Zemlje regije i Evrope sve više štite domaće proizvode, BiH zaostaje

Objavljeno prije 1 godina

Ministarstvo ekonomije Crne Gore realizovaće sljedeće godine uz podršku UNDP-a i Privredne komore projekat koji ima za cilj da osigura bolju vidljivost domaćih proizvoda u trgovinskim lancima, najavljeno je iz ovog ministarstva.

“Crnogorski proizvođači nemaju toliko problema sa otkupom svojih proizvoda, koliko sa tim da kupci ne znaju da je to crnogorski proizvod ili se on nalazi na nekom neprimjetnom mjestu u trgovinama kao posljedica mnogo većeg lobiranja velikih proizvođača koji su prisutni u našim prodavnicama, a funkcionišu u okruženju”, pojašnjeno je iz Ministarstva.

Kako bi se kroz projekat potakao ekonomski patriotizam, biće zakupljen određeni broj polica u trgovinama rezervisan isključivo za domaće proizvode.

“I da te police budu brendirane, da se na njima nalaze crnogorski proizvodi i da građani znaju da kupovinom proizvoda sa tih polica mogu dati svoj doprinos crnogorskoj privredi i ekonomiji. Sve to će pratiti i pravljenje baze podataka šta se sve proizvodi u Crnoj Gori”, pojašnjeno je uz objašnjenje da će projekat biti finansiran iz državnog budžeta, a dijelom iz granta UNDP-ja.

Crna Gora samo je jedna od zemalja koja ulaže sve više napora kako bi zaštitila domaće proizvode i osigurala im što bolji plasman na tržištu.

Za razliku od Bosne i Hercegovine koja je prošle godine ukinula odredbu o obaveznoj kvoti domaćih proizvoda u trgovačkim lancima, uz objašnjenje da se radi o trgovinskoj barijeri, Rumunija je prošle godine donijela zakon kojim se prodavnice u zemlji obavezuju da prodaju najmanje 51 odsto lokalnih proizvoda mesa, voća, jaja i povrća.

U susjednoj Hrvatskoj takođe u toku su različiti projekti zaštite domaćih proizvođača. Jedan od njih je i projekat „nacionalne staklenke za med“ koji treba da spriječi „miješanje“ hrvatskog, domaćeg, sa medom iz uvoza.

Projekat je podržalo Ministarstvo poljoprivrede a njime će se prepoznatljivom ambalažom zaštititi med proizveden u Hrvatskoj kako bi potrošači već na prvi pogled mogli razlikovati domaći od uvoznog meda.

U Bosni i Hercegovini još uvijek nema projekata ovog tipa na državnom nivou niti projekata koje bi sistemski podržale relevantne institucije. Trgovački lanci sami određuju količinu, vrstu i poziciju domaćih proizvoda te se nerijetko dešava, o čemu je BiznisInfo već ranije pisao, da su domaći proizvodi smješteni na najlošije pozicioniranim policama ili da su se prosto „utopili“ u mnoštvo stranih proizvoda.

Jedan od rijetkih primjera pozitivnog odnosa i zaštite domaćih proizvoda je projekat trgovačkog lanca Hoše Komerc pod nazivom BH Korpa. U okviru projekta, domaći proizvodi su izdvojeni na posebno označene police na centralnom mjestu u trgovačkim objektima.

Kako je saopćeno iz ove kompanije nakon nekoliko mjeseci provođenja projekta, prodaja domaćih proizvoda uključenih u ponudu značajno je porasla, što pokazuje kako bi se uz više ovakvih projekata moglo značajno doprinijeti jačanju bh. ekonomije.