Ljekari i naučnici širom svijeta u očajničkoj su potrazi za terapijom koja bi im bila od pomoći u borbi protiv visokozarazne bolesti respiratornih organa izazvane koronavirusom. U tom traganju su došli i do metode poznate još od kraja 19. vijeka – da krvna plazma izliječenih osoba ima antitijela smrtonosna za virus.

Tretman rekonvalescentne plazme nije novost. Uspješno se koristio tokom pandemije gripe 1918. godine. Ljudi koji prežive zaraznu bolest poput COVID-19 uglavnom ostaju s krvlju koja sadrži antitijela ili proteine ​​koje je stvario imunološki sistem u borbi protiv virusa. Ta komponenta krvi koja nosi antitijela može se prikupiti i dati novoinficiranim pacijentima i poznata je kao “rekonvalescentna plazma”. Prva eksperimentalna liječenja već su obavljena u više zemalja.

• To je vrlo prosto. Ljudi koji su se oporavili imaju u krvi antitijela koja su ubila virus. Ako doniraju plazmu, ona sadrži ta antitijela. Kada je date drugoj osobi ona liječi ili sprečava infekciju – rekao je dr. Arturo Casadevall, šef katedre za molekularnu mikrobiologiju i imunologiju na Univerzitetu Johns Hopkins.

Kod liječenja plazmom naučnici se suočavaju sa pitanjima: Može li se neko ponovo inficirati koronavirusom? Koliko imunitet traje? Kada se smanjuje broj virusa u tijelu? Za sada nema dokaza da je imunitet trajan, ali ni da neko, kao što je objavljeno u Kini, može po drugi put da dobije COVID-19.

• Ovom terapijom liječimo samo teške pacijente. U ovom trenutku dok ne saznamo više o tretmanu, ne preporučujemo ga ljudima sa lakšim simptomima –  navodi dr. Ania Weinberg.

Ljekari ističu da metoda liječenja plazmom ljudi koji su preboljeli COVID-19 nije jedina metoda koja se trenutno ispituje, ali, kako je desetine hiljada ljudi izliječeno, ovo bi bila možda najbrža i najjeftinija terapija.

I u Rusiji ljekari su počeli da koriste tehniku liječenja plazmom izliječenih pacijenata.

• Upotreba takve plazme ima pozitivan uticaj na tok bolesti. Pažljivo biramo pacijente čiju ćemo plazmu koristiti. Tako se liječe četiri pacijenta iz našeg instituta. Nema nuspojava i nadamo se da će se oporaviti – objašnjava dr. Sergej Petrikov.

Slična eksperimentalna liječenja plazmom sprovode se već i u Njemačkoj.

• Kada se plazma uzme od donatora, ona se prvo analizira u labaratoriji, kako bismo bili sigurni da ne sadrži virus. Nakon toga smrznuta plazma čeka da bude intravenozno data pacijentima – napominje dr. Holger Hackstein.

• Iskreno, mislim da je to jedan od najviše obećavajućih pristupa. Postoji puno studija koje govore kako plazma može da pomogne. Međutim, ona mora biti kvalitetna i može imati određene nuspojave – naglašava Lothar Wieler, sa Instituta za kontrolu bolesti “Robert Koch”.

Upotreba krvne plazme tako će vjerovatno i prije vakcine biti najefikasniji odbrana od koronavirusa, jer umjesto da se čeka reakcija organizma koji je dobio vakcinu, preko plazme ljudima se antitijela direktno daju.

Ljekari i naučnici širom svijeta u očajničkoj su potrazi za terapijom koja bi im bila od pomoći u borbi protiv visokozarazne bolesti respiratornih organa izazvane koronavirusom. U tom traganju su došli i do metode poznate još od kraja 19. vijeka – da krvna plazma izliječenih osoba ima antitijela smrtonosna za virus.

Tretman rekonvalescentne plazme nije novost. Uspješno se koristio tokom pandemije gripe 1918. godine. Ljudi koji prežive zaraznu bolest poput COVID-19 uglavnom ostaju s krvlju koja sadrži antitijela ili proteine ​​koje je stvario imunološki sistem u borbi protiv virusa. Ta komponenta krvi koja nosi antitijela može se prikupiti i dati novoinficiranim pacijentima i poznata je kao “rekonvalescentna plazma”. Prva eksperimentalna liječenja već su obavljena u više zemalja.

• To je vrlo prosto. Ljudi koji su se oporavili imaju u krvi antitijela koja su ubila virus. Ako doniraju plazmu, ona sadrži ta antitijela. Kada je date drugoj osobi ona liječi ili sprečava infekciju – rekao je dr. Arturo Casadevall, šef katedre za molekularnu mikrobiologiju i imunologiju na Univerzitetu Johns Hopkins.

Kod liječenja plazmom naučnici se suočavaju sa pitanjima: Može li se neko ponovo inficirati koronavirusom? Koliko imunitet traje? Kada se smanjuje broj virusa u tijelu? Za sada nema dokaza da je imunitet trajan, ali ni da neko, kao što je objavljeno u Kini, može po drugi put da dobije COVID-19.

• Ovom terapijom liječimo samo teške pacijente. U ovom trenutku dok ne saznamo više o tretmanu, ne preporučujemo ga ljudima sa lakšim simptomima –  navodi dr. Ania Weinberg.

Ljekari ističu da metoda liječenja plazmom ljudi koji su preboljeli COVID-19 nije jedina metoda koja se trenutno ispituje, ali, kako je desetine hiljada ljudi izliječeno, ovo bi bila možda najbrža i najjeftinija terapija.

I u Rusiji ljekari su počeli da koriste tehniku liječenja plazmom izliječenih pacijenata.

• Upotreba takve plazme ima pozitivan uticaj na tok bolesti. Pažljivo biramo pacijente čiju ćemo plazmu koristiti. Tako se liječe četiri pacijenta iz našeg instituta. Nema nuspojava i nadamo se da će se oporaviti – objašnjava dr. Sergej Petrikov.

Slična eksperimentalna liječenja plazmom sprovode se već i u Njemačkoj.

• Kada se plazma uzme od donatora, ona se prvo analizira u labaratoriji, kako bismo bili sigurni da ne sadrži virus. Nakon toga smrznuta plazma čeka da bude intravenozno data pacijentima – napominje dr. Holger Hackstein.

• Iskreno, mislim da je to jedan od najviše obećavajućih pristupa. Postoji puno studija koje govore kako plazma može da pomogne. Međutim, ona mora biti kvalitetna i može imati određene nuspojave – naglašava Lothar Wieler, sa Instituta za kontrolu bolesti “Robert Koch”.

Upotreba krvne plazme tako će vjerovatno i prije vakcine biti najefikasniji odbrana od koronavirusa, jer umjesto da se čeka reakcija organizma koji je dobio vakcinu, preko plazme ljudima se antitijela direktno daju.