14 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    few clouds
    14 ° C
    14.2 °
    14 °
    49 %
    3.4kmh
    12 %
    pon
    19 °
    uto
    23 °
    sri
    25 °
    čet
    28 °
    pet
    30 °
    Znate li zbog čega se slavi Uskrs i zašto svake godine pada na različit datum?

    Znate li zbog čega se slavi Uskrs i zašto svake godine pada na različit datum?

    Znate li zbog čega se slavi Uskrs i zašto svake godine pada na različit datum?

    Katolički vjernici danas slave najstariji i najveći kršćanski blagdan. Isus Krist, sin Božji, mučen je i razapet na križ, na kojemu je umro na Veliki petak.

    Svojom smrću oslobodio je čovječanstvo od grijeha, a trećeg dana uskrsnuo je iz mrtvih. Taj dan, na kojemu se temelji kršćanska vjera, naziva se Uskrs.

    Važnost Uskrsa za kršćane očituje se na nekoliko načina. Kao prvo, Isus je ispunio obećanje da će pobijediti smrt i time pokazao da mu se može vjerovati vezano uz ostala obećanja. Njegovo uskrsnuće također ulijeva sigurnost da će vladar vječnog Božjeg kraljevstva biti živi Krist i daje nadu da će i sami vjernici uskrsnuti. Isto tako, ukazuje na to da Božja sila koja je Krista vratila iz mrtvih može u život vratiti moralno i duhovno mrtve te pomoći ljudima da se mijenjaju i rastu.

    Pripreme za slavlje Uskrsa počinju Čistom srijedom ili Pepelnicom. Kroz ovo četrdesetodnevno razdoblje, koje se naziva korizma, kršćani su pozvani na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela.

    Velikim četvrtkom završava razdoblje korizme i započinje Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona. Toga dana nema misnog slavlja, vjernici se u crkvi okupljaju u tišini te je zapovijedan post, kao i nemrs.

    U noći između Velike subote i Uskrsa održava se u crkvama uskrsno ili vazmeno bdijenje. Na njemu se slavi za Rimokatoličku crkvu najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini, kojom počinje uskrsno vrijeme. Liturgija započinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u zamračenu crkvu te se njen plamen prenosi na svijeće vjernika, a vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tokom mise pali se i uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći.

    Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. U posljednje vrijeme za one koji ne mogu ili im je teško ustati na ranu jutarnju misu obavi se blagoslov hrane i na večernjoj subotnjoj misi.

    Na sam Uskrs vjernici na jutarnju misu donose košare s hranom koja se blagoslovi tokom bogoslužja. Slavi se Kristovo uskrsnuće pa se pjevaju veselije i svečanije pjesme, a treća od pet crkvenih zapovijedi nalaže vjernicima da se barem jednom godišnje ispovjede i o Uskrsu pričeste.

    Za razliku od Božića, koji se slavi 25. decembra, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz historiju su postojale brojne prepirke oko datiranja. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa (između 21. marta i 25. aprila), što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija. No to baš i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila.

    Crkva je koristila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume Uskrsa, no ponekad se i poklope.

    Na Svjetskom crkvenom kongresu održanom 1997. godine u Siriji donesena je nova metoda računanja koja bi trebala zamijeniti dosadašnju i ukloniti nesklad između datiranja zapadnog i istočnog kršćanstva. Reforma je predložena 2001. godine, ali još nije usvojena.

    Katolički vjernici danas slave najstariji i najveći kršćanski blagdan. Isus Krist, sin Božji, mučen je i razapet na križ, na kojemu je umro na Veliki petak.

    Svojom smrću oslobodio je čovječanstvo od grijeha, a trećeg dana uskrsnuo je iz mrtvih. Taj dan, na kojemu se temelji kršćanska vjera, naziva se Uskrs.

    Važnost Uskrsa za kršćane očituje se na nekoliko načina. Kao prvo, Isus je ispunio obećanje da će pobijediti smrt i time pokazao da mu se može vjerovati vezano uz ostala obećanja. Njegovo uskrsnuće također ulijeva sigurnost da će vladar vječnog Božjeg kraljevstva biti živi Krist i daje nadu da će i sami vjernici uskrsnuti. Isto tako, ukazuje na to da Božja sila koja je Krista vratila iz mrtvih može u život vratiti moralno i duhovno mrtve te pomoći ljudima da se mijenjaju i rastu.

    Pripreme za slavlje Uskrsa počinju Čistom srijedom ili Pepelnicom. Kroz ovo četrdesetodnevno razdoblje, koje se naziva korizma, kršćani su pozvani na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela.

    Velikim četvrtkom završava razdoblje korizme i započinje Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona. Toga dana nema misnog slavlja, vjernici se u crkvi okupljaju u tišini te je zapovijedan post, kao i nemrs.

    U noći između Velike subote i Uskrsa održava se u crkvama uskrsno ili vazmeno bdijenje. Na njemu se slavi za Rimokatoličku crkvu najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini, kojom počinje uskrsno vrijeme. Liturgija započinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u zamračenu crkvu te se njen plamen prenosi na svijeće vjernika, a vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tokom mise pali se i uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći.

    Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. U posljednje vrijeme za one koji ne mogu ili im je teško ustati na ranu jutarnju misu obavi se blagoslov hrane i na večernjoj subotnjoj misi.

    Na sam Uskrs vjernici na jutarnju misu donose košare s hranom koja se blagoslovi tokom bogoslužja. Slavi se Kristovo uskrsnuće pa se pjevaju veselije i svečanije pjesme, a treća od pet crkvenih zapovijedi nalaže vjernicima da se barem jednom godišnje ispovjede i o Uskrsu pričeste.

    Za razliku od Božića, koji se slavi 25. decembra, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz historiju su postojale brojne prepirke oko datiranja. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa (između 21. marta i 25. aprila), što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija. No to baš i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila.

    Crkva je koristila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume Uskrsa, no ponekad se i poklope.

    Na Svjetskom crkvenom kongresu održanom 1997. godine u Siriji donesena je nova metoda računanja koja bi trebala zamijeniti dosadašnju i ukloniti nesklad između datiranja zapadnog i istočnog kršćanstva. Reforma je predložena 2001. godine, ali još nije usvojena.

    Znate li zbog čega se slavi Uskrs i zašto svake godine pada na različit datum?
    Znate li zbog čega se slavi Uskrs i zašto svake godine pada na različit datum?

    Posljednje objavljeno