Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće.

Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.

Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih gospodarskih lobija. Europska unija temelji se na kompromisu interesa njezinih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti –  kompromisa ne bi trebalo biti.

„Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije. 

Cijeli planet je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzročene klimatskim promjenama osjećaju se diljem planeta, uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosustavu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu.

Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR znanstveno je potvrdio činjenicu da su aktivnosti ljudi prouzročile emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.

„Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom“, zaključuje Kalauz.

Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće.

Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.

Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih gospodarskih lobija. Europska unija temelji se na kompromisu interesa njezinih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti –  kompromisa ne bi trebalo biti.

„Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije. 

Cijeli planet je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzročene klimatskim promjenama osjećaju se diljem planeta, uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosustavu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu.

Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR znanstveno je potvrdio činjenicu da su aktivnosti ljudi prouzročile emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.

„Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom“, zaključuje Kalauz.