Zemljište u naseljima u blizini Željezare Zenica i dalje je zagađeno unatoč prekidu integralne proizvodnje. Posljedice višedecenijskog zagađenja ostale su u zemljištu.
Istraživanje Eko foruma Zenica i Federalnog agropedološkog zavoda pokazalo je da su teški metali i dalje prisutni, iako je kod nekih zabilježen pad koncentracija. Koliko je zemljište još zagađeno i može li se prirodnim putem pomoći njegovoj obnovi?
Tetovo je jedno od naselja koje je desetljećima živjelo uz industrijska postrojenja Željezare Zenica. Dim, prašina i zagađen zrak bili su dio svakodnevice. Danas je slika drugačija, piše BHRT.
„Sve je zavisilo je li vjetar puhno sa juga ili sa sjevera. Mi smo sad u situaciji da smo prodisali, da smo progledali. Opet kažem, žao mi je radnika i mi, koji smo borci protiv aerozagađenja, nismo ničim utjecali da se ovo integralna proizvodnja završi i da ljudi ostanu bez posla. To je puno veća politika.”, kaže Amer Alić, predsjednik MZ Tetovo
Za razliku od promjene u zraku, koja je, po tvrdnjama mještana, već primjetna, zemljištu će trebati mnogo više vremena.
U Tetovu, Gradišću i Peharama prije tri mjeseca uzeto je 11 uzoraka sa deset mikrolokacija. Rezultati su upoređeni s ranijim istraživanjima kada je proizvodnja čelika bila intenzivna. Z agađenje je i dalje alarmantno, ali ima tendenciju opadanja.
„Ono što je ključni preokret, u odnosu na ranije godine, je pad koncentracije i promjene u strukturi zagađenja”, pojašnjava Sanja Mlađenović- Stević, suradnica na projektu EcoTrace – Eko forum Zenica
„Prema elaboratu iz 2010. godine, a i danas, ustanovljena je veća koncentracija olova, kadmija i cinka, uz povišenu za duplo koncentraciju hroma, nikla i mangana”, govori Irena Jonjić, Federalni agropedološki zavod
Dvije lokacije zbog visokih koncentracija bit će predmet dodatnih analiza.
„Oba uzorka i nakon približno 16 godina pokazuju istovremeno prekoračenje graničnih vrijednosti za veći broj metala, odnosno teških metala i ovdje je potrebno prioritetno provesti detaljniju procjenu rizika”, rekao je Daut Bajramović, lider projekta „EcoTrace”
Na ovoj lokaciji pozitivna vijest, zabilježen je primjer fitoremedijacije – jednostavno rečeno, djetelina je pomogla u smanjenju koncentracije štetnih materija u zemljištu.
“Ta parcela je pokazala da djetelina, odnosno lucerka, daje dobre rezultate u smislu dekontaminacije zagađenih tla. Jer to je pokazalo da, ko ima namjeru da hoće da na neki način kultiviše, odnosno da onečisti svoje zemljište, ima mogućnost da posije tu djetelinu.”, napominje Alić.
Ovo je, međutim, jedno od rješenja koje mještani mogu sami. Ipak, za smanjenje koncentracije potrebni su vrijeme, kontrola i ponovljena mjerenja, uključivanje i grada i kantona. A do tada, za one koji obrađuju bašte, ključno je pitanje – šta saditi i šta koristiti za ishranu?
Rezultati ovog istraživanja zato nisu samo upozorenje, već i osnova za naredne korake.
