I pored značajnog smanjenja broja pušača, Srbija je i dalje u samom vrhu Europe, a po postotku žena koje puše zauzima drugo mjesto u svijetu.

U većini zemalja regije broj pušača je vrlo sličan kao u Srbiji – na razini od 37 do 38 posto, dok je prosjek u Europskoj uniji za deset posto manji.

Domaćinstva u kojima žive pušači skoro desetinu svojih prihoda odvajaju na ovaj porok, a pored toga, pokazalo se da s troškovima za cigarete rastu i troškovi za alkoholne proizvode i za barove i restorane, prenosi Radiotelevizija Srbije (RTS).

Kada se sve to zbroji, dolazi se do toga da ta domaćinstva imaju značajna izdvajanja na takozvane neproduktivne troškove, što još dodatno smanjuje potencijal domaćinstava za rast prihoda.

“Gdje se više troši na cigarete, manje se troši na hranu, garderobu i obrazovanje, pa samim tim i na mogućnost veće zarade. To sve pokazuju istraživanja koja u Srbiji provodi Institut ekonomskih znanosti, u okviru svjetskog programa za smanjenje pušenja filantropske fondacije ‘Bloomberg'”.

I pored značajnog smanjenja broja pušača, Srbija je i dalje u samom vrhu Europe, a po postotku žena koje puše zauzima drugo mjesto u svijetu.

U većini zemalja regije broj pušača je vrlo sličan kao u Srbiji – na razini od 37 do 38 posto, dok je prosjek u Europskoj uniji za deset posto manji.

Domaćinstva u kojima žive pušači skoro desetinu svojih prihoda odvajaju na ovaj porok, a pored toga, pokazalo se da s troškovima za cigarete rastu i troškovi za alkoholne proizvode i za barove i restorane, prenosi Radiotelevizija Srbije (RTS).

Kada se sve to zbroji, dolazi se do toga da ta domaćinstva imaju značajna izdvajanja na takozvane neproduktivne troškove, što još dodatno smanjuje potencijal domaćinstava za rast prihoda.

“Gdje se više troši na cigarete, manje se troši na hranu, garderobu i obrazovanje, pa samim tim i na mogućnost veće zarade. To sve pokazuju istraživanja koja u Srbiji provodi Institut ekonomskih znanosti, u okviru svjetskog programa za smanjenje pušenja filantropske fondacije ‘Bloomberg'”.