Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kaže da zvanični podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju da je u godini, kako kažu, najvećih reformi u Federaciji BiH tržište rada ostalo stabilno, a zaposlenost je zabilježila rast.

Time se, kako dodaju, odbacuju tvrdnje o navodnim “desetinama hiljada otkaza” u ovoj godini zbog povećanja minimalne plate na 1.000 KM i uvođenja neradne nedjelje trgovinama.

Zvanični podaci pokazuju da je na dan 31. oktobra 2025. godine u Federaciji BiH bilo 547.197 zaposlenih, što je 6.219 više nego u augustu, mjesecu s najmanje zaposlenih ove godine.

“Ovaj oporavak rezultat je kombinovanih efekata povećanja minimalne plaće na 1.000 KM i smanjenja doprinosa, mjerama Vlade koje su istovremeno podržale radnike i olakšale troškove poslodavcima. Podaci potvrđuju i kumulativni višegodišnji rast zaposlenosti, jer je u oktobru 2025. godine bilo 7.486 više zaposlenih nego u oktobru 2022. godine, odnosno 7.820 više nego u aprilu 2023. godine. Time se u potpunosti demantuju tvrdnje da su reforme dovele do pada tržišta rada, jer broj zaposlenih ostaje na stabilnoj uzlaznoj putanji”, navode iz Vlade FBiH.

Kažu i da je pad zaposlenosti početkom godine dio redovnog sezonskog ciklusa koji se ponavlja iz godine u godinu, a zbog isteka ugovora, završetka sezonskih angažmana i privremenog usporavanja ekonomskih aktivnosti.

“Podaci pokazuju da je pad zaposlenih između novembra i januara 2022/23. godine iznosio 4.552 radnika, zatim 2023/24.godine bio je 3.987 radnika, te 2024/25. godine 5.237 radnika. Slični obrasci javljaju se u obrazovanju, gdje se bilježe značajnija odjavljivanja radnika tokom ljeta i ponovna prijavljivanja u septembru, a što ukazuje na zloupotrebe ugovora na određeno, te je i to jedan od razloga zbog kojeg su izmjene Zakona o radu nužne. Suprotno tvrdnjama da ‘nema pomoći realnom sektoru’, u periodu januar–septembar 2025. godine pravo na podršku kroz Vladinu uredbu ostvarilo je 106.466 korisnika, a 527.856 radnika bilo je obuhvaćeno programom očuvanja radnih mjesta”, navodi se u saopćenju Vlade FBiH.

Do sada je isplaćeno 65,6 miliona KM pomoći, pri čemu se broj korisnika smanjivao iz mjeseca u mjesec, što, kako kažu, potvrđuje stabilizaciju tržišta rada.

Ističu da su se povećanje minimalne plate i smanjenje doprinosa pokazali kao dvostruki stimulans, radnicima je osiguran rast životnog standarda, a poslodavcima smanjeni troškovi rada.

“U periodu august–oktobar broj zaposlenih ponovo raste, čime se potvrđuje da se najavljeni talas otpuštanja nije desio. Ukupan rast zaposlenosti od 528 novih radnih mjesta u godini intenzivnih reformi pokazuje da je tržište rada otporno, da su reforme izvedene bez negativnih posljedica, te da mjere Vlade Federacije BiH ispunjavaju svoj cilj-očuvanje radnih mjesta i stabilnost privrede. Sve to potvrđuje da je tržište rada u Federaciji BiH uspjelo ostati stabilno uprkos snažnim fiskalnim i strukturalnim promjenama”, poručuju iz Vlade FBiH.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kaže da zvanični podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju da je u godini, kako kažu, najvećih reformi u Federaciji BiH tržište rada ostalo stabilno, a zaposlenost je zabilježila rast.

Time se, kako dodaju, odbacuju tvrdnje o navodnim “desetinama hiljada otkaza” u ovoj godini zbog povećanja minimalne plate na 1.000 KM i uvođenja neradne nedjelje trgovinama.

Zvanični podaci pokazuju da je na dan 31. oktobra 2025. godine u Federaciji BiH bilo 547.197 zaposlenih, što je 6.219 više nego u augustu, mjesecu s najmanje zaposlenih ove godine.

“Ovaj oporavak rezultat je kombinovanih efekata povećanja minimalne plaće na 1.000 KM i smanjenja doprinosa, mjerama Vlade koje su istovremeno podržale radnike i olakšale troškove poslodavcima. Podaci potvrđuju i kumulativni višegodišnji rast zaposlenosti, jer je u oktobru 2025. godine bilo 7.486 više zaposlenih nego u oktobru 2022. godine, odnosno 7.820 više nego u aprilu 2023. godine. Time se u potpunosti demantuju tvrdnje da su reforme dovele do pada tržišta rada, jer broj zaposlenih ostaje na stabilnoj uzlaznoj putanji”, navode iz Vlade FBiH.

Kažu i da je pad zaposlenosti početkom godine dio redovnog sezonskog ciklusa koji se ponavlja iz godine u godinu, a zbog isteka ugovora, završetka sezonskih angažmana i privremenog usporavanja ekonomskih aktivnosti.

“Podaci pokazuju da je pad zaposlenih između novembra i januara 2022/23. godine iznosio 4.552 radnika, zatim 2023/24.godine bio je 3.987 radnika, te 2024/25. godine 5.237 radnika. Slični obrasci javljaju se u obrazovanju, gdje se bilježe značajnija odjavljivanja radnika tokom ljeta i ponovna prijavljivanja u septembru, a što ukazuje na zloupotrebe ugovora na određeno, te je i to jedan od razloga zbog kojeg su izmjene Zakona o radu nužne. Suprotno tvrdnjama da ‘nema pomoći realnom sektoru’, u periodu januar–septembar 2025. godine pravo na podršku kroz Vladinu uredbu ostvarilo je 106.466 korisnika, a 527.856 radnika bilo je obuhvaćeno programom očuvanja radnih mjesta”, navodi se u saopćenju Vlade FBiH.

Do sada je isplaćeno 65,6 miliona KM pomoći, pri čemu se broj korisnika smanjivao iz mjeseca u mjesec, što, kako kažu, potvrđuje stabilizaciju tržišta rada.

Ističu da su se povećanje minimalne plate i smanjenje doprinosa pokazali kao dvostruki stimulans, radnicima je osiguran rast životnog standarda, a poslodavcima smanjeni troškovi rada.

“U periodu august–oktobar broj zaposlenih ponovo raste, čime se potvrđuje da se najavljeni talas otpuštanja nije desio. Ukupan rast zaposlenosti od 528 novih radnih mjesta u godini intenzivnih reformi pokazuje da je tržište rada otporno, da su reforme izvedene bez negativnih posljedica, te da mjere Vlade Federacije BiH ispunjavaju svoj cilj-očuvanje radnih mjesta i stabilnost privrede. Sve to potvrđuje da je tržište rada u Federaciji BiH uspjelo ostati stabilno uprkos snažnim fiskalnim i strukturalnim promjenama”, poručuju iz Vlade FBiH.