Vidimlić: Sve manje ljudi se bavi poljoprivredom (AUDIO)

Objavljeno prije 6 dana

Selma Vidimlić, direktorica Javnog preduzeća ‘Tržnica’ Zenica, gošća je naše emisije ‘Odlučne i uspješne’. U mjesecu februaru tema projekta Ženska strana života je ‘žena na selu’.

Vidimlić je majka dvoje djece, magistrica ekonomskih nauka i direktorica JP Tržnica Zenica. Rođena je u Zenici, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju, ali i istureni odjel Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Kroz život je radila u bankama na području Zenice, a zadnje dvije godine radi kao direktorica zeničke Tržnice.

Svog djetinjstva se sjeća kao lijepog perioda posvećenog školovanju i igri.

“Bilo je lijepo i bezbrižno. Voljela sam školu i dobro sam učila, zbog čega nisam imala briga. Voljela sam biti u školi i igrati se napolju lastike, reketa i drugih igara. Vjerujem da je bilo odrastanje isto kao u nekom manjem ili većem gradu”, izjavila je Vidimić.

Položaj žene na selu je:

Pogledajte rezultate

Loading ... Loading ...

“Sve manje ljudi se bavi poljoprivredom”

Dodaje da su se Zeničani u to vrijeme mnogo više bavili poljoprivredom.

“U zgradi Tržnice je nekad bilo teško pronaći prodajni prostor, a danas ta zgrada djeluje poluprazna”, pojašnjava Vidimlić.

U Tržnicu je došla prije dvije godine nakon angažmana u bankarskom sektoru gdje se tražilo, kako kaže, puno više fizičkog angažmana. Ovakav način rada bolje podnose mlađe osobe. Međutim, posao na ‘Tržnici’ je zahtjevan, jer je više društven i zahtijeva mišljenje o odnosima i prema prodavačima i kupcima.

“Naši zakupci su mahom ljudi koji su u lošijoj finansijskoj situaciji i morate biti socijalno osjetljivi s takvim ljudima. Mislim na zakupce na pijaci s rabljenom robom, jer imaju problema i tu morate pokazati senzibilnost i razumijevanje i pružiti im i više od toga”.

Vidimlić ističe da ovakva sredina, koja je ugrožena, može funkcionisati samo uz dovitljivost i osjećanje šta je dobro za preduzeće, zakupce i zadnje kupce.

Promjenom zakonske regulative manji je i broj zakupaca na zeničkoj ‘Tržnici’, jer su morali biti registrovani kao trgovci pojedinci ili poljoprivrednici koji su registrovali svoja gazdinstva. Zbog toga je održan i štrajk. Dio zakupaca je odustao od rada zbog nemogućnosti plaćanja troškova i zakonskih regulativa koje su zahtijevale da zakupac ima i minimalno osnovnu školu.

“Zakupci i proizvođači imaju težak život”

Sa zakupcima svakodnevno komunicira, a poseban težak život imaju oni koji imaju svoja poljoprivrdna polja i proizvode.

“Oni koji direktno proizvode i prodaju na našoj pijaci imaju poprilično težak život. Njihov dana počinje u 5 ujutro odlaskom na njivu i dolaskom na tržnicu. Zbog svega toga zaslužuju veću podršku javnosti”, dodaje Vidimlić.

Oko 70 posto zakupaca na pijaci su preproddavači, a samo 30 posto onih koji prodaju svoje proizvode.

“Cijene proizvoda u poređenju s njihovim trudom su manje nego što trebaju biti, jer se mnogo ulaže u proizvodnju jednog domaćeg proizvoda”, kaže Vidimlić i ističe ističe da je rad s ljudima na tržnici drugačiji nego s ljudima u banci, obzirom na to da postoji različit način komunikacije, ali da su ljudi ljudi, te da je namjera ista.

Zakupci na zelenoj pijaci prodaju proizvode na dnevnoj osnovi plaćanjem dnevne zakupnine tezge. Za razliku od njih, butici plaćaju poslovne prostore na mjesečnoj bazi.

U zgradi Tržnice danas je oko 20 zakupaca, dok je ranijih godina bilo i preko 60 poslovnih subjekata.

“Prije 2018. godine je bilo poprilično živo na našim pijacama, ali zbog izmjene zakona i propisa broj prodavača na pijacama je smanjen. Omladine je veoma malo. Na pijaci rade ljudi koji imaju preko 20 godina radnog staža i teško se odlučuju uključiti djecu u posao. Mlađi vjerovatno prepoznaju da zarada nije tolika koliko se truda uloži”, izjavila je naša sagovornica.

Građani najviše mogu pomoći zakupcima koji vrijedno rade kupovinom njihovih proizvoda. Gradska uprava ne finansira JP “Tržnica” Zenica koje je samostalno i uspijeva održavati svoje finansiranje na osnovu prihoda i zarada od zakupa prostora.

Najveći problem u radu Tržnici je vremenska prognoza, od koje zavisi poslovanje preduzeća, ali i zakupaca. Jedan od problema su i nelegalni prodavači, međutim, njihov broj je manji nego što je nekada bio.

O statusu žena u društvu

“Do sada u mom radu nije bilo neugodnih situacija jer sam žena i slično, ali generalno u BiH i širem okruženju položaj žena nije zadovoljavajući. Ulažu mnogo truda, angažmana i ljubavi u poslove koji se manje cijene. Svaka žena ulaže dosta truda u vođenje porodice i naglasila bih da je to vjerovatno puno više nego što ulažu muškarci. Kod nas je uloga žene marginalizirana i društvenog očekivanja. Možda će to vrijeme promijeniti, ali ženi zaista, posebno na ruralnim područjima, nije lako”, pojasnila je naša sagovornica.

Ističe da je društvo formiralo očekivanja od žena i muškaraca i da je društvo to koje predstavlja najveći problem kritikovanjem drugog i drugačijeg, pa i žene zbog čega je potrebno mijenjati sliku društva i očekivanja.

Njen najveći pokretač tokom života i izgradnje bila je lična ambicija. Ističe da žene ne moraju biti angažovane u društvu, ako to ne žele.

“U svom djetinjstvu nisam imala ‘oklop’ kojeg imaju mnoge žene u našem društvu. Moji roditelji me nisu učili koji je posao za žene, a koji ne. Kasnije sam imala pokretač koji je bila moja lična ambicija. Žene same biraju ulogu i to je činjenica, a ako je nešto što su same izabrale, to je uredu. Ne trebamo se voditi time da žene moraju biti angažovane i imati karijeru. Ako one to ne žele, to je uredu. Ja nikoga ne osuđujem i sve što je urađeno dobrim namjerama za mene je ispravno”, dodaje Vidimlić.

Na kraju razgovora je kazala da je neznanje najveći neprijatelj, ne samo žena već svih osoba, a što se najviše ogleda u odnosu prema zdravlju.

“Činjenica je da postoji uređeno mišljenje kod žena da su zdravstveni pregledi skupi ili nemaju informaciju da su određeni pregledi besplatni. Mnogo obaveza stavljaju ispred svog zdravlja i onda ne idu često na te preglede. Postoji i dio žena koje su nemarne, kao i muškarci. Odnos prema zdravlju im je na 4. ili 5. mjestu i tu nema neke razlike između žena i muškaraca”, zaključila je Vidimlić.