13.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    13.3 ° C
    13.3 °
    13.3 °
    94 %
    1.9kmh
    86 %
    sub
    22 °
    ned
    21 °
    pon
    20 °
    uto
    18 °
    sri
    17 °

    Višemilionski gubici i dugovanja rudnika u Federaciji

    Višemilionski gubici i dugovanja rudnika u Federaciji

    Problemi rudara u Federaciji su višestruki. Blokada računa sedam rudnika, koju je naložila Poreska uprava Federacije, prvi je znak za uzbunu. Vlast mora hitno pronaći izlaz za rudnike u Federaciji, jer im, zbog višemilionskih gubitaka i dugovanja, prijeti stečaj. Nekoliko hiljada radnih mjesta u tim rudnicima je ugroženo.

    U stručnoj analizi Elektropivrede BiH o stanju u rudnicima u Federaciji stoji da je u svim hitno što brže prestrukturiranje, jer su, kako je navedeno, ekonomski neodrživi. Rudnici tonu u višemilionskim gubicima, a rudari uglavnom rade u nehumanim uslovima i sa zastarjelom opremom.

    Najteže je u onom najvećem u Federaciji – u Rudniku Kreka. Ukupan gubitak i dugovanja prema državi su 263 miliona maraka, a samo u prošloj godini Kreka je poslovala sa 27 miliona maraka gubitka. Zbog toga joj ozbiljno prijeti stečaj.

    “Teško naslijeđe Kreke je jedno od najsloženijih pitanja uopšte u privredi BiH. Mi očekujemo i razumijevanje i banaka i dobavljača i organa koji su nadležni za ubiranje poreza i doprinosa. Svaka druga varijanta bi značila stajanje Kreke i potpuni krah energetike na području TK-a”, kazao je Bajazit Jašarević, direktor Elektropivrede BiH.

    Edin Delić, s Rudarskog fakulteta u Tuzli, upozorava kako se može očekivati da se svakog trenutka dođe u poziciju da zbog tehničkih ili geoloških uslova bude prekinuta eksploatacija na bilo kojem pogonu u Kreki.

    «Naglo izvlačenje tepiha ispod nogu Rudniku Kreka značit će destrukciju ekonomskog sistema na području kantonu», kaže on.

    Skoro identična situacija je i u ostalim rudnicima u Federaciji. Rudnik Zenica je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 125 miliona maraka, dok je gubitak samo u prošloj godini iznosio 22,5 miliona maraka. Rudnik Kakanj također je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 114 miliona maraka, a gubitak u prošlo godini je iznosio 21 milion maraka. Ukupni gubici i obaveze Rudnika Đurđevik prema državi su 35 miliona maraka, dok je samo u prošloj godini ovaj rudnik imao gubitak od 7 miliona maraka. Ukupan gubitak i obaveze prema državi Rudnika Breza su 102 miliona maraka, a u prošloj godini ovaj rudnik je poslovao s gubitkom od 20,7 miliona maraka.

    Svi rudnici imaju nisku produktivnost u odnosu na veliki broj zaposlenih, posebno u administraciji, gdje radi znatno više radnika nego u proizvodnji.

    «Mi smo iscrpljivali rudnike posljednjih decenija, od rata do danas. Rudnici su bili i socijalni amortizer za rješavanje pitanja koja nisu bila rudnička. Bili su na neki način prostor za namirivanje kojekavih političkih ili drugih sličnih interesa», tvrdi Delić.

    Ukoliko se hitno stanje u rudnicima ne promijeni, mogli bi biti dovedeni u pitanje veliki energetski projekti bez čije izgradnje nema ni sigurnog plasmana rude. Ako se uzme u obzir da cijena struje na tržištu konstantno pada, te da su projektovane cijene električne energije novih energetskih projekata dva puta veće od tržišne, rudnike ne čeka svijetla budućnost.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Problemi rudara u Federaciji su višestruki. Blokada računa sedam rudnika, koju je naložila Poreska uprava Federacije, prvi je znak za uzbunu. Vlast mora hitno pronaći izlaz za rudnike u Federaciji, jer im, zbog višemilionskih gubitaka i dugovanja, prijeti stečaj. Nekoliko hiljada radnih mjesta u tim rudnicima je ugroženo.

    U stručnoj analizi Elektropivrede BiH o stanju u rudnicima u Federaciji stoji da je u svim hitno što brže prestrukturiranje, jer su, kako je navedeno, ekonomski neodrživi. Rudnici tonu u višemilionskim gubicima, a rudari uglavnom rade u nehumanim uslovima i sa zastarjelom opremom.

    Najteže je u onom najvećem u Federaciji – u Rudniku Kreka. Ukupan gubitak i dugovanja prema državi su 263 miliona maraka, a samo u prošloj godini Kreka je poslovala sa 27 miliona maraka gubitka. Zbog toga joj ozbiljno prijeti stečaj.

    “Teško naslijeđe Kreke je jedno od najsloženijih pitanja uopšte u privredi BiH. Mi očekujemo i razumijevanje i banaka i dobavljača i organa koji su nadležni za ubiranje poreza i doprinosa. Svaka druga varijanta bi značila stajanje Kreke i potpuni krah energetike na području TK-a”, kazao je Bajazit Jašarević, direktor Elektropivrede BiH.

    Edin Delić, s Rudarskog fakulteta u Tuzli, upozorava kako se može očekivati da se svakog trenutka dođe u poziciju da zbog tehničkih ili geoloških uslova bude prekinuta eksploatacija na bilo kojem pogonu u Kreki.

    «Naglo izvlačenje tepiha ispod nogu Rudniku Kreka značit će destrukciju ekonomskog sistema na području kantonu», kaže on.

    Skoro identična situacija je i u ostalim rudnicima u Federaciji. Rudnik Zenica je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 125 miliona maraka, dok je gubitak samo u prošloj godini iznosio 22,5 miliona maraka. Rudnik Kakanj također je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 114 miliona maraka, a gubitak u prošlo godini je iznosio 21 milion maraka. Ukupni gubici i obaveze Rudnika Đurđevik prema državi su 35 miliona maraka, dok je samo u prošloj godini ovaj rudnik imao gubitak od 7 miliona maraka. Ukupan gubitak i obaveze prema državi Rudnika Breza su 102 miliona maraka, a u prošloj godini ovaj rudnik je poslovao s gubitkom od 20,7 miliona maraka.

    Svi rudnici imaju nisku produktivnost u odnosu na veliki broj zaposlenih, posebno u administraciji, gdje radi znatno više radnika nego u proizvodnji.

    «Mi smo iscrpljivali rudnike posljednjih decenija, od rata do danas. Rudnici su bili i socijalni amortizer za rješavanje pitanja koja nisu bila rudnička. Bili su na neki način prostor za namirivanje kojekavih političkih ili drugih sličnih interesa», tvrdi Delić.

    Ukoliko se hitno stanje u rudnicima ne promijeni, mogli bi biti dovedeni u pitanje veliki energetski projekti bez čije izgradnje nema ni sigurnog plasmana rude. Ako se uzme u obzir da cijena struje na tržištu konstantno pada, te da su projektovane cijene električne energije novih energetskih projekata dva puta veće od tržišne, rudnike ne čeka svijetla budućnost.

    Posljednje objavljeno