Snijeg i zimska idila donose radost, ali i sve veće troškove. Olimpijske ljepotice, Bjelašnica, Igman i Jahorina, u sezoni 2025/2026 bilježe značajan rast cijena. Dnevne i višednevne karte za odrasle poskupjele su i do 20%, dok sezonske karte dosežu čak 1.140 KM, čineći skijanje sve manje pristupačnim za obične građane i najmlađe.
U sezoni 2025/2026 cijene skijanja na Bjelašnici i Igmanu su doživjele različite promjene u odnosu na prethodnu sezonu. Na Bjelašnici je došlo do značajnog poskupljenja, posebno za dnevne i višednevne karte za odrasle.
Dnevna karta za odrasle sada košta 59 KM, što je rast od oko 20% u odnosu na prošlu sezonu kada je koštala 49 KM. Poludnevna karta od 11 sati porasla je sa 42 KM na 50 KM, dok noćno skijanje poskupljuje s 35 KM na 42 KM.
Dvodnevna karta za odrasle sada iznosi 114 KM, što je također povećanje od oko 20%.
Sezonske karte za odrasle (Basic, Standard i Plus) porasle su sa 650 KM, 800 KM i 950 KM na 780 KM, 960 KM i 1.140 KM. Za djecu i tinejdžere cijene bilježe nešto manji rast, otprilike 15–18%.
Kada se uporede cijene skijanja na Jahorini i Bjelašnici, jasno je da je Jahorina skuplja opcija. Za jednodnevno skijanje, odrasli plaćaju između 73 i 86 KM tokom vrhunca sezone na Jahorini. Noćno skijanje na Jahorini košta od 58 do 69 KM, što je znatno više u odnosu na Bjelašnicu, gdje noćna karta iznosi 42 KM.
Višednevni ski-pasovi i kombinacije dnevnog i noćnog skijanja na Jahorini također su skuplji nego ekvivalentne opcije na Bjelašnici, što je očekivano s obzirom na veću ponudu staza i bolje ski-uslove.
Ukratko, Bjelašnica nudi povoljniju opciju za lokalne skijaše i one koji traže “srednji cjenovni rang”, dok Jahorina ulazi u skuplji segment, ali uz bolju infrastrukturu i veći izbor staza.
S druge strane, cijene na Igmanu ostaju gotovo iste u odnosu na prethodnu sezonu. Dnevna karta za odrasle i dalje je 30 KM, dvodnevna 58 KM, a trodnevna 85 KM. To znači da je Igman i dalje povoljnija opcija za skijanje u Bosni i Hercegovini, dok je Bjelašnica postala skuplja, ali i dalje znatno povoljnija u usporedbi sa skijalištima u Alpama, poput Austrije ili Slovenije, a djelimično i Srbije.
Povećanje cijena na Bjelašnici prati globalni trend rasta cijena skijanja, ali u kontekstu prosječne plate u BiH, i dalje predstavlja relativno pristupačnu opciju za lokalno stanovništvo. Igman, sa stabilnim cijenama, ostaje najjeftinija opcija za skijaše koji žele uživati u zimskim sportovima bez velikih troškova.
Cijene u regionu
Zemlje poput Austrije i Slovenije spadaju među najpoznatije skijaške destinacije u Europi. Austrijska skijališta, kao što su Kitzsteinhorn, Ischgl i St. Anton, nude vrhunske staze, moderne žičare i luksuzne sadržaje, ali su skuplja. Slovenija ima manja i povoljnija skijališta poput Soriške Planine ili Krvavca, sa kraćim stazama i modernom infrastrukturom. U poređenju s BiH, cijene su povoljnije nego u Austriji, ali još uvijek ponešto više nego na bh. skijalištima.
Cijene skijanja u sezoni 2025/2026 pokazuju jasne razlike između Austrije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, ali i Srbije. Dnevne karte u Austriji za velika skijališta poput Kitzsteinhorna ili Ischgla kreću se od 48 do 69 eura, što je 18 do čak 40 eura skuplje nego na Bjelašnici. Slovenija, primjerice Soriška Planina, nudi slične cijene kao Bjelašnica, dok je Igman znatno jeftiniji. Jednodnevna karta ski-passa na Zlatiboru i Staroj planini iznosi oko 33 do 36 KM.
Sličan trend važi i za višednevne i sezonske karte. Dvodnevna ili trodnevna karta u Austriji može biti 50–90 eura skuplja nego na Bjelašnici, dok sezonske karte u Austriji dosežu od 759 do 889 eura, naspram 400–585 eura na Bjelašnici i 325 eura u Sloveniji. Jasno je da je Austrija najskuplja, dok su Slovenija i Srbija cjenovno najbliže BiH.
U odnosu na plate, skijanje u Austriji je relativno pristupačno. Dnevna karta od 50–70 eura za prosječnu austrijsku neto platu od oko 2.200–2.500 eura zauzima samo 2–3 % mjesečnog prihoda, pa se skijanje smatra “normalnom razonodom”.
U BiH, gdje prosječna plata iznosi oko 1.565 KM, jedna karta od oko 60KM, predstavlja znatno veći udar na budžet i čini skijanje luksuznijom ili povremenom aktivnošću.
Drugim riječima, u Austriji je skijanje “normalna zabava”, dok je u BiH češće privilegija.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
