Adis Bajrić, građanin Zenice, odlučio je riješiti dugogodišnji problem nelegalne deponije, sanirati okoliš i poboljšati sigurnost u svom okruženju, ulažući više od 10.000 KM vlastitih sredstava. Očistio je zapušteni prostor, riješio sanitarni problem i osigurao nesmetan protok vode kako bi spriječio moguće poplave i štete tokom jakih padavina.

Međutim, umjesto priznanja za svoj doprinos zajednici, Bajrić je od nadležnih institucija, dobio prekršajni nalog.

Bajrić ističe kako je radio nešto korisno za svoju zajednicu, što bi zapravo trebao biti posao onih koji primaju plate za obavljanje tih zadataka. Kroz svoje vlastita sredstva riješio je problem smrada, mulja i otpada, a zauzvrat je dobio kaznu. Ovakav postupak smatra sramotom za gradsku upravu i odgovorne za ekologiju, piše Crna hronika.

Prekršajni nalog izdan je jer su radovi u koritu rijeke izvršeni bez posjedovanja odgovarajućih vodnih akata, odnosno bez odobrenja nadležnih organa.

Iako su Bajrićeve namjere bile usmjerene ka poboljšanju zajednice, zakon zahtijeva da se ovakve aktivnosti provode uz odgovarajuće dozvole, kako bi se osigurala usklađenost s propisima i standardima.

Ovaj slučaj izazvao je brojne reakcije u javnosti, otvarajući pitanje spremnosti institucija da podrže građanske inicijative i pojedince koji vlastitim sredstvima nastoje poboljšati životnu sredinu. Dok neki smatraju da bi ovakve akcije trebale biti pohvaljene i podržane, drugi se pitaju zašto je kažnjen netko ko je zapravo obavio posao koji bi trebala obaviti gradska administracija.

Ovaj slučaj postavlja šire pitanje o tome u kakvom društvu živimo i da li je ovo poruka svim onima koji žele učiniti nešto pozitivno za svoju zajednicu.

Adis Bajrić, građanin Zenice, odlučio je riješiti dugogodišnji problem nelegalne deponije, sanirati okoliš i poboljšati sigurnost u svom okruženju, ulažući više od 10.000 KM vlastitih sredstava. Očistio je zapušteni prostor, riješio sanitarni problem i osigurao nesmetan protok vode kako bi spriječio moguće poplave i štete tokom jakih padavina.

Međutim, umjesto priznanja za svoj doprinos zajednici, Bajrić je od nadležnih institucija, dobio prekršajni nalog.

Bajrić ističe kako je radio nešto korisno za svoju zajednicu, što bi zapravo trebao biti posao onih koji primaju plate za obavljanje tih zadataka. Kroz svoje vlastita sredstva riješio je problem smrada, mulja i otpada, a zauzvrat je dobio kaznu. Ovakav postupak smatra sramotom za gradsku upravu i odgovorne za ekologiju, piše Crna hronika.

Prekršajni nalog izdan je jer su radovi u koritu rijeke izvršeni bez posjedovanja odgovarajućih vodnih akata, odnosno bez odobrenja nadležnih organa.

Iako su Bajrićeve namjere bile usmjerene ka poboljšanju zajednice, zakon zahtijeva da se ovakve aktivnosti provode uz odgovarajuće dozvole, kako bi se osigurala usklađenost s propisima i standardima.

Ovaj slučaj izazvao je brojne reakcije u javnosti, otvarajući pitanje spremnosti institucija da podrže građanske inicijative i pojedince koji vlastitim sredstvima nastoje poboljšati životnu sredinu. Dok neki smatraju da bi ovakve akcije trebale biti pohvaljene i podržane, drugi se pitaju zašto je kažnjen netko ko je zapravo obavio posao koji bi trebala obaviti gradska administracija.

Ovaj slučaj postavlja šire pitanje o tome u kakvom društvu živimo i da li je ovo poruka svim onima koji žele učiniti nešto pozitivno za svoju zajednicu.