Desetine hiljada tona medicinskog otpada stvorenog pandemijom koronavirusa prijete ljudskom zdravlju i okolišu, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Materijal, uključujući šprice, korištene testne komplete i neiskorištene vakcine, mogao bi izložiti zdravstvene radnike opekotinama, povredama ubodom igle te bolestima izazvanim klicama, pokazao je izvještaj.

Britanski “The Guardian” prenosi da bi zajednice u blizini loše održavanih deponija također mogle biti pogođene kontaminiranim zrakom zbog spaljivanja otpada, lošeg kvaliteta vode ili štetočina koje prenose bolesti.

Procjenjuje se da je 87.000 tona lične zaštitne opreme (PPE) ili ekvivalent težine nekoliko stotina plavih kitova, naručeno preko portala UN-a od sredine 2021. – od kojih je većina završila kao otpad.

U izvještaju se također spominje oko 140 miliona testnih kompleta s potencijalom za stvaranje 2.600 tona uglavnom plastičnog smeća i hemijskog otpada da se napuni trećina olimpijskog bazena.

U izvještaju WHO-a nisu navedeni konkretni primjeri gdje je došlo do najvećeg gomilanja, ali se dio odnosi na ograničenu obradu i odlaganje otpada u ruralnoj Indiji, kao i velike količine fekalnog mulja iz karantinskih objekata na Madagaskaru.

Desetine hiljada tona medicinskog otpada stvorenog pandemijom koronavirusa prijete ljudskom zdravlju i okolišu, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Materijal, uključujući šprice, korištene testne komplete i neiskorištene vakcine, mogao bi izložiti zdravstvene radnike opekotinama, povredama ubodom igle te bolestima izazvanim klicama, pokazao je izvještaj.

Britanski “The Guardian” prenosi da bi zajednice u blizini loše održavanih deponija također mogle biti pogođene kontaminiranim zrakom zbog spaljivanja otpada, lošeg kvaliteta vode ili štetočina koje prenose bolesti.

Procjenjuje se da je 87.000 tona lične zaštitne opreme (PPE) ili ekvivalent težine nekoliko stotina plavih kitova, naručeno preko portala UN-a od sredine 2021. – od kojih je većina završila kao otpad.

U izvještaju se također spominje oko 140 miliona testnih kompleta s potencijalom za stvaranje 2.600 tona uglavnom plastičnog smeća i hemijskog otpada da se napuni trećina olimpijskog bazena.

U izvještaju WHO-a nisu navedeni konkretni primjeri gdje je došlo do najvećeg gomilanja, ali se dio odnosi na ograničenu obradu i odlaganje otpada u ruralnoj Indiji, kao i velike količine fekalnog mulja iz karantinskih objekata na Madagaskaru.