Kada su se 8. marta 1978. godine upalili gorionici Visoke peći u Željezari Zenica, grad je dobio kolosa koji će definisati njenu sudbinu, horizont i identitet u narednih pola vijeka. Danas, 23. aprila 2026. godine, 17.578 dana poslije, kada je vatra u njenom ognjištu utihnula, želim da vas upoznam sa Klarom, zeničkom kraljicom čelika. Iako sam po struci pravnik, o njoj sam učio kao turistički vodič, pripremajući moju tematsku turu o industrijskom naslijeđu Zenice – “Uzavreli grad”.
ŠTA JE VISOKA PEĆ I KAKO RADI?
Visoka peć je srce integralne proizvodnje čelika. To je gigantski hemijski reaktor koji radi na principu protivstrujanja. Odozgo se neprestano ubacuju sirovine: željezna ruda, koks (kao gorivo i redukciono sredstvo) i krečnjak. Istovremeno, odozdo se pod velikim pritiskom upuhuje vreli zrak.
U tom susretu, na ekstremnim temperaturama koje prelaze 2.000°C, ruda gubi kisik (proces redukcije) i prelazi u tečno stanje. Rastaljeno gvožđe, kao najteže, skuplja se na samom dnu – u ognjištu, dok iznad njega pluta troska, koja sakuplja nečistoće. To je proces koji ne smije stati; jednom potpaljena, visoka peć živi godinama, sve dok vatrostalni ozid može izdržati njen vreli dah.
ZENIČKA KLARA: HISTORIJA I MOĆ
Budući da se dan prvog izljeva poklopio sa Danom žena, radnici su je neslužbeno prozvali Klara, po Klari Cetkin. Klara je nekome bila samo gomila gvožđa i vatrostalne cigle, a drugima je bila živo biće o kojem se brinulo 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Prije nje, Željezara je radila sa tri visoke peći dobijene na ime ratne odštete iz Njemačke, ali Klara ih je sve nadmašila – njen kapacitet od 1,9 miliona tona godišnje bio je jednak kapacitetu sve tri stare peći zajedno.
Ključni podaci o Klari:
Visina: 80 metara (dominantna tačka horizonta).
Radna zapremina: 1.764 kubna metra.
Životni ciklus: Mirovala je od 1992. do 2008. godine, kada je oživljena kroz projekat “Fenix” tadašnjeg vlasnika “ArcelorMittala”, akciju koja je Zenici vratila status metalurškog centra.
REMONT IZ 2018: NADLJUDSKI PODUHVAT
Održavanje ovakvog diva zahtijeva inženjersku preciznost i ogroman fizički napor. Posljednji veliki remont iz 2018. godine, vrijedan preko 50 miliona KM, okupio je više od hiljadu radnika iz 12 država.
Utroba peći je tada potpuno ogoljena i obnovljena:
Čišćenje: Iz peći je evakuisano 2.000 m³ materijala i 1.000 tona starih hladnjaka.
Miniranje “berne”: U gnijezdu peći uklonjen je blok od 400 tona stvrdnutog gvožđa.
Novi ozid: Ugrađeno je 2.100 tona novog vatrostalnog materijala. Radovi su se izvodili istovremeno na dvije kote (od +3 m do +41 m), uz ugradnju 10.000 čeličnih ankera.
Logistika: Samo transport materijala od skladišta do mjesta ugradnje podrazumijevao je premještanje preko 1.000 kubika specijalnih betona i cigli.
BUDUĆNOST: TURIZAM I INDUSTRIJSKI PARK
Danas, kada visoka peć više ne huči, vrijeme je da razmislimo o njenoj novoj ulozi. Moja vizija, koju zagovaram kroz rad u turizmu, jeste da Klara ne smije postati staro gvožđe, već centralna tačka Zeničkog industrijskog parka.
Zajedno sa obližnjim taložnim jezerima i preostalom industrijskom infrastrukturom, Klara ima potencijal da postane svjetska turistička atrakcija, slično parkovima u Njemačkoj. Zamislite posjetioce koji se penju na njen vrh od 80 metara kako bi posmatrali panoramu “Uzavrelog grada” ili šetaju iz ulice Prof dr Juraja Neidharta, kroz Kapiju 3, pored Termoelektrane do jezera, kroz transformaciju teške industrije u prostor kulture i sjećanja.
Klara je simbol naše genijalnosti i truda. Zaslužila je da postane spomenik koji će budućim generacijama pričati o vremenu kada je Zenica bila simbol metalurgije.
Hvala za svaku tonu željeza.
