Rad umjesto zatvora – izvršenje alternativne krivične sankcije kroz rad za opće dobro na slobodi zakonski postoji odavno. U praksi i dalje slabo primijenjena mjera, uprkos brojnim koristima koje ima i država i osuđenici. Pozitivan primjer je Zeničko-dobojski kanton, koji već desetak godina primjenjuje ovaj vid izvršenja presuda.
Umjesto izdržavanja kazne među zatvorskim zidinama, atlernativna krivična sankcija rad za opće dobro osuđenicima pruža mogućnost da kroz društveno koristan rad prođu put do resocijalizacije. Pozitivna iskustva s osobama koje su takvu mogućnost iskoristile bilježe i Penzionerskom domu u Zenici.
“Govorim o pozitivnim iskustvima koje smo s ovih 4-5 korisnika stekli. Možemo preporučiti svima da je to dobra praksa s kojom treba nastaviti i svaki put ćemo se odazvati da primimo osuđenika kojem je sud odobrio kaznu rad za opće dobro”, navodi Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom sa stacionarom ZDK-a.
Od 2014. godine, kada je u Zeničko-dobojskom kantonu uvedena praksa izvršenja alternativne krivične sankcije, kroz rad za opće dobro izvršeno je na stotine presuda. U prethodnoj godini općinski sudovi u Zenici, Kaknju, Visokom, Maglaju i Tešnju odobrili su 36, dok je izvršeno 17 presuda.
“Ukoliko osuđeno lice ne prihvati ovakav vid alternativne sankcije, ne može doći do izricanja takve presude i limitirano je za krivična djela do godine zatvora. To je jedna stvar, a druga je činjenica da praksa pokazuje da sudovi iz većih sredina više posežu za ovakvim vidom alternativne sankcije”, kaže Nebojša Nikolić, ministar za pravosuđe i upravu ZDK-a (SDA).
U javnim, ali i nekolicini privatnih preduzeća s područja ovog kantona zatvorsku kaznu kroz radnu terapiju do sada su izvršavali uglavnom muškarci mlađe životne dobi, osuđeni i zbog izvršenja lakših krivičnih djela. Na ovaj način smanjuje se i pretrpanost u zatvorskim jedinicama te, uzimajući u obzir da se jedan dan zatvora, u skladu s Krivičnim zakonom Federacije, zamjenjuje novčanim iznosom od oko 100 KM, značajne su i uštede u budžetu.
“Oko 250.000 KM koje bi budžet Federacije uštedio kad je u pitanju naš kanton, a za privrednike, također, ima pozitivan efekat i nekih 30.000 KM po tržnišnim vrijednostima bile su uštede za poslodavce”, navodi Amila Begagić, pomoćnica ministra za pravosuđe ZDK-a.
Kazna rada u javnom interesu svakako je pozitivan vid resocijalizacije i rehabilitacije kroz realne uvjete života – smatra struka. Bilježe se i pozitivna iskustva ranijih izvršenja ovog vida sankcije.
“Osuđenik ili onaj koji je izašao s odsluženja zatvorske kazne nastavlja svoju resocijalizaciju i rehabilitizaciju u realnim uslovima života – odlazi na posao, u firmi je, susreće se s realnim problemima. S druge strane, preveniramo recidiv, ako imamo realne uslove – čovjek će objektivnije poprimiti oblik društveno korisnog ponašanja”, ističe Mirnes Telalović, predsjednik Društva socijalnih radnika u FBiH.
“Najveći efekat koji smo do sada postigli je da određena lica zasnuju radni odnos u javnim preduzećima i možemo reći da su se na taj način integrisali u društvo. Služenje zatvorske kazne bi za njih značilo dodatni susret s kriminalitetom i počinjenje novih krivičnih djela”, smatra Begagić.
Kroz radom za opće dobro u praksi postiže osnovni cilj izricanja krivično-pravnih sankcija, ali i vaspitno djeluje u smislu preispitivanja štetnosti ponašanja osuđenih osoba. Međutim, u velikom broju slučajeva sprečava se isključenje iz porodice i društva, a sistem i društvo su svakako dužni, bez stigmatizacije, svakome pojedincu dati drugu šansu za novi početak.
