Veći dio svijeta će se do 2100. godine suočiti s ekstremnom vrućinom, navodi se u najnovijem naučnom istraživanju, prenosi Anadolu Agency (AA).
Procjene pokazuju da će tropski i suptropski krajevi, uključujući indijski potkontinent, velike dijelove Arapskog poluostrva i podsaharsku Afriku, do kraja ovog stoljeća bilježiti opasno visoke temperature većinu dana u godini, navodi se u članku objavljenom u časopisu Communications Earth and Environment u četvrtak.
– To će se vjerovatno dogoditi čak i ako nekako budemo uspješni u ograničavanju globalnog zagrijavanja na dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa – upozoravaju naučnici.
Navodi se da će regije srednje geografske širine, u najmanju ruku, iskusiti intenzivne toplotne talase svake godine.
U američkom gradu Chicagu, na primjer, istraživači predviđaju 16 puta opasnije toplotne talase do kraja stoljeća.
– Ekstremna vrućina doprinosi hroničnim bolestima i povezana je s redovnim gubicima rada na otvorenom… te ima potencijal da ugrozi nastanjivost velikih dijelova Zemljine površine ako se ne smanje emisije stakleničkih plinova – navodi se u članku.
Najizloženiji ozbiljnim zdravstvenim problemima uzrokovane ekstremnom vrućinom su starije osobe, siromašni i radnici na otvorenom, dodaje se.
Veći dio svijeta će se do 2100. godine suočiti s ekstremnom vrućinom, navodi se u najnovijem naučnom istraživanju, prenosi Anadolu Agency (AA).
Procjene pokazuju da će tropski i suptropski krajevi, uključujući indijski potkontinent, velike dijelove Arapskog poluostrva i podsaharsku Afriku, do kraja ovog stoljeća bilježiti opasno visoke temperature većinu dana u godini, navodi se u članku objavljenom u časopisu Communications Earth and Environment u četvrtak.
– To će se vjerovatno dogoditi čak i ako nekako budemo uspješni u ograničavanju globalnog zagrijavanja na dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa – upozoravaju naučnici.
Navodi se da će regije srednje geografske širine, u najmanju ruku, iskusiti intenzivne toplotne talase svake godine.
U američkom gradu Chicagu, na primjer, istraživači predviđaju 16 puta opasnije toplotne talase do kraja stoljeća.
– Ekstremna vrućina doprinosi hroničnim bolestima i povezana je s redovnim gubicima rada na otvorenom… te ima potencijal da ugrozi nastanjivost velikih dijelova Zemljine površine ako se ne smanje emisije stakleničkih plinova – navodi se u članku.
Najizloženiji ozbiljnim zdravstvenim problemima uzrokovane ekstremnom vrućinom su starije osobe, siromašni i radnici na otvorenom, dodaje se.
