Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u Bosni i Hercegovini organizirala je danas završnu radionicu u okviru zajedničkog projekta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Evropske unije usmjerenog na jačanje imunizacije na području zapadnog Balkana.

Radionica je okupila predstavnike zdravstvenih institucija iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta.

Predstavljene su ključne aktivnosti realizirane kroz projekat, koji je bio fokusiran na sprovođenje vakcinacije protiv “COVID-19” i izgradnju dugoročnije otpornosti sistema rutinske imunizacije u BiH.

Učesnici su također razgovarali o budućim planovima za jačanje imunizacije u zemlji.

Službenik za kontrolu bolesti u Kancelariji Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Stela Stojisavljević potvrdila je informaciju da se na zapadnom Balkanu imunizacija ne provodi u mjeri u kojoj bi trebala.

“O tome govore informacije koje je Svjetska zdravstvena organizacija prikupila od zdravstvenih partnera u BiH. Recimo, obuhvat MRP vakcinom iznosi 69 posto, a dobro je poznato za kolektivni imunitet da je neophodna imunizacija od 95 posto. I neke druge vakcine kao što su DTP ili hepatitis B također imaju niži obuhvat od onoga koji je potreban za kolektivni imunitet. Naravno, nedostatak kolektivnog imuniteta znači veću mogućnost za obolijevanje od vakcino-preventabilnih bolesti, kao što smo imali priliku prošle godine da vidimo veliku epidemiju morbila u Bosni i Hercegovini, koja nažalost je završila i sa dva smrtna slučaja”, izjavila je Stojisavljević.

Kako bi sve to izbjegli u nekom narednom periodu, Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije nastavit će pružati podršku zdravstvenim partnerima u Bosni i Hercegovini, a sve sa ciljem povećanja obuhvata vakcinama.

“Naš zajednički cilj jeste da nijedno dijete ne ostane bez vakcine, da i oni koji su najugroženiji budu zaštićeni tako što ćemo omogućiti stvaranje kolektivnog imuniteta. Radimo na jačanju imunizacijskog sistema u smislu edukacija zdravstvenih radnika, izgradnje brojnih uputstava, vodiča, smjernica koji su potrebni zdravstvenim radnicima, ali isto tako i obezbjeđenju informacija koje šaljamo prema roditeljima da je vakcinacija zaista bezbjedna i sigurna, da je u ovoj zemlji uspostavljen hladni lanac, da su obučeni kadrovi koji se bave imunizacijom i da ne treba da zaista postavljaju nikakva pitanja da li je ono što se radi sigurno za njihovo dijete, jer sigurnije je biti vakcinisan nego biti izložen zaraznoj bolesti koja se može spriječiti”, objasnila je.

Dodala je da su sve vakcine koje ulaze u BiH kontrolisane, ispravne i od onih proizvođača koji se apliciraju i u zemljama EU.

Predstavnik Ministarstva zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez zadovoljan je trenutnom situacijom u BiH kada je u pitanju imunizacija, ali ističe da može biti i dosta bolja.

“Ne samo da može bolje, nego i treba bolje. Međutim, puno je faktora koji utječu na sam proces imunizacije. On ne zavisi samo od zdravstvenog sistema, to je dio pitanja društvene odgovornosti, angažmana cijelih zajednica za nešto što je dobrobit za svako dijete. U svijetu se dešavaju velike promjene koje imaju uticaje i na našu državu, stoga nije neočekivan bio ni pad imunizacije. To nas upozorava da moramo povećati stepen imunizacije jer ne smijemo dozvoliti da nam se vrate bolesti koje su davno iskorijenjene”, rekao je Čerkez.

Ističe da je odličan posao urađen kada je u pitanju obezbjeđenje uslova u kojima se čuvaju vakcine.

“Cijeli hladni lanac u Federaciji BiH je obnovljen. Vakcine su sigurne, pratimo temperature, obezbijeđeni su automobili za njihov prevoz, a sada idemo i dalje. Kada je u pitanju edukacija stanovništva, tu mediji imaju važnu ulogu, jer moramo širiti provjerene, naučno dokazane činjenice, a spriječiti neistine koje se šire putem interneta i socijalnih mreža”, podvukao je.

Čerkez je kazao da u zdravstvenom sistemu ne bi trebalo biti mjesta za antivaksere, jer trebamo biti svjesni da su vakcine jedini razlog i vjerovatno najveće naučno dostignuće u oblasti zdravstva, zbog kojeg su iskorijenjene najopasnije bolesti.

Dodao je da je u BiH primijetan porast stepena imunizacije, jer ljudi nakon većih epidemija reaguju tako što se odu vakcinisati.

“Čim se dogodi epidemija kao što su nedavno bili morbili, ljudi trče da se spašavaju. Dok nije kriza oni to ležerno gledaju, vjeruju da se ne može desiti njihovom djetetu. Ali evo sada imamo primjer Zeničkodobojskog kantona koji nakon upravo te epidemije pokazuje skok u imunizaciji. Nisam ni za kakvu prisilu vakcinacije, ali jesam za podizanje svijesti da ljudi stvarno shvate kolika je važnost imunizacije”, zaključio je Čerkez.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u Bosni i Hercegovini organizirala je danas završnu radionicu u okviru zajedničkog projekta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Evropske unije usmjerenog na jačanje imunizacije na području zapadnog Balkana.

Radionica je okupila predstavnike zdravstvenih institucija iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta.

Predstavljene su ključne aktivnosti realizirane kroz projekat, koji je bio fokusiran na sprovođenje vakcinacije protiv “COVID-19” i izgradnju dugoročnije otpornosti sistema rutinske imunizacije u BiH.

Učesnici su također razgovarali o budućim planovima za jačanje imunizacije u zemlji.

Službenik za kontrolu bolesti u Kancelariji Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Stela Stojisavljević potvrdila je informaciju da se na zapadnom Balkanu imunizacija ne provodi u mjeri u kojoj bi trebala.

“O tome govore informacije koje je Svjetska zdravstvena organizacija prikupila od zdravstvenih partnera u BiH. Recimo, obuhvat MRP vakcinom iznosi 69 posto, a dobro je poznato za kolektivni imunitet da je neophodna imunizacija od 95 posto. I neke druge vakcine kao što su DTP ili hepatitis B također imaju niži obuhvat od onoga koji je potreban za kolektivni imunitet. Naravno, nedostatak kolektivnog imuniteta znači veću mogućnost za obolijevanje od vakcino-preventabilnih bolesti, kao što smo imali priliku prošle godine da vidimo veliku epidemiju morbila u Bosni i Hercegovini, koja nažalost je završila i sa dva smrtna slučaja”, izjavila je Stojisavljević.

Kako bi sve to izbjegli u nekom narednom periodu, Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije nastavit će pružati podršku zdravstvenim partnerima u Bosni i Hercegovini, a sve sa ciljem povećanja obuhvata vakcinama.

“Naš zajednički cilj jeste da nijedno dijete ne ostane bez vakcine, da i oni koji su najugroženiji budu zaštićeni tako što ćemo omogućiti stvaranje kolektivnog imuniteta. Radimo na jačanju imunizacijskog sistema u smislu edukacija zdravstvenih radnika, izgradnje brojnih uputstava, vodiča, smjernica koji su potrebni zdravstvenim radnicima, ali isto tako i obezbjeđenju informacija koje šaljamo prema roditeljima da je vakcinacija zaista bezbjedna i sigurna, da je u ovoj zemlji uspostavljen hladni lanac, da su obučeni kadrovi koji se bave imunizacijom i da ne treba da zaista postavljaju nikakva pitanja da li je ono što se radi sigurno za njihovo dijete, jer sigurnije je biti vakcinisan nego biti izložen zaraznoj bolesti koja se može spriječiti”, objasnila je.

Dodala je da su sve vakcine koje ulaze u BiH kontrolisane, ispravne i od onih proizvođača koji se apliciraju i u zemljama EU.

Predstavnik Ministarstva zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez zadovoljan je trenutnom situacijom u BiH kada je u pitanju imunizacija, ali ističe da može biti i dosta bolja.

“Ne samo da može bolje, nego i treba bolje. Međutim, puno je faktora koji utječu na sam proces imunizacije. On ne zavisi samo od zdravstvenog sistema, to je dio pitanja društvene odgovornosti, angažmana cijelih zajednica za nešto što je dobrobit za svako dijete. U svijetu se dešavaju velike promjene koje imaju uticaje i na našu državu, stoga nije neočekivan bio ni pad imunizacije. To nas upozorava da moramo povećati stepen imunizacije jer ne smijemo dozvoliti da nam se vrate bolesti koje su davno iskorijenjene”, rekao je Čerkez.

Ističe da je odličan posao urađen kada je u pitanju obezbjeđenje uslova u kojima se čuvaju vakcine.

“Cijeli hladni lanac u Federaciji BiH je obnovljen. Vakcine su sigurne, pratimo temperature, obezbijeđeni su automobili za njihov prevoz, a sada idemo i dalje. Kada je u pitanju edukacija stanovništva, tu mediji imaju važnu ulogu, jer moramo širiti provjerene, naučno dokazane činjenice, a spriječiti neistine koje se šire putem interneta i socijalnih mreža”, podvukao je.

Čerkez je kazao da u zdravstvenom sistemu ne bi trebalo biti mjesta za antivaksere, jer trebamo biti svjesni da su vakcine jedini razlog i vjerovatno najveće naučno dostignuće u oblasti zdravstva, zbog kojeg su iskorijenjene najopasnije bolesti.

Dodao je da je u BiH primijetan porast stepena imunizacije, jer ljudi nakon većih epidemija reaguju tako što se odu vakcinisati.

“Čim se dogodi epidemija kao što su nedavno bili morbili, ljudi trče da se spašavaju. Dok nije kriza oni to ležerno gledaju, vjeruju da se ne može desiti njihovom djetetu. Ali evo sada imamo primjer Zeničkodobojskog kantona koji nakon upravo te epidemije pokazuje skok u imunizaciji. Nisam ni za kakvu prisilu vakcinacije, ali jesam za podizanje svijesti da ljudi stvarno shvate kolika je važnost imunizacije”, zaključio je Čerkez.