1.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    1.2 ° C
    1.2 °
    0.2 °
    84 %
    0.7kmh
    77 %
    sri
    2 °
    čet
    5 °
    pet
    4 °
    sub
    2 °
    ned
    7 °

    Željko Komšić kritikovao Christiana Schmidta

    Željko Komšić kritikovao Christiana Schmidta

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić nazvao je lošom ocjenom visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta “da neudovoljavanje etničkom predstavljanju može dovesti do blokade izbornog procesa, pa čak i do ugrožavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine“, rečeno je za Radio Slobodna Evropa iz Komšićevog kabineta.

    Schmidt je u nedjelju, 5. septembra, na konferenciji u Njemačkoj pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine“ govorio o potrebi izmjena Izbornog zakona BiH.

    – Gospodin Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sistem kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem – rekao je Schmidt na skupu u organizaciji Njemačko-atlantskog društva koji je održan u mjestu Neustadt an der Aich.

    Christian Schmidt je naveo i kako treba dati mogućnost Hrvatima da se osjećaju zastupljenima, te da se organizira izborno pravo tako da se država ne podijeli na tri entiteta.

    Stranke s hrvatskim predznakom u bh. entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova, isključivo Hrvata.

    Aktuelnog člana Predsjedništva BiH hrvatske nacionalnosti Željka Komšića stranke okupljene u krovnoj političkoj organizaciji Hrvata – Hrvatskom narodnom saboru ne smatraju “legitimnim”. Tvrde da je tri puta – 2006., 2010. i 2018. godine – izabran glasovima Bošnjaka u sredinama u Federaciji BiH gdje su Bošnjaci po popisu većina.

    Osim u Predsjedništvu BiH, na “legitimnom predstavljanju” stranke HNS-a inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, a odatle i delegata u Dom naroda državnog parlamenta.

    Sastav ova dva zakonodavna tijela ključan je, potom, kod imenovanja predsjednika i Vlade FBiH, te Vijeća ministara BiH kao državne izvršne vlasti, ali i pri donošenju zakona. Ovlasti se dalje protežu i na izbor pravosudnih pozicija, recimo sudaca ustavnih sudova BiH i FBiH.

    Komšić o izjavi Schmidta

    Komšić je ocijenio kako se takvi prijedlozi kose sa civilizacijskim postulatima.

    – Princip po kojem bi se formirale glasačke kutije za Bošnjake, kutije za Hrvate, kutije za Srbe, pa onda posebno kutije za ostale građane je anticivilizacijski i ono što je anticivilizacijsko ne može biti dio rješenja, jer ni u Njemačkoj niti u bilo kojoj civiliziranoj državi ne postoje posebne glasačke kutije za katolike, protestante i muslimane – stoji u Komšićevoj reakciji, javlja RSE.

    Da bi vlasti u BiH do kraja godine trebale završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH upozorili su tokom nedavne posjete BiH američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer , te izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.

    Evropski sud za ljudska prava donio je 22. decembra 2009. godine presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici “Ostalih” ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Bosni i Hercegovini su naložene izmjene Ustava BiH. Prema postojećim, na te funkcije mogu se kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.

    Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.

    U četiri odvojene i naknadne presude Sud u Strazburu je ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić nazvao je lošom ocjenom visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta “da neudovoljavanje etničkom predstavljanju može dovesti do blokade izbornog procesa, pa čak i do ugrožavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine“, rečeno je za Radio Slobodna Evropa iz Komšićevog kabineta.

    Schmidt je u nedjelju, 5. septembra, na konferenciji u Njemačkoj pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine“ govorio o potrebi izmjena Izbornog zakona BiH.

    – Gospodin Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sistem kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem – rekao je Schmidt na skupu u organizaciji Njemačko-atlantskog društva koji je održan u mjestu Neustadt an der Aich.

    Christian Schmidt je naveo i kako treba dati mogućnost Hrvatima da se osjećaju zastupljenima, te da se organizira izborno pravo tako da se država ne podijeli na tri entiteta.

    Stranke s hrvatskim predznakom u bh. entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova, isključivo Hrvata.

    Aktuelnog člana Predsjedništva BiH hrvatske nacionalnosti Željka Komšića stranke okupljene u krovnoj političkoj organizaciji Hrvata – Hrvatskom narodnom saboru ne smatraju “legitimnim”. Tvrde da je tri puta – 2006., 2010. i 2018. godine – izabran glasovima Bošnjaka u sredinama u Federaciji BiH gdje su Bošnjaci po popisu većina.

    Osim u Predsjedništvu BiH, na “legitimnom predstavljanju” stranke HNS-a inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, a odatle i delegata u Dom naroda državnog parlamenta.

    Sastav ova dva zakonodavna tijela ključan je, potom, kod imenovanja predsjednika i Vlade FBiH, te Vijeća ministara BiH kao državne izvršne vlasti, ali i pri donošenju zakona. Ovlasti se dalje protežu i na izbor pravosudnih pozicija, recimo sudaca ustavnih sudova BiH i FBiH.

    Komšić o izjavi Schmidta

    Komšić je ocijenio kako se takvi prijedlozi kose sa civilizacijskim postulatima.

    – Princip po kojem bi se formirale glasačke kutije za Bošnjake, kutije za Hrvate, kutije za Srbe, pa onda posebno kutije za ostale građane je anticivilizacijski i ono što je anticivilizacijsko ne može biti dio rješenja, jer ni u Njemačkoj niti u bilo kojoj civiliziranoj državi ne postoje posebne glasačke kutije za katolike, protestante i muslimane – stoji u Komšićevoj reakciji, javlja RSE.

    Da bi vlasti u BiH do kraja godine trebale završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH upozorili su tokom nedavne posjete BiH američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer , te izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.

    Evropski sud za ljudska prava donio je 22. decembra 2009. godine presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici “Ostalih” ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Bosni i Hercegovini su naložene izmjene Ustava BiH. Prema postojećim, na te funkcije mogu se kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.

    Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.

    U četiri odvojene i naknadne presude Sud u Strazburu je ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    IzvorRSE

    Posljednje objavljeno