Bh. zvaničnici konačno su u jednom ujedinjeni. Borba protiv izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada koje planira Hrvatska dobija novi rasplet. Najavljeni su sastanci, ali i pokretanje međunarodnog spora.
Zakon o zbrinjavanju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori usvojen je sredinom prošlog mjeseca, uprkos protivljenju Bosne i Hercegovine i upozorenjima da bi zdravlje oko 250 hiljada stanovnika sjeverozapadne BiH moglo biti ugroženo. Nakon višegodišnjih apela, Predsjedništvo BiH uputilo je i zvanične zaključke.
“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je stanovišta da Bosna i Hercegovina treba iskoristiti sva raspoloživa pravna i diplomatska sredstva kako bi zaštitila svoje građane i teritoriju od potencijalnih dugoročnih i nepovratnih posljedica.”
Zaključcima su zadužene domaće institucije da objedine studije, usvoje strategiju djelovanja i upoznaju međunarodne partnere s rizicima izgradnje odlagališta uz samu granicu s BiH. Pravobranilaštvu je naloženo i pokretanje međunarodnog spora.
Emina Veljović, direktorica AARHUS centra u BiH:
“Oni su faktički tek dobili određenu ulogu. Nije ni za očekivati da će odmah reagovat, tek trebaju napraviti plan akcije i koristiti te diplomatske kanale da iskomuniciraju stav države BiH.”
Godinama se upozorava na rizike, a iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sada je najavljen i sastanak s međunarodnom advokatskom kancelarijom. Aktivisti upozoravaju da su dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj rađena površno.
Marko Crnković, Udruženje građana “Green team”:
“Sama istraživanja koja je radila Hrvatska na Trgovskoj gori rađeno je na mikrolokaciji. Bušotine koje su rađene, rađene su doslovno uz pristupni put. Metodološki, itekako je upitno sve to kako je rađeno. Jer Trgovska gora idalje nije deminirana.”
Dok aktivisti u BiH upozoravaju da lokacija nije pogodna ni zbog trusnosti tla , hrvatski premijer tokom posjete Banjaluci poručio je da su stručne procjene urađene.
Andrej Plenković, premijer Hrvatske:
“Sve je to što se tiče stručnih procjena potpuno bezopasno, da nije ne bi to radili.”
Ipak, prema izjavama zvaničnika direktno uključenih u projekat, usvojeni zakon tek otvara prostor za izradu Studije utjecaja na okoliš.
Josip Lebegner, Fond za finansiranje Elektrane Krško:
“Pred nama je ključni dokument koji treba usvojiti, odnosno koji treba predstaviti javnsoti, a to je Studija utjecaja na okoliš tako da tek kad se provede ta studija ćemo bit sigurni da li je lokacija prihvatljiva ili nije.”
Hrvatskoj se žuri zbog obaveze da do 2028. godine preuzme svoj dio otpada iz nuklearne elektrane Krško, upozoravaju u bh. ekspertskom timu.
Emir Dizdarević, ekspertski tim BiH za Trgovsku goru:
“Problem je u ugovoru sa Slovenijom kada treba Republika Hrvastka da preuzme svoj dio iz nuklearne elektrane Krško i mislim da je ovo jedna prečica što kažu da se sve javne rasprave zaobiđu.”
Upravo tu aktivisti vide priliku da je slučaj bolje voditi pred Evropskim sudom, a ne pokretati međunarodnu arbitražu na osnovu Espo i Arhuške konvencije, pošto bi za arbitražu, podsjeća Veljović, obje države morale biti saglasne.
Emina Veljović, direktorica AARHUS centra u BiH:
“Da se direktno obraća sudu Evropske Unije s aspekta same direktive koja otvara prostor Hrvatskoj, to je direktiva Euratuma iz 2019. godine, koja je faktički dozvolila jedino Hrvatskoj i Sloveniji kao evropskim članicama mogućnost da premještaju opasni otpad, svim ostalim članicama je to prema direktivi izričito zabranjeno.”
Od danas su najavljeni sastanci sa međunarodnim stručnjacima, a u maju i suočavanje s hrvatskom stranom pred Espoo komitetom u Ženevi. Sve s ciljem sprečavanja izgradnje odlagališta i trajnog ugrožavanja ljudi i prirode s obje strane granice.
