15 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Vještak: Dobit Fikreta Hodžića na respiratorima oko četiri posto, ja ovo ne bih radio za manje od 30 (VIDEO)

    Vještak: Dobit Fikreta Hodžića na respiratorima oko četiri posto, ja ovo ne bih radio za manje od 30 (VIDEO)

    Fikret Hodžić
    Foto: Klix

    Saslušanjem jednog svjedoka i jednog vještaka po pozivu odbrane optuženog Fikreta Hodžića, danas je u Sudu Bosne i Hercegovine nastavljeno suđenje u predmetu “Respiratori”. 

    Enes Smajić, viši inspektor u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), svjedočio je o aktivnostima koje je kao ovlaštena službena osoba poduzimao u istrazi ovog predmeta.

    Konkretno, govorio je o provjerama koje je SIPA po nalogu Tužilaštva provodila u vezi sa stanjem blagajne firme FH Srebrena malina i razjašnjenju osnova isplate 100.000 KM sa računa firme za potrebe blagajne.

    Smajić je, odgovarajući na pitanja Hodžićeve braniteljice Mirne Avdibegović, kazao da je postojala određena dokumentacija, ali da je nedostajala odluka o blagajničkom maksimumu, iako je postojala najava Fikreta Hodžića banci da će za potrebe blagajne podići 100.000 KM i dostaviti tu odluku.

    – Pošto nije bilo odluke o blagajničkom maksimumu, mi smo izvršili provjere na adresi firme u Srebrenici. Došli smo na lice mjesta da utvrdimo da li postoji u knjigovodstvu ta odluka – kazao je svjedok.

    Dodao je da je Hodžić prilikom davanja izjave naveo da se spomenuti novac nalazi u sjedištu firme u Srebrenici. Novac, tačnije 87.000 KM pronađeno je u metalnoj kasi i bio je u apoenima od 100 i 200 KM. Provjerom u banci utvrđeno je da je taj novac isplaćen upravo u tim apoenima.

    Kazao je i da im je dobrovoljno stavljeno na uvid sve što su tražili, kao i da oni nisu tada izuzeli novac i da mu nije poznato šta se dalje dešavalo s novcem.

    Avdibegović: Novac prebačen jer su “curili podaci iz istrage”

    Na upit braniteljice nije se mogao sjetiti da je rečeno da će novac biti prebačen u poslovnicu u Ilijašu jer su, kako je navela Avdibegović, “curili podaci iz istrage”.

    Naveo je da je čuo kasnije da su ta sredstva nađena u poslovnici Srebrene maline u Ilijašu.

    Tužilac Mirza Hukeljić tokom ispitivanja ovog svjedoka insinuirao je da svjedok nije imao usmenu naredbu tužioca da ide u Srebrenicu, već da je trebao izvršiti provjere u poslovnicama firme u Vogošći i Ilijašu, ali je to svjedok negirao, navodeći da o svemu postoje službene zabilješke.

    Sa Hodžićem je, kako je naveo, kontaktirao nakon što je dobio saglasnost tužioca, koji mu je u telefonskom razgovoru kazao da ništa nije sporno da razgovaraju s njim kao ovlaštenom osobom u firmi, te ponovio da o tome svemu postoje službene zabilješke.

    Na pitanje tužioca da li je on rekao Hodžiću da novac može odnijeti u Ilijaš, kazao je da mu on to nije rekao, kao ni bilo ko drugi od ovlaštenih službenika.

    Drugi današnji svjedok, vještak finansijske struke Radivoje Ikonić po naredbi Suda BiH, a na zahtjev odbrane Fikreta Hodžića, trebao je utvrditi iznos koji je Srebrena malina utrošila za nabavku respiratora iz Kine, utvrditi dobit koju je Srebrena malina ostvarila u tom poslu, utvrditi kretanje novca, kao i kredibilitet firme Srebrena malina u ekonomskom smislu.

    Ikonić je danas kazao da je prilikom izrade nalaza dobio ogroman broj dokumenata iz spisa, na osnovu kojih je sačinio nalaz i mišljenje.

    On je u svom nalazu naveo da je nabavna vrijednost sa svim ostalim direktnim troškovima među kojima su troškovi obrade, prijevoza, špedicije, ležarine na aerodromu i ostalim iznosila nešto više od 9 miliona i 325.000 maraka.

    Dobit Srebrene maline nakon isplate svih tih troškova, kako je naveo, bila je 6,6 posto. Kako je naveo, on u svom nalazu nije tretirao ugovornu obavezu Srebrene maline prema firmi BTL Medical Montenegro od 150.000 eura, s obzirom na to da taj račun nije plaćen.

    – Kada bi se uključio i taj trošak, dobit bi bila oko četiri posto – kazao je svjedok, što je, kako je dalje naveo, “izuzetno malo”.

    – Ja ovakav posao ne bih radio za manje od 30 posto – kazao je.

    Na upit advokatice Avdibegović da li je moguće izvršiti plaćanje u inostranstvu direktno, svjedok je kazao kako se u Kini ne može platiti direktno i da se uvijek mora ići preko korespodentne banke, te da je to u ovom slučaju bila banka u Beču.

    Svjedok je dalje naveo da je prilikom analiziranja dokumentacije naišao na dokumente, odnosno odgovor na zahtjev SIPA-e za provjeru firme iz Kine od koje su nabavljeni respiratori, a u kojima je navedeno kako “firma nije sporna ni sa kakvog aspekta, da je uredno registrovana, bavi se tom djelatnošću, da se nije bavila pranjem novca u konkretnom slučaju, te da je sve urađeno u skladu s propisima”.

    Kada je u pitanju poslovanje Srebrene maline, svjedok je kazao da je na bazi završnih računa dao tabelu iz koje se, kako je kazao, vidi da, iako se ne radi o velikim iznosima, oni su iskazivali postepeni stalni rast prihoda firme Srebrena malina, te da su imali tendenciju rasta.

    Na upit braniteljice može li firma nekad tokom godine biti u minusu, a da na kraju posluje pozitivno, odgovorio je potvrdno, kazavši da se to može dogoditi tri ili četiri puta u toku godine i da se upravo zbog toga sve i svodi na kraju godine.

    Upitan da li je moguće utvrditi kredibilitet firme za nabavku respiratora s aspekta ekonomske struke, vještak je kazao da se nije time ni bavio jer, kako je obrazložio, “ako su oni nabavljeni i posao završen, šta vrijedi da se to sada radi retroaktivno”.

    Odbrana je svjedoka pitala i za avansno plaćanje respiratora, na što je on kazao da “u vrijeme pandemije nijedna država nije htjela dati nijednu medicinsku stvar bez avansnog plaćanja”.

    – Odgovorno tvrdim da nijedna firma nije htjela isporučiti ništa bez avansnog plaćanja – kazao je, te dodao da je to bio najbrži i najsigurniji način, kao i da je predračun sasvim uobičajen kada je u pitanju avansno plaćanje.

    Kada je u pitanju podizanje 100.000 KM za potrebe blagajne, on je kazao da analizirajući dokumentaciju nije mogao da nađe vezu između tih 100.000 i nabavke respiratora.

    Našao je da je retroaktivno urađena odluka o blagajničkom maksimumu, a na pitanje optuženog Hodžića da li je ranije imao priliku vidjeti da firme retroaktivno dostavljaju odluku o blagajničkom maksimumu, kazao je da njemu u tome nema ništa sporno.

    Na pitanje tužioca Mirze Hukeljića zna li zbog čega je ta odluka dostavljena retroaktivno, svjedok je kazao da ne zna. Kazao je i da ne zna je li ona dostavljena banci.

    Tužilac Hukeljić pitao je vještaka da li je prilikom izrade nalaza i mišljenja uzimao u obzir zapisnik o inspekcijskom nadzoru firme FH Srebrena malina, na što je svjedok kazao da je imao uvid u zapisnik, ali da za njegovo izjašnjenje on nije bio relevantan jer, kako je ponovo naveo, “podignutih 100.000 KM u konkretnom slučaju nije imalo veze s nabavkom respiratora”.

    Varnice u sudnici

    Tužilac je pitao zašto u pratećoj dokumentaciji nisu profaktura i faktura, na što je vještak kazao da su to vrlo bitni dokumenti, da nisu uvršteni, ali da su na nekoliko mjesta navedeni u nalazu.

    Na upit tužioca iz čega izvodi zaključak da podignutih 100.000 KM nema veze s nabavkom respiratora, vještak je kazao: “Evo ja ne znam, a vi mi objasnite ako ima. Podiže 100.000 za plaćanje nabavke maline. Možda sam ja ograničen, ali ja tu ne vidim nikakve veze. Ne mogu knjigovodstveno povezati 100.000 KM sa 10,5 miliona za nabavku respiratora”.

    Današnje unakrsno ispitivanje svjedoka nije prošlo bez varnica, nakon što je tužilac Hukeljić insistirao na pojedinim pitanjima, na koja je svjedok reagirao burno, a u par navrata se umiješao i predsjednik Sudskog vijeća Branko Perić, koji nije dozvolio određena pitanja tužiocu Hukeljiću, nazvavši ih nerelevantnim.

    Svjedoku je u par navrata objasnio da ne mora “širiti priču”, te mu je objasnio da tužilac u unakrsnom ispitivanju ima pravo postavljati sugestivna i neka svjedoku možda neugodna pitanja, te mu poručio da ih “izdrži”.

    Hukeljić je u jednom trenutku sudiju pitao “da li će dozvoliti ijedno pitanje koje ide u korist tvrdnji tužilaštva”.

    Reagirala je i Senka Nožica, advokatica optužene dopremijerke Jelke Milićević, koja je kazala kako joj je “muka od načina na koji se vodi ovo suđenje”.

    – Ne vidim zbog čega ovolika doza agresivnosti u ovoj sudnici – kazala je ona, te pozvala na više profesionalnosti.

    Kazala je i kako “mediji zanemaruju presumpciju nevisnosti i razapinju optužene zato što tužilac na ovakav način vodi ovaj postupak”.

    Za sljedeće ročište planirano je svjedočenje Gorana Petrovića, advokata firme BTL Medical Montenegro, a nakon toga odbrana Hodžića planira putem videolinka saslušati i Sanju Lekić.

    Obrazlažući Sudskom vijeću zbog čega su bitni ovi svjedoci, Avdibegović je pojasnila da je Sanja Lekić bila svjedok Tužilaštva koje je odustalo od nje, te je kazala da je “svjedok Tužilaštva Kristijan Marić iznosio neistine koje ona mora pobiti”.

    U nastavku pogledajte dio svjedočenja današnjih svjedoka koje je odabrao i medijima dostavio Sud Bosne i hercegovine.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Fikret Hodžić
    Foto: Klix

    Saslušanjem jednog svjedoka i jednog vještaka po pozivu odbrane optuženog Fikreta Hodžića, danas je u Sudu Bosne i Hercegovine nastavljeno suđenje u predmetu “Respiratori”. 

    Enes Smajić, viši inspektor u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), svjedočio je o aktivnostima koje je kao ovlaštena službena osoba poduzimao u istrazi ovog predmeta.

    - Reklama -

    Konkretno, govorio je o provjerama koje je SIPA po nalogu Tužilaštva provodila u vezi sa stanjem blagajne firme FH Srebrena malina i razjašnjenju osnova isplate 100.000 KM sa računa firme za potrebe blagajne.

    - Reklama -

    Smajić je, odgovarajući na pitanja Hodžićeve braniteljice Mirne Avdibegović, kazao da je postojala određena dokumentacija, ali da je nedostajala odluka o blagajničkom maksimumu, iako je postojala najava Fikreta Hodžića banci da će za potrebe blagajne podići 100.000 KM i dostaviti tu odluku.

    - Reklama -

    – Pošto nije bilo odluke o blagajničkom maksimumu, mi smo izvršili provjere na adresi firme u Srebrenici. Došli smo na lice mjesta da utvrdimo da li postoji u knjigovodstvu ta odluka – kazao je svjedok.

    Dodao je da je Hodžić prilikom davanja izjave naveo da se spomenuti novac nalazi u sjedištu firme u Srebrenici. Novac, tačnije 87.000 KM pronađeno je u metalnoj kasi i bio je u apoenima od 100 i 200 KM. Provjerom u banci utvrđeno je da je taj novac isplaćen upravo u tim apoenima.

    Kazao je i da im je dobrovoljno stavljeno na uvid sve što su tražili, kao i da oni nisu tada izuzeli novac i da mu nije poznato šta se dalje dešavalo s novcem.

    Avdibegović: Novac prebačen jer su “curili podaci iz istrage”

    Na upit braniteljice nije se mogao sjetiti da je rečeno da će novac biti prebačen u poslovnicu u Ilijašu jer su, kako je navela Avdibegović, “curili podaci iz istrage”.

    Naveo je da je čuo kasnije da su ta sredstva nađena u poslovnici Srebrene maline u Ilijašu.

    Tužilac Mirza Hukeljić tokom ispitivanja ovog svjedoka insinuirao je da svjedok nije imao usmenu naredbu tužioca da ide u Srebrenicu, već da je trebao izvršiti provjere u poslovnicama firme u Vogošći i Ilijašu, ali je to svjedok negirao, navodeći da o svemu postoje službene zabilješke.

    Sa Hodžićem je, kako je naveo, kontaktirao nakon što je dobio saglasnost tužioca, koji mu je u telefonskom razgovoru kazao da ništa nije sporno da razgovaraju s njim kao ovlaštenom osobom u firmi, te ponovio da o tome svemu postoje službene zabilješke.

    Na pitanje tužioca da li je on rekao Hodžiću da novac može odnijeti u Ilijaš, kazao je da mu on to nije rekao, kao ni bilo ko drugi od ovlaštenih službenika.

    Drugi današnji svjedok, vještak finansijske struke Radivoje Ikonić po naredbi Suda BiH, a na zahtjev odbrane Fikreta Hodžića, trebao je utvrditi iznos koji je Srebrena malina utrošila za nabavku respiratora iz Kine, utvrditi dobit koju je Srebrena malina ostvarila u tom poslu, utvrditi kretanje novca, kao i kredibilitet firme Srebrena malina u ekonomskom smislu.

    Ikonić je danas kazao da je prilikom izrade nalaza dobio ogroman broj dokumenata iz spisa, na osnovu kojih je sačinio nalaz i mišljenje.

    On je u svom nalazu naveo da je nabavna vrijednost sa svim ostalim direktnim troškovima među kojima su troškovi obrade, prijevoza, špedicije, ležarine na aerodromu i ostalim iznosila nešto više od 9 miliona i 325.000 maraka.

    Dobit Srebrene maline nakon isplate svih tih troškova, kako je naveo, bila je 6,6 posto. Kako je naveo, on u svom nalazu nije tretirao ugovornu obavezu Srebrene maline prema firmi BTL Medical Montenegro od 150.000 eura, s obzirom na to da taj račun nije plaćen.

    – Kada bi se uključio i taj trošak, dobit bi bila oko četiri posto – kazao je svjedok, što je, kako je dalje naveo, “izuzetno malo”.

    – Ja ovakav posao ne bih radio za manje od 30 posto – kazao je.

    Na upit advokatice Avdibegović da li je moguće izvršiti plaćanje u inostranstvu direktno, svjedok je kazao kako se u Kini ne može platiti direktno i da se uvijek mora ići preko korespodentne banke, te da je to u ovom slučaju bila banka u Beču.

    Svjedok je dalje naveo da je prilikom analiziranja dokumentacije naišao na dokumente, odnosno odgovor na zahtjev SIPA-e za provjeru firme iz Kine od koje su nabavljeni respiratori, a u kojima je navedeno kako “firma nije sporna ni sa kakvog aspekta, da je uredno registrovana, bavi se tom djelatnošću, da se nije bavila pranjem novca u konkretnom slučaju, te da je sve urađeno u skladu s propisima”.

    Kada je u pitanju poslovanje Srebrene maline, svjedok je kazao da je na bazi završnih računa dao tabelu iz koje se, kako je kazao, vidi da, iako se ne radi o velikim iznosima, oni su iskazivali postepeni stalni rast prihoda firme Srebrena malina, te da su imali tendenciju rasta.

    Na upit braniteljice može li firma nekad tokom godine biti u minusu, a da na kraju posluje pozitivno, odgovorio je potvrdno, kazavši da se to može dogoditi tri ili četiri puta u toku godine i da se upravo zbog toga sve i svodi na kraju godine.

    Upitan da li je moguće utvrditi kredibilitet firme za nabavku respiratora s aspekta ekonomske struke, vještak je kazao da se nije time ni bavio jer, kako je obrazložio, “ako su oni nabavljeni i posao završen, šta vrijedi da se to sada radi retroaktivno”.

    Odbrana je svjedoka pitala i za avansno plaćanje respiratora, na što je on kazao da “u vrijeme pandemije nijedna država nije htjela dati nijednu medicinsku stvar bez avansnog plaćanja”.

    – Odgovorno tvrdim da nijedna firma nije htjela isporučiti ništa bez avansnog plaćanja – kazao je, te dodao da je to bio najbrži i najsigurniji način, kao i da je predračun sasvim uobičajen kada je u pitanju avansno plaćanje.

    Kada je u pitanju podizanje 100.000 KM za potrebe blagajne, on je kazao da analizirajući dokumentaciju nije mogao da nađe vezu između tih 100.000 i nabavke respiratora.

    Našao je da je retroaktivno urađena odluka o blagajničkom maksimumu, a na pitanje optuženog Hodžića da li je ranije imao priliku vidjeti da firme retroaktivno dostavljaju odluku o blagajničkom maksimumu, kazao je da njemu u tome nema ništa sporno.

    Na pitanje tužioca Mirze Hukeljića zna li zbog čega je ta odluka dostavljena retroaktivno, svjedok je kazao da ne zna. Kazao je i da ne zna je li ona dostavljena banci.

    Tužilac Hukeljić pitao je vještaka da li je prilikom izrade nalaza i mišljenja uzimao u obzir zapisnik o inspekcijskom nadzoru firme FH Srebrena malina, na što je svjedok kazao da je imao uvid u zapisnik, ali da za njegovo izjašnjenje on nije bio relevantan jer, kako je ponovo naveo, “podignutih 100.000 KM u konkretnom slučaju nije imalo veze s nabavkom respiratora”.

    Varnice u sudnici

    Tužilac je pitao zašto u pratećoj dokumentaciji nisu profaktura i faktura, na što je vještak kazao da su to vrlo bitni dokumenti, da nisu uvršteni, ali da su na nekoliko mjesta navedeni u nalazu.

    Na upit tužioca iz čega izvodi zaključak da podignutih 100.000 KM nema veze s nabavkom respiratora, vještak je kazao: “Evo ja ne znam, a vi mi objasnite ako ima. Podiže 100.000 za plaćanje nabavke maline. Možda sam ja ograničen, ali ja tu ne vidim nikakve veze. Ne mogu knjigovodstveno povezati 100.000 KM sa 10,5 miliona za nabavku respiratora”.

    Današnje unakrsno ispitivanje svjedoka nije prošlo bez varnica, nakon što je tužilac Hukeljić insistirao na pojedinim pitanjima, na koja je svjedok reagirao burno, a u par navrata se umiješao i predsjednik Sudskog vijeća Branko Perić, koji nije dozvolio određena pitanja tužiocu Hukeljiću, nazvavši ih nerelevantnim.

    Svjedoku je u par navrata objasnio da ne mora “širiti priču”, te mu je objasnio da tužilac u unakrsnom ispitivanju ima pravo postavljati sugestivna i neka svjedoku možda neugodna pitanja, te mu poručio da ih “izdrži”.

    Hukeljić je u jednom trenutku sudiju pitao “da li će dozvoliti ijedno pitanje koje ide u korist tvrdnji tužilaštva”.

    Reagirala je i Senka Nožica, advokatica optužene dopremijerke Jelke Milićević, koja je kazala kako joj je “muka od načina na koji se vodi ovo suđenje”.

    – Ne vidim zbog čega ovolika doza agresivnosti u ovoj sudnici – kazala je ona, te pozvala na više profesionalnosti.

    Kazala je i kako “mediji zanemaruju presumpciju nevisnosti i razapinju optužene zato što tužilac na ovakav način vodi ovaj postupak”.

    Za sljedeće ročište planirano je svjedočenje Gorana Petrovića, advokata firme BTL Medical Montenegro, a nakon toga odbrana Hodžića planira putem videolinka saslušati i Sanju Lekić.

    Obrazlažući Sudskom vijeću zbog čega su bitni ovi svjedoci, Avdibegović je pojasnila da je Sanja Lekić bila svjedok Tužilaštva koje je odustalo od nje, te je kazala da je “svjedok Tužilaštva Kristijan Marić iznosio neistine koje ona mora pobiti”.

    U nastavku pogledajte dio svjedočenja današnjih svjedoka koje je odabrao i medijima dostavio Sud Bosne i hercegovine.

    Zenica
    broken clouds
    15 ° C
    15 °
    15 °
    55 %
    5.9kmh
    53 %
    čet
    15 °
    pet
    21 °
    sub
    23 °
    ned
    23 °
    pon
    23 °