Desetine hiljada tona medicinskog otpada stvorenog pandemijom koronavirusa prijete ljudskom zdravlju i okolišu, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
- Reklama -
Materijal, uključujući šprice, korištene testne komplete i neiskorištene vakcine, mogao bi izložiti zdravstvene radnike opekotinama, povredama ubodom igle te bolestima izazvanim klicama, pokazao je izvještaj.
Britanski “The Guardian” prenosi da bi zajednice u blizini loše održavanih deponija također mogle biti pogođene kontaminiranim zrakom zbog spaljivanja otpada, lošeg kvaliteta vode ili štetočina koje prenose bolesti.
- Reklama -
Procjenjuje se da je 87.000 tona lične zaštitne opreme (PPE) ili ekvivalent težine nekoliko stotina plavih kitova, naručeno preko portala UN-a od sredine 2021. – od kojih je većina završila kao otpad.
U izvještaju se također spominje oko 140 miliona testnih kompleta s potencijalom za stvaranje 2.600 tona uglavnom plastičnog smeća i hemijskog otpada da se napuni trećina olimpijskog bazena.
U izvještaju WHO-a nisu navedeni konkretni primjeri gdje je došlo do najvećeg gomilanja, ali se dio odnosi na ograničenu obradu i odlaganje otpada u ruralnoj Indiji, kao i velike količine fekalnog mulja iz karantinskih objekata na Madagaskaru.
Desetine hiljada tona medicinskog otpada stvorenog pandemijom koronavirusa prijete ljudskom zdravlju i okolišu, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
- Reklama -
Materijal, uključujući šprice, korištene testne komplete i neiskorištene vakcine, mogao bi izložiti zdravstvene radnike opekotinama, povredama ubodom igle te bolestima izazvanim klicama, pokazao je izvještaj.
Britanski “The Guardian” prenosi da bi zajednice u blizini loše održavanih deponija također mogle biti pogođene kontaminiranim zrakom zbog spaljivanja otpada, lošeg kvaliteta vode ili štetočina koje prenose bolesti.
- Reklama -
Procjenjuje se da je 87.000 tona lične zaštitne opreme (PPE) ili ekvivalent težine nekoliko stotina plavih kitova, naručeno preko portala UN-a od sredine 2021. – od kojih je većina završila kao otpad.
U izvještaju se također spominje oko 140 miliona testnih kompleta s potencijalom za stvaranje 2.600 tona uglavnom plastičnog smeća i hemijskog otpada da se napuni trećina olimpijskog bazena.
U izvještaju WHO-a nisu navedeni konkretni primjeri gdje je došlo do najvećeg gomilanja, ali se dio odnosi na ograničenu obradu i odlaganje otpada u ruralnoj Indiji, kao i velike količine fekalnog mulja iz karantinskih objekata na Madagaskaru.
