna saradnja, niti specijalizacija sudija i tužilaca za rad na ovim predmetima.

Iz ovog odjeljenja su na sjednici VSTS-a rekli da se dobijeni podaci znatno razlikuju u entitetima, a da neke podatke koje su dobili ne mogu smatrati relevantnim jer su ih dobijali po zahtjevu u konkretnom predmetu, a ne po njihovom izvještaju iz sistema provjere predmeta.

“Evidencija nije jedinstvena, ona se ne vodi na isti način, sudovi različito tumače ta djela”, naveli su iz Odjeljenja za pravna pitanja.

U analizi su objasnili da nigdje ne postoji specijalizacija sudija i tužilaca za rad na takvim predmetima i da zbog toga postupanja mogu biti znatno drugačija.

VSTS je usvojio prijedloge ovog odjeljenja da se napravi jedinstven unos za sve pravosudne institucije kako bi statistika koju dobiju bila tačna i lako pretraživa.

“Neophodno je podsjetiti predsjednike sudova na obavezu da se angažuju samo sudije koje su prošle specijalističku obuku i koje bi radile na ovim predmetima”, naveli su u obrazloženju zahtjeva za dodatnu specijalizaciju.

Predsjednik VSTS-a BiH Halil Lagumdžija rekao je novinarima u pauzi sjednice da će se VSTS u narednom periodu aktivnije uključiti u analiziranje i rješavanje problema sporog i blagog procesuiranja napada na povratnike u Bosni i Hercegovini.

“Bez namjere da se miješam u rad, smatram da su ti slučajevi morali biti riješeni”, naveo je Lagumdžija.

On je najavio da će to pitanje definitivno staviti na dnevni red i da će tražiti dodatne informacije od tužilaštava u čijoj nadležnosti se to desilo i vidjeti šta VSTS po tom pitanju konkretno može uraditi.

Lagumdžija je objasnio da je održao sastanke sa predstavnicima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i da je iskazao nezadovoljstvo radom pravosudnih institucija na takvim slučajevima.

Na današnjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ Bosne i Hercegovine rečeno je da se uveliko radi na izradi novog zakona o VSTS-u.

Na sjednici su iznesene i određene informacije o sastanku radne grupe za pripremu nacrta zakona o VSTS-u BiH i planiranje dinamike rada, te rečeno da će, vjerovatno, biti razmatrana tri prijedloga, od kojih je prijedlog radne grupe VSTS-a najbolja opcija.

Sana Čengić iz Odjeljenja za pravna pitanja rekla je da su primili finalnu analizu sa preporukama spoljnog eksperta, sudije Marina Mrčele i da će na sastanku zakazanom za narednu sedmicu biti dogovarani detalji.

Prema toj analizi, predlaže se da se u zakon ugrade pravila koja bi onemogućila uzastopni izbor članova VSTS-a iz istih pravosudnih institicija, da se poveća broj članova, da se izuzme iz sastava VSTS-a član kojeg imenuje izvršna vlast i da se sastav dopuni redovnim profesorima sa javnih univerziteta.

“Tu je i preporuka da se mandat članova VSTS-a produži na pet godina i da se propišu smetnje za izbor člana VSTS-a”, rekla je Čengićeva.

Odjeljenje za pravna pitanja VSTS-a, nakon urađene analize o stanju u pravosudnim insitucijama na predmetima nasilja u porodici, navelo je da sudovi i tužilaštva u Bosni i Hercegovini nemaju jedinstvenu bazu podataka, kao i da ne postoji institucionalna saradnja, niti specijalizacija sudija i tužilaca za rad na ovim predmetima.

Iz ovog odjeljenja su na sjednici VSTS-a rekli da se dobijeni podaci znatno razlikuju u entitetima, a da neke podatke koje su dobili ne mogu smatrati relevantnim jer su ih dobijali po zahtjevu u konkretnom predmetu, a ne po njihovom izvještaju iz sistema provjere predmeta.

“Evidencija nije jedinstvena, ona se ne vodi na isti način, sudovi različito tumače ta djela”, naveli su iz Odjeljenja za pravna pitanja.

U analizi su objasnili da nigdje ne postoji specijalizacija sudija i tužilaca za rad na takvim predmetima i da zbog toga postupanja mogu biti znatno drugačija.

VSTS je usvojio prijedloge ovog odjeljenja da se napravi jedinstven unos za sve pravosudne institucije kako bi statistika koju dobiju bila tačna i lako pretraživa.

“Neophodno je podsjetiti predsjednike sudova na obavezu da se angažuju samo sudije koje su prošle specijalističku obuku i koje bi radile na ovim predmetima”, naveli su u obrazloženju zahtjeva za dodatnu specijalizaciju.

Predsjednik VSTS-a BiH Halil Lagumdžija rekao je novinarima u pauzi sjednice da će se VSTS u narednom periodu aktivnije uključiti u analiziranje i rješavanje problema sporog i blagog procesuiranja napada na povratnike u Bosni i Hercegovini.

“Bez namjere da se miješam u rad, smatram da su ti slučajevi morali biti riješeni”, naveo je Lagumdžija.

On je najavio da će to pitanje definitivno staviti na dnevni red i da će tražiti dodatne informacije od tužilaštava u čijoj nadležnosti se to desilo i vidjeti šta VSTS po tom pitanju konkretno može uraditi.

Lagumdžija je objasnio da je održao sastanke sa predstavnicima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i da je iskazao nezadovoljstvo radom pravosudnih institucija na takvim slučajevima.