Rano otkrivanje melanoma kože spašava živote, a rezultati pokazuju potrebu za stalnim programima prevencije. Od 2013. godine do danas u Zeničko-dobojskom kantonu se provodi kampanja čiji je cilj rano otkrivanje melanoma i edukacija građana o opasnostima koje nosi ova podmukla bolest.

“Ovaj projekt predstavlja jedan od najobuhvatnijih pokušaja borbe protiv malignih tumora kože u BiH, a njegov značaj ogleda se i u tome što su bila uključena i ruralna područja i manje općine koje nemaju stalni pristup dermatološkoj zaštiti”, ističe dr. Selvedina Sarajlić – Spahić, načelnica Službe za promociju zdravlja i kvalitet u zdravstvu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

U okviru kampanje Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), 3.382 građanina dobilo je besplatan dermatološki pregled, a rezultati ukazuju na potrebu za sistemskim pristupom u borbi protiv ove opake bolesti.

Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kod 175 osoba (7,3 posto) su otkrivene promjene koje su zahtijevale dalju dijagnostičku obradu ili liječenje, od čega je u 143 slučajeva procijenjeno da se radi o klinički sumnjivim lezijama.

“Ono što ohrabruje i da je skoro svaki treći slučaj bio sumnjiv i samom pacijentu, koji se upravo zbog toga javio na besplatne preglede”, kaže Sarajlić – Spahić.

Podaci iz ZDK kazuju da su se pregledu podvrgle uglavnom žene (71,17 posto), a da je glavni razlog za javljanje bio veliki broj mladeža koje osoba ima, a da tri četvrtine (77,8 posto) pregledanih osoba nikad ranije nije pristupilo pregledu kože.

Nažalost, obrazovna struktura pregledanih ukazuje da se osobe s osnovnom školom najmanje javljaju na preglede iako se upravo ove osobe bave poslovima koji iziskuju dugotrajno izlaganje suncu i samim tim su u povećanom riziku od nastanka melanoma.

Melanom je u svijetu rangiran na 22. mjestu po mortalitetu od svih vrsta malignih tumora, sa 58.667 zabilježenih smrti godišnje, i na 17. mjestu po incidenci sa 331.722 novih slučajeva godišnje.

Od toga, Evropa (uključujući i BIH) prednjači u prevalenciji, mortalitetu i incidenci slučajeva melanoma kod oba spola, sa 44-45 posto od ukupnog broja oboljelih od melanoma na svim kontinentima.

Melanom treba prepoznati u veoma ranoj fazi, jer je tada najveća stopa preživljavanja, a ukoliko metastazira u regionalne limfne čvorove ili unutrašnje organe prognoza je neizvjesnija sa lošijim ishodima.

Stručnjaci već godinama preporučuju uvođenje nacionalnog programa preventivnih pregleda kože, finansiranje većeg broja stacionarnih dermatoloških jedinica i mobilnih dermatoloških jedinica za ruralna područja, finansiranje nabavke dermatoskopa u svim domovima zdravlja, edukaciju nastavnog kadra i djece o zaštiti kože, zabranu solarija za maloljetnike, korištenje zaštitne opreme na radnim mjestima pod povećanim rizikom.

Na kraju, i stručnjaci i pacijenti se slažu, Bosna i Hercegovina urgentno treba sistemski i sveobuhvatni pristup skriningu melanoma.

Rano otkrivanje melanoma kože spašava živote, a rezultati pokazuju potrebu za stalnim programima prevencije. Od 2013. godine do danas u Zeničko-dobojskom kantonu se provodi kampanja čiji je cilj rano otkrivanje melanoma i edukacija građana o opasnostima koje nosi ova podmukla bolest.

“Ovaj projekt predstavlja jedan od najobuhvatnijih pokušaja borbe protiv malignih tumora kože u BiH, a njegov značaj ogleda se i u tome što su bila uključena i ruralna područja i manje općine koje nemaju stalni pristup dermatološkoj zaštiti”, ističe dr. Selvedina Sarajlić – Spahić, načelnica Službe za promociju zdravlja i kvalitet u zdravstvu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

U okviru kampanje Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), 3.382 građanina dobilo je besplatan dermatološki pregled, a rezultati ukazuju na potrebu za sistemskim pristupom u borbi protiv ove opake bolesti.

Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kod 175 osoba (7,3 posto) su otkrivene promjene koje su zahtijevale dalju dijagnostičku obradu ili liječenje, od čega je u 143 slučajeva procijenjeno da se radi o klinički sumnjivim lezijama.

“Ono što ohrabruje i da je skoro svaki treći slučaj bio sumnjiv i samom pacijentu, koji se upravo zbog toga javio na besplatne preglede”, kaže Sarajlić – Spahić.

Podaci iz ZDK kazuju da su se pregledu podvrgle uglavnom žene (71,17 posto), a da je glavni razlog za javljanje bio veliki broj mladeža koje osoba ima, a da tri četvrtine (77,8 posto) pregledanih osoba nikad ranije nije pristupilo pregledu kože.

Nažalost, obrazovna struktura pregledanih ukazuje da se osobe s osnovnom školom najmanje javljaju na preglede iako se upravo ove osobe bave poslovima koji iziskuju dugotrajno izlaganje suncu i samim tim su u povećanom riziku od nastanka melanoma.

Melanom je u svijetu rangiran na 22. mjestu po mortalitetu od svih vrsta malignih tumora, sa 58.667 zabilježenih smrti godišnje, i na 17. mjestu po incidenci sa 331.722 novih slučajeva godišnje.

Od toga, Evropa (uključujući i BIH) prednjači u prevalenciji, mortalitetu i incidenci slučajeva melanoma kod oba spola, sa 44-45 posto od ukupnog broja oboljelih od melanoma na svim kontinentima.

Melanom treba prepoznati u veoma ranoj fazi, jer je tada najveća stopa preživljavanja, a ukoliko metastazira u regionalne limfne čvorove ili unutrašnje organe prognoza je neizvjesnija sa lošijim ishodima.

Stručnjaci već godinama preporučuju uvođenje nacionalnog programa preventivnih pregleda kože, finansiranje većeg broja stacionarnih dermatoloških jedinica i mobilnih dermatoloških jedinica za ruralna područja, finansiranje nabavke dermatoskopa u svim domovima zdravlja, edukaciju nastavnog kadra i djece o zaštiti kože, zabranu solarija za maloljetnike, korištenje zaštitne opreme na radnim mjestima pod povećanim rizikom.

Na kraju, i stručnjaci i pacijenti se slažu, Bosna i Hercegovina urgentno treba sistemski i sveobuhvatni pristup skriningu melanoma.